Obilježavanju u Bosni i Hercegovini su prisustvovali građani devet država, naravno &#8211; i oni iz Crne Gore. Naši antifašisti nosili su crnogorske, ali i jugoslovenske zastave.



&#8220;Mi, crnogorski borci i antifašisti, ovdje na Igmanu smo već 50, 60 godina, da odamo počast i sjetimo se onih koji su u nemogućim uslovima našli put prema slobodi, da se sjetimo ne samo Igmanaca, nego svih onih koji su na prostorima bivših jugoslovenskih republika ostavili živote za svoje dobro, za dobro svojih naroda&#8221;, rekao je Dragan Mitov Đurović, generalni sekretar SUBNOR-a i antifašista Crne Gore.



Kako je kazao, i ove godine su na Igmanu da još jednom polože zakletvu, da čuvaju nezavisnu i nedjeljivu Bosnu i Hercegovine.



&#8220;Da mi iz Crne Gore pružimo podršku Bosni i Hercegovini koja je od svih uvijek bila željena, a nikada nije osvojena i neće biti&#8221;, dodao je Mitov Đurović.

Bilo i crnogorskih zastava: Obilježena godišnjica Igmanskog marša (FOTO)

Na sjeveru Kosova sve paralisano

Podgorica: Gorio poslovni objekat u ulici Vasa Raićkovića

Kurti: Gradonačelnici morali da rade u svojim kancelarijama ￼

Pravna služba RTCG: Sigurni u ispravnost odluke, Tužilaštvo da odmah donese odluku

Vučić: Raspisaću sve izbore, spreman sam i da poginem

Sjutra promjenljivo oblačno, do 29 stepeni

Standard

Kinsi Volanski, plavuša koja je gola utrčala na teren u finalu Lige šampiona početkom juna, ovog je puta pokušala da prekine finale Kopa Amerike, u kojem su se borile reprezentacije Brazila i Perua.

Uhapšena Ruskinja koja je polugola prekinula finale LŠ: Kinski planirala i prekid Kopa Amerika! | Standard

Uhapšena Ruskinja koja je polugola prekinula finale LŠ: Kinski planirala i prekid Kopa Amerika!

Comment

Naslovna

https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2020/02/Standard.jpg

https://secure.gravatar.com/avatar/6f1ea2ade5bf6e7b64012456d275d7b6?s=96&d=mm&r=g

&#8220;To je za 2.015 zaposlenih manje od ukupnog broja uposlenih u upravno-pravosudnom sistemu zemlje, koji je početkom ove godine generisao 18.347 zaposlenih sa isplatama iz državne kase (Skupština, Predsjednik, Generalni sekretarijat i Kabinet predsjednika Vlade, 18 ministarstava, 18 uprava, i više desetina zavoda, centara, sekretarijata, direkcija, fondova&#8230;uključujući i samostalne budžetske potrošačke jedinice, kao i sudsko- [&hellip;]

U obrazovnom sistemu 16.332 uposlenih, 2.015 manje nego u upravno-pravosudnom sistemu | Standard

U obrazovnom sistemu 16.332 uposlenih, 2.015 manje nego u upravno-pravosudnom sistemu

Kako se ističe,&nbsp;aplikacija putem koje се se obrađivati lični podaci nije definisana nijednim zakonom, ne postoji pisana saglasnost lica čiji ćе se podaci obrađivati, a rukovalac se nije obratio nadležnom organu za dobijanje neophodne saglasnosti za automatsku obradu podataka. “Subjektu nadzora je ukazano da, shodno utvrđenim nepravilnostima, u skladu sa Zakonom o inspekcijskom nadzoru otkloni [&hellip;]

Aplikacija "Neka ostanu doma" nezakonita | Standard

Aplikacija &#8220;Neka ostanu doma&#8221; nezakonita

Naveo je to u Deklaraciji o usklađivanju pojedinih zemalja u vezi sa restriktivnim mjerama s obzirom na ruske akcije koje destabilizuju situaciju u Ukrajini. U deklaraciji koji je izdao Borel se potvrđuje da se odluci, osim BiH, pridružuju i zemlje kandidati poput Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Albanije, kao i zemlje EFTA gdje su uključeni [&hellip;]

