hotel mediteran

<html><head></head><body>Takođe, medijima će se obratiti i&nbsp;Isa Bećović, investitor i direktor&nbsp;„Becovic menagement group Chicago”, kao i&nbsp;Bojan Đakonović, izvršni direktor HTP&nbsp;„Ulcinjska rivijera”.
</body></html>

a:1:{s:11:"td_subtitle";s:268:"Potpredsjednik Vlade Crne Gore dr Dritan Abazović i ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović održaće sjutra press konferenciju povodom potpisivanja ugovora sa hotelom Mediteran u Ulcinju, u koji je planirano ulaganje od 13 miliona eura, saopšteno je iz Vlade. ";}

Abazović i Milatović sjutra o potpisivanju ugovora sa hotelom Mediteran u Ulcinju

Standard

“Sjećate se one priče, tone i tone kokaina, cigareta, pa se svela priča na to je li Belivuk prošao na 24 sata crnogorsku granicu, a jeste uz dozvolu i molbu srpskih organa. Je li ispraćen &#8211; jeste.&nbsp; Ali je ključna stvar da je po pripremanom scenariju trebao da bude ubijen. Naši nadležni organi su spriječili [&hellip;]

Radončić: Život Milivoja Katnića visi o koncu | Standard

Radončić: Život Milivoja Katnića visi o koncu

Comment

Naslovna

https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2020/02/Standard.jpg

https://secure.gravatar.com/avatar/6f1ea2ade5bf6e7b64012456d275d7b6?s=96&d=mm&r=g

I. Đoković

Najveće iznenađenje ovog istraživanja je rezultat odgovora na pitanje koju državu smatrate za najveću prijetnju po bezbjednost svoje zemlje gdje su po prvi put u istoriji građani Crne Gore označili Sjedinjene američke države, dok sve veći broj građana svoje simpatije ispoljava prema Rusiji. Ovakav odgovor predstavlja jasan zaokret u odnosu na period prije 2020. godine. [&hellip;]

IZVJEŠTAJ IRI: Građani Crne Gore kao najveću prijetnju po bezbjednost države vide SAD, raste povjerenje u Rusiju | Standard

IZVJEŠTAJ IRI: Građani Crne Gore kao najveću prijetnju po bezbjednost države vide SAD, raste povjerenje u Rusiju

https://secure.gravatar.com/avatar/0336d4e68cc5ccd482b0f97a019260a7?s=96&d=mm&r=g

Oni su izveli performans sa kutijama na kojima je natpis &#8220;crnogorska krv&#8221;, koju su u performansu prosuli ispred SDT-a na panou na kom piše &#8220;Jeste li još žedni&#8221;. Podsjećamo, nakon što je 14. aprila uhapšen, Katnić je odbio angažovanje advokata, a pošto je sproveden u Istražni zatvor u Spužu odlučio je da štrajkuje glađu. Na [&hellip;]

(FOTO/VIDEO) Performans građana ispred SDT-a, traže da se Katnić brani sa slobode: "Prosuli crnogorsku krv'' preko panoa sa natpisom ''Jeste li još žedni'' | Standard

(FOTO/VIDEO) Performans građana ispred SDT-a, traže da se Katnić brani sa slobode: &#8220;Prosuli crnogorsku krv&#8221; preko panoa sa natpisom &#8221;Jeste li još žedni&#8221;

Do fizičkog sukova došlo je na autobuskoj stanici, gdje je M.Z (37) upotrebom vatrenog oružja nanio povrijede A.B. , saopšteno je portalu Standard iz Uprave policije. Iz UP su kazali da je počinilac identifikovan i uhapšen, a da stepen povreda ranjene osobe još uvijek nije poznat.

