“EU u crnogorskom Ustavnom sudu nedostaje minimalni kvorum da bi donio bilo koju odluku i nije u mogućnosti da funkcioniše. S toga, Crna Gora mora imenovati članove Sudskog savjeta, Vrhovnog državnog tužioca i sudije Ustavnog suda”, kazao je Đanandrea Vila iz Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori.
“Neophodno je da se vladavina prava ojača, ne da ona bude perfektna, nego da bude otporna na pritiske i izazove i u fazi pristupanja EU. A zašto to kažem, zato što i nakon pristupanja to jačanje treba da se nastavi”, rekao je viši savjetnik za vladavinu prava u Ambasadi Kraljevine Holandije Aleksandar Momirov.
Saopšteno je to na okruglom stolu, koji je organizovala Akcija za ljudska prava, a s kojeg je poručeno da sudski i tužilački savjet moraju biti transparentni, te da iako poboljšanja ima, izostaje najvažnije – potpuno obrazloženje odluka.
“I dalje je većina obrazloženja nepotpuna, a posebno su bila nepotpuna ona koja su bila najosjetljivija, koja su se ticala prestanka funckije državnih tužilaca”, kazal je direktorica NVO Akcija za ljudska prava Tea Gorjanc-Prelević.
Te odluke su sporne jer su zasnovane na podacima Fonda PIO, umjesto, kako smatra autor izvještaja o Tužilačkom savjetu, na obavještenjima rukovodilaca državanih tužilaštava.
“Bilo je slučajeva konrketno za bivšeg GST. Govorim da se vodio i još uvijek vodi upravni postupak radi utvrđivanja tih činjenica od kojih zavisi donešenje odluke. Smatramo da je to bilo jedno prethodno pitanje koje se trebalo riješiti na adekvatan način. Tužilački savjet, smatramo nije to uradio, već je donio odluku na osnovu obavještenja Fonda PIO i mislimo do to nije dobra praksa”, smatra autor izvještaja o Tužilačkom savjetu Veselin Radulović.
Kada su u pitanju odluke o prestanku sudijskih funkcija, problem je u blokadi Ustavnog suda.
Ustavni sud nije odlučio o predlogu za ocjenu ustavnosti koju je podnio Sudski savjet za ocjenu ustavnosti član 17 Zakona o PIO koji propisuje uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju. Nije odlučio ni o inicijativi 11 sudija kojima je u avgustu 2021. prestala sudijska funkcija”, istakla je Marija Vesković iz Akcije za ljudska prava.
Poručeno je da je utvrđivanje odgovornosti sudija i tužilaca i dalje nedovoljno. A napretka u ocjenjivanju njihovog rada, nema bez izmjena zakona.
“Koji ocjenu kvaliteta rada ograničava na broj predmeta u radu, završnih predmeta potvrđenih optužnica, donijetih osuđujučih presuda i uvaženih žalbi”, poručila je v.d. vrhovne državne tužiteljke Maja Jovanović.
Kada je u pitanju ugrožavanje samostalnosti i integriteta sudstva i tužilaštva, navedena je između ostalog, izjava predsjednika Crne Gore u kojoj je, kako je saopšteno na konferenciji, uputio prijetnju tužiocima koji su pokrenuli postupak protiv bivših čelnika vrhovnog i privrednog suda. S druge strane, kako je poručeno, u izjavama kojima se narušava princip samostalnog tužilaštva, prednjačio je predsjednik Vlade, Dritan Abazović.
0 komentara