BiH se uskladila sa sankcijama EU protiv Rusije | Standard

BiH se uskladila sa sankcijama EU protiv Rusije

StandardIT

Na osnovu podataka&nbsp;Eurostata, od 2003. godine pa sve do izbijanja epidemije korone, očekivani životni vijek u zemljama članicama EU rastao je svake godine, sa izuzetkom 2015. Međutim, 2020. godine prosječne godine života stanovništva 27 zemalja pale su sa 81,3 na 80,4. U 2021. ovaj trend je nastavljen, pa je prosjek opao za dodatne 0,3 godine. [&hellip;]

Životni vijek u Evropi nastavlja da opada: Evo zašto je to tako | Standard

Životni vijek u Evropi nastavlja da opada: Evo zašto je to tako

https://secure.gravatar.com/avatar/35e904821738c3184dc6a16142baeea5?s=96&d=mm&r=g

&#8220;Najvažnija stvar koju je Crnoj Gori donijela Vlada Zdravka Krivokapića je saznanje da ovdje postoji kapacitet za demokratsku tranziciju vlasti, da postoje drugi i bolji načini od vječne vladavine jedne partije i da se sada zaista otvorio ozbiljan prostor za demokratiju. Ipak, kada govorimo o učinjenom na polju evropskih intergancija, Crna Gora je imala izgubljenih [&hellip;]

Vajc: Vidim Crnu Goru u EU za tri godine | Standard

Vajc: Vidim Crnu Goru u EU za tri godine

Od nekada prepoznatog grada na sjeveru sa razvijenom privredom Bijelo Polje je, ocjenjuju, postalo grad iz kojeg se masovno odlazi, jer su perspektive naročito za mlađu populaciju svedene na minimum. “Građani su prenijeli brojna očekivanja koja imaju potencirajući neophodnost u iznalaženju rješenja za sve češću urbanističku devastaciju urbanog jezgra grada nedostatke parking prostora, ali i [&hellip;]

“Mi možemo za građansku Crnu Goru”: Bijelo Polje primjer zanemarenog grada a štetu trpe građani | Standard

“Mi možemo za građansku Crnu Goru”: Bijelo Polje primjer zanemarenog grada a štetu trpe građani

Tužilaštvo Srbije za &#8220;Insajder&#8221; navodi da se ta informacija, provjerava. Optuženi u &#8220;Skaj&#8221; prepisci informaciju o umiješanosti &#8220;kavačkog klana&#8221; u ubistvo Ivanovića razmjenjuju kao operativni podatak, i to 2020. godine. To jest dvije godine nakon što je u Kosovskoj Mitrovici ubijen Ivanović, osnivač Građanske inicijative &#8220;Srbija, demokratija, pravda&#8221;.&nbsp; Odbjegli crnogorski policajac Milović i grupa državljana [&hellip;]

Srpsko tužilaštvo provjerava je li "kavački klan" umiješan u ubistvo Olivera Ivanovića | Standard

Srpsko tužilaštvo provjerava je li &#8220;kavački klan&#8221; umiješan u ubistvo Olivera Ivanovića

“Policija je sinoć kontrolisala vozača S.K. (46) u mjestu Vladoš, na putu Mateševo – Kolašin. Utvrđeno je da je upravljao vozilom sa 2,61 promila alkohola u organizmu i lišen je slobode”, naveli su iz policije na Tviteru. 🚨@PolicijaCG je sinoć kontrolisala vozača S.K. (46) u mjestu Vladoš, na putu Mateševo &#8211; Kolašin.Utvrđeno je da je [&hellip;]

Uhapšen vozač: Na putu Mataševo – Kolašin vozio sa 2,61 promila alkohola | Standard

Uhapšen vozač: Na putu Mataševo – Kolašin vozio sa 2,61 promila alkohola

Robert Evans, veliki holivudski producent 70-ih godina, producent legendarnih filmova &#8220;Kum&#8221;, &#8220;Kineska četvrt&#8221; i &#8220;Ljubavna priča&#8221; preminuo je u 90. godini, saopštilo je njegovo okruženje.