Uhapšen osumnjičeni za pucnjavu u Budvi | Standard

Uhapšen osumnjičeni za pucnjavu u Budvi

U međuvremenu je Apelacioni sud Crne Gore donio rješenje kojim je odbio kao neosnovanu žalbu branioca Petra Lazovića, podnijetu protiv rješenja Višeg suda u Podgorici. &#8221; Rješenjem Višeg suda u Podgorici odbijen je kao neosnovan prijedlog branilaca okrivljenog Lazovića za ukidanje pritvora, uz davanje jemstva, koje glasi na ukupan iznos od 9.286.479 eura, a sastoji [&hellip;]

Zaključili da je Lazoviću povrijeđeno pravo na ličnu slobodu | Standard

Zaključili da je Lazoviću povrijeđeno pravo na ličnu slobodu

Peticiju možete potpisati na sljedećem linku&nbsp;ovom linku.&nbsp; CHO i grupa građanskih aktivista zahtijevaju da se ne dopusti Katnićeva smrt u Istražnom zatvoru, već da mu se omogući odbrana sa slobode uz punu medicinsku i drugu potrebnu zaštitu. Uz konstataciju da je Katnić ozbiljno narušenog zdravlja a njegova odluka da štrajkuje glađu izaziva ogroman rizik po [&hellip;]

Peticija da se Katnić brani sa slobode: Selektivna i politički motivisana “pravda” je gora i od najgore nepravde | Standard

Peticija da se Katnić brani sa slobode: Selektivna i politički motivisana “pravda” je gora i od najgore nepravde

To smo vidjeli prošle sedmice kada su direktoricu Agencije za sprečavanje korupcije Jelenu Perović uhapsili službenici Specijalnog policijskog odjeljenja. Pošto SDT prethodno nije preciziralo za što se Perović tereti, njen branilac Nikola Martinović je prvobitno ocijenio da je ona uhapšena zbog toga što u SDT-u smatraju da je službeno vozilo koristila više nego što bi [&hellip;]

Specijalne naočare Novovića i SDT-a | Standard

Specijalne naočare Novovića i SDT-a

“Da li ćemo imati smanjenje ili ukidanje doprinosa za PIO, šta će se desiti sa sredstvima građana koji su decenijama unazad ulagali u ovaj fond, da li će taj novac biti vraćen građanima, da li ste svjesni na koji način se u ozb. državama donose ovakve odluke”, upitao je Anđušić na društvenoj mreži X. Prema [&hellip;]

Anđušić: Pozivam Vukovića da preciznije pojasni detalje o realizaciji programa Evropa sad 2 | Standard

Anđušić: Pozivam Vukovića da preciznije pojasni detalje o realizaciji programa Evropa sad 2

&#8220;Iz krivične prijave i priloga uz istu proizilazi osnovana sumnja da je osumnjičeni R. P. dana 20. aprila oko 15h, u mjestu Sipanje, opština Bijelo Polje, ispred porodične kuće, vršio nasilje nad članom svoje porodice oštećenom suprugom S.P., na način što joj je uputio više riječi prijetnji i uvreda, kojom prilikom je držao sjekiru u ruci i istom jako udarao po panju, upućujući joj i dalje prijetnje da će napasti na njen život i tijelo, što je kod oštećene izazvalo osjećaj straha i ugroženosti&#8221;, kazali su iz bjelopoljskog ODT-a.



Kako dalje navode, nakon što je oštećena o ovom događaju obavijestila Upravu policije, osumnjičeni je napustio porodičnu kuću u nepoznatom pravcu, da bi se sljedećeg dana prijavio policiji.



&#8220;Državni tužilac je dana 22.04.2024. godine, nakon saslušanja osumnjičenog, donijela rješenje kojim mu je određeno zadržavanje u trajanju do 72h&#8221;, zaključili su iz ODT-a.

Bijelo Polje: Prijetio ženi sjekirom pa se sam prijavio policiji

Trump Hush Money

Trump

&#8220;Ovaj slučaj ima veze sa zavjerom da se počini prevara. Optuženi Donald Tramp je orkestrirao kriminalni plan da manipuliše rezultatima predsjedničkih izbora 2016. godine“, rekao je tužilac Metju Kolanđelo u uvodnom izlaganju na prvom krivičnom suđenju jednom američkom predsjedniku u istoriji, navodi Glas Amerike u izveštaju s početka suđenja.



