Komentarišući uticaj regionalnih medija, što je istaknuto u izvještaju Evropske komisije, kazao je da su sve mediji dužni da poštuju zakone Crne Gore.

“Poenta je da imamo zakonodavni okvir koji će, pod broj jedan, biti stimulativan za slobodno novinarstvo – nama je cilj da imamo slobodne medije u Crnoj Gori. Broj dva – ako neko koristi nacionalne resurse, nacionalna frekvencija je nacionalni resurs, u Crnoj Gori i ako se osniva u Crnoj Gori i djeluje na tom tržištu – pred sobom ima zakone koji jasno kažu šta se od tih medija očekuje”, istakao je Rudović, navodeći da zakon mora biti jasniji kad je riječ o stopi sopstvene produkcije.

Damir Nikočević iz Centra za građansko obrazovanje rekao je da u Briselu vrlo dobro znaju šta se dešava na medijskoj sceni u Crnoj Gori iako se u izvještajima Evropske komisije ne opisuju pojedinačne situacije.

“Kad je riječ o regionalnom uticaju odnosno regionalnom širenju nekih televizijskih stanica kod nas, to nije bila tema Izvještaja prije nekoliko godina – sada jeste. Neke stvari se sporo mijenjaju u tim izvještajima, ali se ipak pominju”, objašnjava Nikočević.

Kako navodi, biće zanimljivo vidjeti da li će izmjene i dopune zakona koje se pripremaju proći na Vladi.

“Ako se na dnevnoj bazi pravi rijaliti šou gdje imamo premijera koji etiketira dobar dio medija, a potpuno ignoriše drugi dio medija koji šire govor mržnje i zagovaraju prorusku propagandu vezanu za agresiju Rusije na Ukrajinu, onda ne znam kakva će biti sudbina izmjena i dopuna zakona o medijima”, kazao je on.

Novinarka Pobjede Jelena Martinović kazala je da bi voljela da je izvještaj Evropske komisije jasniji.

“Izvještaj nazivam diplomatskim jer se ne preciziraju tačno određene stvari, čak i u starim napadima i ubistvima na novinare, ne pominju se imena – tako da on jeste jedan globalni dokumentat. Možda bi nama pomoglo bolje, jasnije i preciznije targetiranje”, kazala je Martinović.

Na pitanje smatra li da je izvještaj EK na pravi način detektovao prijetnje upućene dijelu medija koje dolaze od strane visokih zvaničnika, Martinović kaže da je to moralo biti preciznije detektovano.

Ukazala je i na veliki broj neregistrovanih portala koji se lako osnivaju.

“Mnogo portala nema sopstvenu produkciju nego radi copy-paste način. Neprovjerene su informacije, mnogo je dezinformacija i niko ne odgovara. Dešava se da se objavi pogrešna, lažna informacija koja kasnije samo bude ukinuta ili je presvučen tekst – što je nedopustivo za profesionalne medije”, kazala je ona.

Kad je riječ o sopstvenoj produkciji, Nikočević je kazao da mu je simptomatičan podatak da su ukupni rashodi projektovani za 2021. godinu za Javni servis bili 17,78 miliona eura, a da je više od 50 odsto potrošeno na lična primanja.

“Na lična primanja za zaposlene u RTCG potrošeno je skoro devet miliona i dvjesta hiljada eura – dakle preko 50 odsto. RTCG je na proizvodnju i na troškove proizvodnje emitovanja programa, u 2021 – vežem se za nju jer ova nije još završena – planirao je da potroši četiri miliona. Dakle, mi imamo duplo više troškova RTCG koje se ulažu u zarade zaposlenih, a manje u proizvodnju programa”, objasnio je Nikočević.

Kazao je i da jeste činjenica da je RTCG nekada bio zatvoren za neistomišljenike, ali da danas kvanititet gostiju ne znači kvalitet.

“Ako imamo sporne priloge poput onoga spornog priloga o Dubrovniku gdje jedan od sagovornika odnosno građana govori da Dubrovnik treba sravniti sa zemljom – ako je to kvantitet na koji treba da računamo, nijesam siguran da je to dobra stvar”, istakao je Nikočević.

Rudović je poručio da je neophodno obezbijediti nezavisnost Savjeta RTCG-a i AEM-a.