Umro producent filma "Kum" i "Rozmarina beba" | Standard

Umro producent filma &#8220;Kum&#8221; i &#8220;Rozmarina beba&#8221;

Povrijeđena osoba je primljena na Hiruško odjelenje Opšte bolnice u Pljevljima i po poslednjim informacijama sa kojima raspolaže portal PV&nbsp; informer, biće podvrgnuta operaciji, ali nije životno ugrožena.



Iz Centra bezbjednosti Pljevlja saopšteno je da će o ovom slučaju biti izdato zvanično saopštenje.

Pljevlja: Djevojka ranjena tokom šenlučenja na svadbi

Podsjeća da je slična matrica već primjenjivana na Crnogorce u Srbiji, ali optimista je, kako kaže, po pitanju sudbine Crne Gore.



Radončić smatra da su danas u Crnoj Gori ugroženi ne samo Bošnjaci i Muslimani, već i Crnogoci i građanska opcija, te da je riječ o istoj matrici koja je sprovedena devedesetih od strane zvaničnog Beograda na teritoriji bivše Jugoslavije.



„Mi smo u istom loncu, bili jedne ili druge vjere, izjašnjavali se ko Crnogorci ili kao Bošnjaci. Ovo što se radi u Crnoj Gori od 2020. do danas, a i još će potrajati, je klasično etničko čišćenje. Ja sam se toliko bavio ratnim zločinima, pratio suđenja u Hagu, haške procese, da vam garantujem da je ovo sasvim meritorna i korektna procjena”, kazao je Radončić.



Beograd je, kaže, uspio da sprovede i etničko čišćenje Crnogoraca u Srbiji.



„To je zvanično pokrenuo Aleksandar Vučić izjavom ‘ubuduće ovdje ne može niko biti, ne mogu nama Crnogorci ovdje govoriti crnogorskim, nego moraju govoriti srpskim jezikom i neće nama komandovati Crnogorci ko što su komandovali svih ovih godina’. Nakon te izjave od 120 hiljada deklarisanih Crnogoraca u Srbiji sada imamo 20 hiljada. Ovdje imamo sad identičnu situaciju”, napominje Radončić.



Ističe da nije mogao da zamisli da će doći trenutak u kojem će neko u glavnom gradu Crne Gore skandirati „Nož, žica, Podgorica“. Očekivao je, kako ističe, jaču reakciju građanske Crne Gore.



„Ovo je noćna mora. Vjerujte, noćna mora. Dakle, u Podgorici to skandirate. To ne skandirate Bošnjacima ili Muslimanima nego skandirate Crnogorcima! Crnogorcima, gdje i sebe računam, svih vjera i nacija, fali građanske kuraži. Izvinite, nakon skandiranja ‘Nož, žica, Srebrenica’ u Podgorici je trebalo da se okupi, ko što bi se u svim demokratskim i velikim gradovima okupilo, 50 hiljada ljudi i nosili bi slike onih nesrećnih majki, ili makar bedževe”, naglašava Radončić.



Iako je, kako kaže, građanska i multietnička Crna Gora trenutno na koljenima, optimista je da će i ove teškoće prevazići kao i mnoge prije toga.



“Populizam je kao prljava, nabujala rijeka koja se izlila iz korita, ali će u to korito jednom morati da se vrati”, zaključuje Radončić.

Radončić: U Crnoj Gori se dešava tiho etničko čišćenje

To je za TV E potvrdila Ivana Popivoda Gligorović savjetnica za slobodan pristup informacijama tog tužilaštva. Savjet RTCG je i pored prvosnažne presude kojom je utvršeno da je Raonić nezakonito postavljen na funkciju, ponovo imenovala ga za izvršnog direktora i ako on ne ispunjava uslove koji su traženi konkursom iz 2021.godine.



Podsjetimo, Osnovni sud u Podgorici u januaru donio je presudu kojom je usvojena tužba Nikole Markovića, čime je poništena odluka o imenovanju Borisa Raonića za direktora RTCG.Kako je navedeno u presudi, Marković &#8211; koji je bio jedan od kandidata &#8211; ukazao je kako odluka sadrži niz nepravilnosti.



