Četiri kandidata za generalnog direktora Radio-televizije Crne Gore (RTCG) predstavila su danas svoju viziju razvoja Nacionalnog javnog servisa. Tokom pojedinačnih intervjua, na maratonskoj sjednici Savjeta RTCG, odgovarali su na pitanja članova tog tijela. Istakli su da bi, ukoliko dobiju njihovo povjerenje, učinili sve da Javni servis bude nezavisan, moderan i depolitizovan, a status radnika poboljšan.

Prvi od kandidata koji svoj program izlaže pred Savjetom je Milutin Stijepović, koji je rekao da Javni servis ima svoj kvalitet.

Stijepović: Javni servis ima dosta potencijala

Ukoliko bi bio novi generalni direktor RTCG za njim ne bi ušao nijedan novi zaposleni, dok ne bi vidjeli na čemu smo.

“Prvo ćemo sjesti i vidjeti sa čime raspolažemo”, rekao je Stijepović.“Javni servis ima svoj kvalitet”: Stijepović

On kaže da iza njega ne stoji nijedna politčka grupacija, niti interesni lobi: “Ako je bilo ko zvao vas zbog mene, odmah ću napustiti ovaj intervju”.

Podsjetio je da je karijeru na RTCG-u počeo 1997. godine, koju je napustio 2013, kada je preuzeo ulogu generalnog direktora Radio-televizije Nikšić.

U Javnom servisu, kaže, postoji dovoljno potencijala da bi se sastavio tim. RTCG, kako je rekao, potrebno je depolitizovati. 

Marković: Javni servis mora postati slobodan medij

Kandidat za generalnog dirktora Nikola Marković kazao je da su programski sadržaji, materijalno-tehnički i ljudski resursi ključni za razvoj Javnog servisa.

On kaže da je jasno da Javni servis ima presudnu ulogu u promociji demokratskih vrijednosti u jednom društvu. Javni servis mora postati slobodan medij, koji će, kako je rekao, raditi u interesu građana.

Pripremajući se za intervju, on kaže da je primijetio da Javni servis promoviše pristup narativnosti, koji je davno napušten.“Novi menadžment mora da da zamajac novinarima da prate primjenu novih metoda u svom radu”: Marković

“Takav pristup ograničava novinare u slobodnom izrazu. Zato smatram da Javni servis mora da prati ne samo tehnološki razvoj, u smislu digitalizacije, već mislim da novi menadžment mora da da zamajac novinarima da prate primjenu novih metoda u svom radu”, rekao je Marković.

Trudio bi se, kaže, da uvedu nove prakse koje već postoje u svijetu: “Interpretativnosti, diseminacija i faktor protivnika. Da novinari budu i spremni i sposobni da imaju kritički i analitički stav”.

Važno je, kaže Marković, osnažiti Redakciju za istraživačko novinarstvo. Nezamislivo je, navode, da se samo 5,5 hiljada eura izdavaja za istraživačko novinarstvo.

Ideja je da se od Prvog kanala napravi interaktivna vrsta programa, dok bi političke teme bile premještene na Parlamentarni program koji bi vremenom prestao u Njuz kanal. 

Javni servis, kaže, mora da uđe u svaki dom, pa bi figurativni slogan bio “Javni servis svuda”. Kaže da duboko vjeruje da u Javnom servisu postoje kvaitetni ljudi koji mogu doprinijeti boljem programu RTCG-a. 

Potrebno je, kaže, uvezati rad Televizije, Radija i portala, napominjući kako je nezamislivo da Javni servis nema noćni program.  

Marković je saopštio da se samo za emisiju Teleskopija izdvaja više od 28.000 eura, dok, na primjer, Agrosaznanje dobija “samo oko 7.000 eura”.

Kad su u pitanju dešavanja na prostoru bivše Jugoslavije, on kaže da zločin rade pojedince u ime deklarativno promovisanih ciljeva. U Srebrenici je, kaže, bio genocid, što su ustanovili sudovi čije je odluke Crna Gora pristala da uvažava. Možda sudovi, kako je rekao, nijesu uvijek bili pravedni, ali ono što su utvrdili vjeruje da je istina. Iritira ga što sudovi nijesu neke druge stvari nijesu dovele do kraja.

“To mora da se promijeni. Svi troškovi će biti transparentni ako ja budem generalni direktor. Mora to da se uradi, jer se tako utiče i na podizanje povjerenja građana”, rekao je Marković.

On kaže da je u regionu prisutan trend tabloidizacije medija, i navodi da Javni servis treba da bude teme, oslonac i brana da bilo ko sjutra zauzme naš medijski prostor.