Tužioci tvrde da je Trampov bivši advokat Majkl Koen isplatio 130.000 dolara porno zvijezdi Stormi Danijels za ćutanje o navodnoj aferi sa Trampom deceniju ranije, kako bi se to prikrilo za vrijeme Trampove kampanje 2016. godine, kada je njegova kandidatura bila na udaru drugih otkrića o seksualno nedoličnom ponašanju.



<figure class="wp-block-image size-full"><img loading="lazy" width="1200" height="800" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/1713804606-sudjenje-donald-tramp-1-1200x800-1.jpg" alt="" class="wp-image-712606" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/1713804606-sudjenje-donald-tramp-1-1200x800-1.jpg 1200w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/1713804606-sudjenje-donald-tramp-1-1200x800-1-300x200.jpg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/1713804606-sudjenje-donald-tramp-1-1200x800-1-768x512.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/1713804606-sudjenje-donald-tramp-1-1200x800-1-696x464.jpg 696w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/1713804606-sudjenje-donald-tramp-1-1200x800-1-1068x712.jpg 1068w" sizes="(max-width: 1200px) 100vw, 1200px" /><figcaption>AP Photo/Yuki Iwamura, Pool</figcaption></figure>



Tramp se izjasnio da nije kriv po 34 tačke optužnice za falsifikovanje poslovnih dokumenata koju je podigao okružni tužilac Menhetna Alvin Breg i negira da je imao seksualni odnos sa Danijels.



Donald Tramp je, prema navodima tužioca, Koenu vratio isplaćeni novac i to je označeno kao pravna nadoknada predviđena sporazumom o angažovanju advokata, ali – kako navodi tužilaštvo – nije bilo ni sporazuma ni pravnih usluga.



„Optuženi mu je vraćao novac za nelegane isplate Stormi Danijels uoči izbora. Optuženi je falsifikovao poslovna dokumenta zato što je htio da prikrije svoje i kriminalne postupke drugih“, rekao je tužilac, navodeći da je novac isplaćen Danijels „po nalogu optuženog“ i da bi se uticalo na predsjedničke izbore.



Advokat Donalda Trampa Tod Blanš započeo je svoju uvodnu riječ rekavši:



„Predsjednik Tramp je nevin. Predsjednik Tramp nije počinio nijedan zločin.“



Blanš je, odbacujući tvrdnje tužioca Metjua Kolanđela, Blanš rekao je da su tužioci upravo ispričali ono što se čini „veoma čista, lijepa priča“, ali da „to nije jednostavno, kako su ljudi upravo opisali“.



Blanš je istakao da ono što je tužilac Metju Kolanđelo prethodno rekao poroti nije istina i da će porota naći „dosta razumnih sumnji“.



„Saznaćete da predsjednik Tramp nije imao nikakve veze sa bilo kojom od 34 tačke optužnice… osim što je potpisao čekove“, rekao je Blanš porotnicima, ocjenivši kao lažne i „zlokobne“ tvrdnje Stormi Danijels da je imala aferu sa Trampom.



„Bio je to pokušaj da se osramoti predsjednik Tramp, da se osramoti njegova porodica“, reko je Blanš u uvodnoj riječi.



<figure class="wp-block-image size-full"><img loading="lazy" width="1200" height="800" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/1713804568-sudjenje-donald-tramp-2-1200x800-1.jpg" alt="" class="wp-image-712607" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/1713804568-sudjenje-donald-tramp-2-1200x800-1.jpg 1200w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/1713804568-sudjenje-donald-tramp-2-1200x800-1-300x200.jpg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/1713804568-sudjenje-donald-tramp-2-1200x800-1-768x512.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/1713804568-sudjenje-donald-tramp-2-1200x800-1-696x464.jpg 696w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/1713804568-sudjenje-donald-tramp-2-1200x800-1-1068x712.jpg 1068w" sizes="(max-width: 1200px) 100vw, 1200px" /><figcaption>AP Photo/Mary Altaffer</figcaption></figure>



On je porotnicima sugerisao da koriste zdrav razum prilikom procjene slučaja.