&#8220;Ukazao je da odluka ne sadrži pravno valjano obrazloženje, s obzirom na to da nijesu navedeni uslovi koji su razmatrani prilikom ocjene prijava kandidata na javni konkurs, niti su navedeni razlozi zbog kojih su prijave tri kandidata odbačene&#8221;, stoji, između ostalog, u obrazloženju presude.

Tužilaštvo formiralo predmet povodom ponovnog imenovanja Raonića za direktora RTCG￼￼

“Znamo kakve resurse posjedujemo, kakav je kvalitet meda koji naše pčele stvaraju, i on je konkurentan na svjetskom tržištu. Zato moramo da sve učinimo da pomognemo pčelarima da se izbore sa raznim izazovima koje nosi proizvodnja meda u današnjim okolnostima, veoma opterećenim klimatskim promjenama”, istakao je on.



<figure class="wp-block-image" id="attachment_1895419"><img src="https://www.cdm.me/wp-content/uploads/2023/06/FOTO-1-3.jpg" alt="Foto: DPS" class="wp-image-1895419"/><figcaption>Foto: DPS</figcaption></figure>



Živković je ocijenio da su pčelari poznati kao vrijedni domaćini, kojima je jasno da se samo ulaganjem, stvaranjem i proizvodnjom može snažiti naša ekonomija.



“Nema novca bez stvaranja i razvoja! Ko tvrdi suprotno taj pokušava na najniži način da manipuliše ljudima. Imamo bogatstva, resurse, potencijal za proizvodnju zdrave hrane, sve to moramo da na pravi način koristimo”, rekao je v.d. predsjednika DPS-a.



<figure class="wp-block-image" id="attachment_1895421"><img src="https://www.cdm.me/wp-content/uploads/2023/06/FOTO-3-4.jpg" alt="Foto: DPS" class="wp-image-1895421"/><figcaption>Foto: DPS</figcaption></figure>



Takođe, on je ukazao da država mora da ima sluha za standard poljoprivrednika.



“Nikad više se ne smije desiti, da resorni ministar putuje po svijetu, nezainteresovan za probleme ljudi, dok u isto vrijeme poljoprivrednici moraju blokadama ispred Vlade da traže pomoć za svoje probleme. Država mora da ponudi poljoprivrednicima jasnu strategiju razvoja, i da vodi računa da oni koji nas hrane moraju imati najbolje uslove za svoj rad”, zaključio je Danijel Živković.



<figure class="wp-block-image" id="attachment_1895418"><img src="https://www.cdm.me/wp-content/uploads/2023/06/FOTO-4-2.jpg" alt="Foto: DPS" class="wp-image-1895418"/></figure>

Živković: Država mora da ponudi poljoprivrednicima jasnu strategiju razvoja, oni koji nas hrane moraju imati najbolje uslove za svoj rad

Predlažu da svima koji nijesu zadovoljni dobijenom ocjenom bude omogućeno polaganje u vanrednom roku koji je planiran za 13. jun.



Reagovanje prenosimo integralno:&nbsp;



&#8220;Bez namjere da se pravdamo bilo kome za odgovorni i ove godine posebno teški posao koji smo odradili, odlučismo da se i mi oglasimo i javno kažemo ono što smo vidjeli.



Ili je možda trebalo da zažmurimo?



Da zažmurimo na 21. zadatak na koji je oko 200-300 učenika dalo istovjetan, inače netačan odgovor: „Rečenica se može protumačiti kao kritika institucija koje troše velike količine novca na nešto što nije nužno“, a još 150-200 učenika je na isti zadatak napisalo odgovor: „Može se protumačiti kao kritika institucija koje troše velike količine novca na nešto što nije nužno, ili kao izraz zabrinutosti zbog njihovog djelovanja.“



Možda nije trebalo da vidimo stotine i stotine istih učeničkih odgovora na zadatak 18.b: „Slomljeno okno iz tankog rama može biti metafora senzibilnosti lirskog subjekta koji u njemu prepoznaje sebe sa ugroženim osjećanjima prema svijetu.“, odnosno kraću verziju kod takođe stotine i stotine odgovora: „Slomljeno okno iz tankog rama može biti metafora senzibilnosti lirskog subjekta“.



