Donošenjem novog Zakona o elektronskom dokumentu, kako se navodi, doprinijeće se ubrzanju digitalne transformacije kroz otklanjanje postojećih barijera, koje su, kako kažu, “bile kočnica punoj primjeni ovog zakona”.
“Digitalizacijom dokumenata postiže se smanjenje upotrebe dokumenata u papirnoj formi, veća pristupačnost i publikovanje dokumenata, što je od posebnog značaja i za efikasnije ostvarivanje prava građana na dostupnost informacija od javnog značaja”, pojasnili su iz Ministarstva.
Iz resora su naveli ključne novine tog zakona.
“Šira primjena od postojećeg zakona, u smislu primjene zakona i na lokalne samouprave u skladu sa Zakonom o lokalnoj samoupravi; prepoznavanje digitalizovanog dokumenta koji se izjednačava sa elektronskim dokumentom; propisivanje uslova za pravnu valjanost digitalizovanog dokumenta”, istakli su.
Kao jednu od novina navode i uvođenje elektronskog pečata, kao elektronske usluge povjerenja.
“Propisivanje načina dostavljanja elektronskih dokumenata između nadležnih organa i stranaka; prevazilaženje barijere koja se odnosila na neprihvatanje elektronskog dokumenta od strane institucija, na način što je norma u novom zakonu definisana tako da se više ne zahtijeva izričito i slobodno izražena volje o prihvatanju upotrebe elektronskog dokumenta, koja je kod institucija davala prostor za neprihvatanje elektronskog dokumenta. (ovo je bila glavna kočnica primjeni elektronskog dokumenta)”, neke su od novina danas usvojenog Zakona.
Iz Ministarstva su poručili da se stvaraju “svi uslovi za punu primjenu elektronskog dokumenta na svim nivoima”.
Preporučeno
“Kroz primjenu ovog zakona, kao i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ovjeri potpisa rukopisa i prepisa, koji je u nadležnosti Ministarstva pravde, (koji je Vlada utvrdila na prethodnoj sjednici), a koji je usklađen sa ovim zakonom, stvaraju se svi uslovi za punu primjenu elektronskog dokumenta na svim nivoima”, zaključuju iz Ministarstva javne uprave.