test

Zašto je tercijarni dim “lukaviji” od primarnog i kako ga se osloboditi?

Standard

11/10/2022

08:36

Jesen je stigla, a sa njom i dani koje najčešće provodimo u zatvorenim prostorijama. U takvim uslovima, ono što nam najčešće smeta je oblak duvanskog dima koji ostavlja posljedice i na zdravlje pušača, ali i onih koji su se samo našli u njihovom društvu.

Ako ste danas boravili najmanje pet sati u pušačkom okruženju vrlo je moguće da ste udahnuli toliko duvanskog dima kao da ste popušili tri cigarete. Ako znamo da se u duvanskom dimu nalazi više od 6.000 štetnih materija, jasno je koliki je njegov uticaj na pušače, ali i pasivnog pušenja i “dima iz druge ruke” na nepušače.

A šta se dešava kada se ugasi posljednja cigareta i da li provjetravanje prostorije u kojoj se pušilo znači da dima više nema?

Nažalost ne, jer takozvani “tercijarni dim” ostaje kao ustajali miris koji se “uvuče” svuda. I godinama je tu, a da to i ne znamo.

To je potvrdila i najnovija studija Univerziteta u San Dijegu u okviru koje je otkriveno visoko prisustvo tercijarnog dima u kući osobe koja je prestala da puši prije devet godina i od tada nije čak ni dozvoljavala da se puši unutar kuće.

Ako se pitate kako je to moguće, evo i odgovora. Tercijarni dim ostaje otisnut na zidovima, tepihu, garnituri… Naravno, ne vidite ga, ali se konstantno izloženi visokoj doze štetnih i potencijalno štetnih materija. Takva karakteristika ga čini „lukavijim“ od primarnog i sekundarnog dima koji se mogu izbjeći jer su očigledni.

Studija je takođe pokazala da odsustvo mirisa duvanskog dima ne znači da ga nema.

Glavni istraživač u ovom projektu, doktor Hugo Destelejs, objasnio je da dnevna doza izloženosti tercijarnom dimu može da bude jako velika naročito zato što se, osim udisanjem, materije mogu apsorbovati i kroz kožu. Kroz stalni kontakt sa kožom i udisanje može se razviti hronična izloženost, a koliko je to često, doktor Destelejs ilustruje primjerom gipsanog praha u zidovima koji je sunđer za upijanje štetnih i potencijalno štetnih materija tercijarnog dima.

Ako napravite paralelu, možete li zamisliti kakve onda posljedice ostavlja direktno duvanski dim na pluća pušača?

Ključ je naravno u potpunom oslobađaju od cigareta i duvanskog dima. Ipak, veliki broj ljudi ne želi da se oslobodi ove navike, ali nauka im je pružila manje štetnu alternativu u vidu bezdimnih uređaja.

Bezdimni duvanski uređaji koriste tehnologiju zagrijavanja, a ne sagorijevanja duvana, ispuštaju aerosol, pa samim tim nema ni dima, vatre, pepela niti katrana. Najpoznatiji, na našem tržištu, dostupan proizvod ove vrste je bezdimni uređaj IQOS, kompanije Filip Moris, koji zagrijava, a ne sagorijeva duvan, a koji je Američka agencija za hranu i ljekove (FDA) svrstala u kategoriju “duvanskih proizvoda modifikovanog rizika”.

Takođe, ako pet sati provedete u društvu nekog ko koristi IQOS to nećete osjetiti po mirisu vaše odjeće i kose jer ovaj uređaj ne utiče negativno na kvalitet vazduha u prostoriji, pa samim tim ne dovodi ni do pasivnog pušenja, a ni tercijarnog dima.

Ostavite komentar

Komentari (1)

Ruzica

14 Oct. at 19:37

Ja sam svoj problem i problem moje porodice resila, sto se tice zagadjenog vazduha i duvanskog dima u zatvorenom prostoru od kada koristim fotokataliticki preciscivac vazduha.