Da li je trebalo namjerno previdjeti eseje prepisane sa sajtova:&nbsp;<a href="https://pcfoto.biz/">https://pcfoto.biz</a>&nbsp;blog 279960 („Selfie – trend kao društveni poremećaj“),&nbsp;<a href="https://sr.vikipedia.org%20/">https://sr.vikipedia.org&nbsp;</a>(„Petar II Petrović Njegoš“) i&nbsp;<a href="https://makanje.me/">https://makanje.me</a>&nbsp;(„Vladika sa dušom pjesnika“) i slično?



Možda je neko mogao zažmuriti, ali mi ne. Posebno NE zbog 4000 i više učenika koji su pokazali svoje znanje. Žao nam je samo što među tim učenicima ima onih kojima fali jedan, dva ili tri boda za bolju ocjenu, a mi zbog objektivnosti i profesije koju časno obavljamo ne možemo i ne smijemo da zažmurimo i dodijelimo im te bodove tamo gdje ih nema. Da li neko danas misli na te učenike? Da li je trebalo da se Ministarstvo prosvjete i Državna maturska komisija bave njima i zbog njih spriječe ovo što se sada dešava, ili su oni nebitni jer ne dižu bunu i ne uzvikuju usred zgrade tri važne institucije obrazovanja: „Lopovi!“?



Komisija za ocjenjivanje je od starta ukazivala na problem i na to da će on posebno eskalirati na uvidu i prigovorima. Ali nijesu nas čuli ili nijesu htjeli da nas čuju. Tražili smo pisani odgovor šta uraditi jer je ove godine prepisivanje masovno. Naišli smo na ćutanje, odnosno na usmena objašnjenja i obećanja da će nam poslati pisani odgovor. I&#8230; nije se desilo ništa. Tačnije, desilo se svašta.



Ističemo da je Komisija za ocjenjivanje formirana od strane Državne maturske komisije, a na prijedlog Ispitnog centra, izvršila ocjenjivanje maturskih testova u periodu od 15. aprila do 23. maja 2023. godine. Ocjenjivanje je obavljeno u skladu sa Pravilnikom o načinu, postupku i vremenu polaganja maturskog ispita u gimnaziji i Pravilnikom o načinu i postupku polaganja stručnog ispita za učenike koji nastavljaju obrazovanje, kao i Ugovorom koji su potpisali svi ocjenjivači.



U toku ocjenjivanja uočen je veliki broj učeničkih odgovora koji su istovjetni. Ocjenjivači su sve odgovore bodovali u skladu sa Uputstvom za bodovanje, a prepisane tekstualno duže odgovore (10, 11, 13, 16, 17c, 18b, 21, 22, 23b, 24. i 25. zadatak) evidentirali na koricama testa. Vodili smo i elektronsku evidenciju o prepisanim zadacima i, nakon završenog posla, sve podatke poslali upravi Ispitnog centra da bi sve bilo spremno za preliminarne rezultate. Da li je trebalo pisati nule, ili učenik je izgubio pravo polaganja u ovom ispitnom roku, ili nešto treće – o tome nije odlučivala Komisija za ocjenjivanje.



Dostavljamo samo dio tabele sa evidentiranim prepisanim odgovorima, šifre učenika su zatamnjene.



<figure class="wp-block-image"><img src="https://www.antenam.net/uploads/00/00/konvencijenovo/komisija1.webp" alt=""/></figure>



U toku rada, Komisija se dva puta obraćala mejlovima direktorki Ispitnog centra i predstavnicima Državne maturske komisije.



U njima smo tražili odgovore na pitanje šta uraditi sa prepisanim odgovorima, jer smo uočili da je preveliki broj učenika koji će, ukoliko se primijeni čl. 24 Pravilnika za gimnazije, odnosno čl. 27 Pravilnika za stručne škole, izgubiti pravo polaganja ispita u ovom ispitnom roku. Međutim, do kraja ocjenjivanja nijesmo dobili odgovore.