“Mi moramo da to kanališemo, da determinišemo procese u javnom prostoru. Da bi sve to Javni servis uradio važno je da se poveća povjerenje i percepcija o njemu”, rekao je Marković.

Potrebno je, kaže, uraditi reviziju poslovanja RTCG, te analizu stanja i potreba rada Javnog servisa: “Da odredimo prioritete”.

Raonić: Želim da budem menadžer, a ne urednik

Kandidat za generalnog direktora Boris Raonić kazao je da ukoliko dobije povjerenje Savjeta želi da bude menadžer u pravom smislu te riječu, te da ne želi da bude neko ko će biti mikromenadžer i urednik.

“Za te poslove po svim aktima postoje ljudi koji rade taj posao”, rekao je Raonić.

On kaže da smo svi prethodnih dana bili svjedoci neprimjerenih političkih pritisaka kad je riječ o izboru generalnog direktora RTCG: “To se neće više moći prenositi na zaposlene preko direktora i bilo kod urednika”.

Istakao je da Javni servis ima izuzetne kadrovske resurse.

“Sticajem okolnosti imao sam prilike da upoznam te ljude, i njima treba dati prostora da iznesu svoj kreativni potencijal”, rekao je Raonić.

Informativni program je, kazao je Raonić, najviše pod udarom javnosti, ali da se “taj požar može ugasiti već u ponedjeljak dolaskom nove strukture”.

Navodi da nema problem sa tim da podnese ostavku ukoliko bude nezadovoljstva njegovim radom među članovima Savjeta RTCG. Kad je riječ o mjerljivim uspjesima, Raonić kaže da Javni servis sa resursima koje ima, ukoliko ne bude najgledaniji, smatra da nema ni potrebe da troši vrijeme.

“Imam tu vrstu optimizma, i ne bih se usudio da se prijavim na konkurs da nemam viziju kako doći do tog cilja”, rekao je Raonić.

Raonić tvrdi da kandidaturu za generalnog direktora RTCG ne smatra prelaskom na pozicije vlasti, navodeći da je prvi čovjek Javnog servisa mora biti nezavisan u odnosu i na vlast i na opoziju.

Odmah na početku moraće se posvetiti sistematizaciji: “Moraćemo se osloboditi svega onog što ne zaslužuje da bude u Javnom servisu, ne mislim tu samo na zaposlene, već i na programski segment”.

Kad je riječ o Sportskom programu, on kaže da Javni servis ima problem finansijske prirode prilikom otkupa određenih sportskih paketa, te da RTCG tu vrstu borbe ne može da vodi.

Raonić tvrdi da kandidaturu za generalnog direktora RTCG ne smatra prelaskom na pozicije vlasti, navodeći da je prvi čovjek Javnog servisa mora biti nezavisan u odnosu i na vlast i na opoziju.

Potrebno je, kaže, malo volje da se od Javnog servisa napravi institucija koja bi bila za ponos Crne Gore.

Čović: Finansije problem svih javnih servisa

Posljednji kandidat koji je intervjuisan je Srđan Čović, koji je rekao da se, sa postojećim sredstvima, ne mogu planirati ozbiljna produkcijska ostvarenja.

“Problem finansija nije samo naš problem, već svih javnih servisa”, rekao je Čović. 

Potrebno je raditi, kako kaže, na integracija sva tri medija – Radija, Televizije i Portala RTCG. Čović je kazao je bi bilo dobro uvesti i marljive parametre učinka zaposlenih.

On je kazao da bi Dnevnik 1 trebalo pomjeriti sa 15:30h na 16h, dok bi centralna informativna emisija, Dnevnik 2 sa 19:30h trebalo emitovati pola sata ranije, dakle od 19h, poput Hrvatske radio-televizije (HRT).

Program Radija Crne Gore Čović je ocijenio standardno dobrim, navodeći da je bi taj medij trebalo da ima jaču podršku Televizije i Portala

Dnevnik 2, smatra Čović, trebalo bi da traje 60, umjesto kao do sada 30 minuta.

Filmski i serijski program TVCG je ocijenio odličnim, navodeći da su prisutni kvalitet i razvrsnost, iako građani, shodno anketama, nemaju pozitivan stav prema tom segmentu programu. 

Govoreći o ulozi Javnog servisa tokom posljednjih 30 godina, Čović je rekao da RTCG bila motor od kraja 90-ih do 2006. godine, da bi nakon tog perioda, kao i sve institucije u zemlji, zapao u svejednoću.