Iz Udruženja građana “Prijatelji Plava“ Portalu RTCG su kazali da je zubu vremena prepušten i nekadašnji palninarski dom „Bjeluha“, na putu Murino – Čakor – Peć, koji je nakada imao stalni restoran i čak 64 kreveta za smještaj.

„Mi smo 2018. godine pokušavali da animiramo državne organe da učine nešto po ovom pitanju i da se ovi objekti pokušaju valorizovati, ali nismo naišli na razumijevanje. To je prava šteta, jer je iz godine u godinu sve više stranih turista, a svi ovi objekti se nalaze na planinarskoj stazi poznatoj pod nazivom Balkanska ruta“ – kažu u ovom udruženju.

Pet karaula nalazi se na području opštine Gusinje, na najatraktivnijim lokacijama. Dvije su u selu Vusanje, od kojih je jedna bila stalna, a jedna ljetnja.

„U Gornjem Vusanju je bila stalna kasarna, dok je u Ropojana bila ljetnja, od Vusanja dalje prema granici sa Albanijom. I jedna i druga propadaju“ – kažu „Prijatelji Plava“.

Još jedan karaula bila je u Grebajama, dok su još dvije postojale u Grnčaru lijevom i Grnčaru desnom.

Na teritoriji plavske opštine je preostalih četiri karaule, a od njih se samo jedan objekat, onaj u selu Jasenice, mada dosta propao, koristi kao školsko odjeljenje, za dva đaka.

„Od karaule Trokus ostali su samo temelji. Na samo sedam kilometara od Plava, karaula Gradine propada, iako bi mogla da se lako adaptira i da radi i ljeti i zimi kao planinarski dom i objekat za smještaj turista“- smatraju u ovom udruženju građana.

Oni ističu da je propadanju prepuštena i karaula koja se nalazi na dvije hiljade metara nadmorske visine, iza Hridskog jezera, pod nazivom Bjelaja.

 Foto: Udruženje građana “Prijetelji Plava“

„Ipak, prosto je nevjerovatno da je propadanju prepušten objekat nekadašnjeg plninarskog doma Bjeluh. Taj dom je imao svojevremeno i svoju malu hidrocentralu. Imao je restoran, a stariji građani Murine i Plava prisjećaju su da je on predstavljao sklonište za putnike koji su išli prema Peći, i koji su tu nalazili spas od nevremena“ – pričaju u ovom udruženju.

Danas, kako kažu, niko i ne zna u čijem su vlasništvu objekti bivših kasarni i karaula iz vremena SFRJ, i pozivaju opštinske i državne organe, a posebno rukovodstvo preduzeća Nacionalni parkovi Crne Gore, da pokušaju makar neke od njih da zaštite od daljeg propadanja i valorizuju u planinarske i turističke svrhe.

„Stalno se govori o tome kako u Plavu i Gusinju nema hotelskih kapaciteta. Neki do ovih objekata mogli su lako biti pretvoreni u hostele ili planinarske domove. Samo da se malo preurede i posluže kao planinarska skloništa, bilo bi dovoljno, i u svakom slučaju bolje nego ovako kako je sada“ – kaži u Udruženju građana „Prijatelji Plava“.

Svi njihovi raniji apeli i molbe državnim institucijama da se zaustavi devastacija ovih objekata, nijesu imali rezultat.

„Sve što je moglo da se ponese iz napuštenih objekata, odnešeno je. Sada su to samo obične ruševine“ – pričaju oni.

Osim turističke vrijednosti, ovi objekti su, kako smatraju, lako mogli da budu i mjesto gdje bi jedan broj građana ovih siromašnih sjevernih opština pronašao zaposlenje.

U Udruženju „Prijatelji Plava“ podsjećaju na činjenicu da je iz godine u godinu sve više turista koji ljeti posjećuju masiv Prokletija, plavsko i druga planisnka jezera na ovom području Crne Gore, i da je upravo zbog toga „nedopustiv potpuni izostanak interesovanja svih institucija, od lokalnih do državnih za zaštitu i valorizaciju devet kasarni i karaula na području Plav ai Gusinja, kao i planinarskog doma Bjeluh.