U toku uvida u testove učenici i roditelji svoju ljutnju usmjerili su na ocjenjivače, ističući da su načinom bodovanja namjerno oštećeni učenici iz pojedinih regija naše zemlje, ne znajući da ocjenjivači ocjenjuju testove pod šiframa i ne znaju ni školu, ni opštinu, kao ni ime učenika.



S obzirom na to da su 1. juna objavljeni preliminarni rezultati ispita, a 2. juna izvršen uvid u testove, rok za prigovore na ocjene je istekao istog dana u 19 sati. Ova Komisija nema zakonsku mogućnost da ponovo ocijeni već ocijenjene testove (što je preporuka?! Državne maturske komisije, o čemu nijesmo zvanično obaviješteni, već smo saznali iz medija) i mijenja već utvrđene bodove.



Ipak, pošto profesionalno obavljamo posao, i stalo nam je do učenika koji nijesu samo svojom krivicom dovedeni u ovu situaciju, opet predlažemo da SVIMA KOJI NIJESU ZADOVOLJNI dobijenom ocjenom bude omogućeno polaganje u vanrednom junskom roku koji je planiran za 13. jun.



Komisija za ocjenjivanje neće se više oglašavati.&#8221;

Komisija za ocjenjivanje: Je li trebalo da zažmurimo na 21. zadatak na koji je oko 200-300 učenika dalo istovjetan, netačan odgovor?

&#8220;Kao što najavljujemo od septembra 2022. godine, program Evropa Sad 2.0 će se sprovesti na potpuno identičan način kao i program Evropa Sad 1.0: potrebno je godinu dana fiskalne konsolidacije i sprovođenja raznih mjera kako bi građani osjetili sve benefite nastavka našeg uspješnog programa iz decembra 2021. godine&#8221;, navodi Spajić.



Kako kaže prvo je potrebno smanjiti neproduktivnu potrošnju za 150-200 miliona eura.



&#8220;Isto smo uradili i u martu 2021. godine kada smo uz pomoć programskog budžeta, koji je prvi put implementiran u Crnoj Gori, identifikovali troškove koji nisu išli ni na plate, ni na penzije, ni na socijalu, ni kapitalne investicije ni na AGRO-budžet. Ti neproduktivni troškovi su eufemizam za bahaćenje i korupciju, zbog koje je naš javni dug 4 milijarde eura = 20 godina x 200 miliona eura.



Smanjenjem neproduktivne potrošnje se vraćamo u fiskalno održiv okvir, te otvaramo prostor da sprovedemo mjere koje kratkoročno imaju efekat na budžet &#8211; kao što je minimalna penzija od 450 eura, koja će biti prva proaktivna mjera koju će građani osjetiti već od januara 2024. godine&#8221;, navodi Spajić.



Kako kaže, izglasaće i dodatne mjere na prihodnoj strani kao što su markiranje goriva, zakon o igrama na sreću itd.



&#8220;Primijenićemo zakon koji smo usvojili 2022. godine i naplatićemo 80% poreza na svu nelegalno stečenu imovinu. Takođe, uvešćemo red u poresku upravu, naročito u domenu indirektnih poreza – PDV-a, akciza itd. Tako ćemo obezbijediti finansijski okvir koji je neophodan za izgradnju saobraćajne infrastrukture i to dva autoputa i &nbsp;dvije brze ceste, koja je u našem programu definisana kao jedan od ključnih prioriteta i koja predstavlja nužan preduslov za budući ekonomski razvoj Crne Gore . &nbsp;



Takođe, sprovešćemo i sveobuhvatnu reformu penzionog sistema koja podrazumijeva odvajanje zarađenog i socijalnog dio penzije. Socijalni dio penzije će se finansirati zaustavljanjem zloupotreba u socijali, koje se mogu spriječiti socijalnim kartonom koji je bio u fazi izrade u 42. Vladi.



Kao četvrti korak – 12 mjeseci od formiranja Vlade (do kraja 2024. godine, ukoliko se ona formira ubrzo poslije parlamentarnih izbora), sprovešćemo sveobuhvatnu reformu koja će uključivati minimalnu zaradu od 700 eura, novu poresku reformu koja bi oslobađala poslodavce od fiksnih troškova kao što su direktni porezi čime bi se napravio balans između prava radnika i održivosti privrede.



Sa programom Evropa Sad 2.0 Crna Gora će imati najkonkurentniju privredu u Evropi, uz maksimalno poštovanje prava radnika, što će dovesti do velikog investicionog zamaha u 2025. godini i ekonomskog preporoda Crne Gore&#8221;, navodi Spajić.&nbsp;

Spajić: Kako ćemo sprovesti Evropu Sad 2.0?

Ona navodi da se zna odlučno ko je taj ko je to uradio.



&#8220;Bihorke i Bihorci dobro znaju kako postupati s onima koji kradu i uništavaju tuđe. Ne žele da imaju posla s takvima, a kamoli da ih takvi zastupaju u skupštini. Srećom, neće ni imati priliku. Petnjica mora imati svoj glas u skupštini. Pozivam svoje sugrađane da me podrže jer ću pošteno, vrijedno i uporno braniti njihove interese iduće četiri godine i nikad, nikad neću ukrasti ni uništiti nešto tuđe. NEGO, KO to još može reći, a da mu povjerujete??&#8221;, pita ona.



<iframe loading="lazy" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Famina.cikotic.9%2Fposts%2Fpfbid0EE33Wn46RDtoDfvfps6vtuhpD7K1hufme2ZuKkLGCuViRbtd12vsj27AWoEoA81yl&#038;show_text=true&#038;width=500" width="500" height="812" style="border:none;overflow:hidden" scrolling="no" frameborder="0" allowfullscreen="true" allow="autoplay; clipboard-write; encrypted-media; picture-in-picture; web-share"></iframe>

Uništen bilbrod SDP-a u Petnjici

a:2:{s:11:"td_subtitle";s:277:"Tradicionalnim maršem i polaganjem vijenaca i cvijeća delegacija na Spomen-obilježje pripadnicima Prve proleterske brigade na Velikom polju na Igmanu obilježena je godišnjica jedne od najznačajnijih operacija tokom narodnooslobodilačke borbe u Drugom svjetskom ratu.

";s:9:"td_source";s:16:"portal Analitika";}

Bilo i crnogorskih zastava: Obilježena godišnjica Igmanskog marša (FOTO)

Pljevlja: Djevojka ranjena tokom šenlučenja na svadbi

Radončić: U Crnoj Gori se dešava tiho etničko čišćenje

Tužilaštvo formiralo predmet povodom ponovnog imenovanja Raonića za direktora RTCG

Živković: Država mora da ponudi poljoprivrednicima jasnu strategiju razvoja, oni koji nas ...

Komisija za ocjenjivanje: Je li trebalo da zažmurimo na 21. zadatak na koji je oko 200-300...

Spajić: Kako ćemo sprovesti Evropu Sad 2.0?

Uništen bilbrod SDP-a u Petnjici

Preuzmite našu aplikaciju

0 komentara

Bilo i crnogorskih zastava: Obilježena godišnjica Igmanskog marša (FOTO)

Pljevlja: Djevojka ranjena tokom šenlučenja na svadbi

Radončić: U Crnoj Gori se dešava tiho etničko čišćenje

Tužilaštvo formiralo predmet povodom ponovnog imenovanja Raonića za direktora RTCG￼￼

Živković: Država mora da ponudi poljoprivrednicima jasnu strategiju razvoja, oni koji nas ...

Komisija za ocjenjivanje: Je li trebalo da zažmurimo na 21. zadatak na koji je oko 200-300...

Spajić: Kako ćemo sprovesti Evropu Sad 2.0?

Uništen bilbrod SDP-a u Petnjici

Preuzmite našu aplikaciju

0 komentara

Tužilaštvo formiralo predmet povodom ponovnog imenovanja Raonića za direktora RTCG