„Koristite svoj zdrav razum. Mi smo Njujorčani. Zato smo ovdje“, reko je Blanš, ističući kako im odbrana „vjeruje“ da će o slučaju odlučiti na osnovu dokaza.



On je poroti na kraju uvodne riječi poručio:



„Ako to uradite, vrlo brzo ćemo doći do oslobađajuće presude.“



Sud je proglasio pauzu, poslije koje će proces biti nastavljen.

Počelo suđenje Trampu u Njujorku

Guraju je ovi novopečeni ajvani, pojedini mediji, nesvjesni budućih gunđanja i odlazaka sudija.



22.04.



18:00h



Treba plakati, nije to sramota.



Ljudi su dobri, kad znaju da plaču.



Ja dobar i nijesam, baš, ali sam često pustio suzu niz nedostojne obraze.



Moje.



I sad mi se plače.



Doduše, od muke, koju niko razumjeti neće.



I ne samo da neće, nego će reći &#8220;Plači, ne patisa&#8221;.



Što je tradicionalno i socio-kulturološko pokazivanje suptilno &#8211; nježne crnogorske naravi.



Ne postoji osoba na svijetu koja bolje zna zašto je Ana Vuković poslednja osoba koja treba da bude predsjednik Vrhovnog suda Crne Gore.



Ne zbog skromnog znanja i nesmisla za bilo kakvu komunikaciju, viziju, ideju.



Zbog čega će, vidjećete, popriličan broj sudija brzo otići glavom bez obzira.



Već zbog fakta, da se u predmetu S.Č. otvoreno, bez zazora, ponašala kao dio klana i koja je vrlo namjerno, radi bijega iz totalne anonimnosti, sahranjivala uporno i sistematski cijelu jednu porodicu.



I mene.



Što je potvrđeno i presudom Višeg suda u Podgorici K.br. 1214/14 od 21.10.2014. godine, kada je Moldavka osuđena na kaznu zatvora zbog davanja lažnog iskaza, posle koje je buduća vedeta trebala ostavku da podnese. I sve nas spasi.



Guraju je ovi novopečeni ajvani, pojedini mediji, nesvjesni budućih gunđanja i odlazaka sudija.



Nije mi više zanimljiva, ali sam ovo dužan da kažem zbog preživljenog.



Njen fenomen je odraz svekolikog budalizma u vremenu gdje je &#8211; što gluplje i zločestije &#8211; to bolje.



Nijesam zavidan.



Zavist je jako osjećanje slabih ljudi.



Ja sam iz njenog zatvora izašao.



A onda ušao u zatvor uspomena na nju.



I čast mi je što se tome ne čudim.



Srećno bilo.



Piše: Advokat Zoran Piperović



Stavovi izraženi u ovoj kolumni ne odražavaju nužno uređivačku politiku portala Standard.

Nije sramota plakati

On je u&nbsp;emisiji “Referat&#8221; na Gradskoj TV rekao da je bivši pomoćnik direktora polcije&nbsp;Enis Baković&nbsp;bio je jedan od ključnih ljudi koji su dali nalog da Belivuk i Miljković uđu u našu zemlju. Krivopakić tvrdi i da je informacije Europola od njega, gotovo pola godine, krio&nbsp;Dritan Abazović. Još 17. januara 2021. godine bivši premijer Zdravko Krivokapić, kako sam ističe, imao je saznanje da su Veljko Belivuk i Marko Miljković doputovali u Crnu Goru kako bi prisustvovali proslavi koju je organizovao&nbsp;Radoje Zvicer, te da im je bila obezbijeđena zaštita. Informaciju je, dodaje, dobio od savjetnika za bezbjednost&nbsp;Aleksandra Novovića, te je nakon dva dana sazvao sastanak sa tadašnjim vršiocima dužinosti direktora Uprave policije&nbsp;Veskom Damjanovićem&nbsp;i ANB-a&nbsp;Dejanom Vukšićem.



&#8220;Dobio sam informacije da je to jedna sinhronizovana akcija sa srpskim obavještajno bezbjednosnim sektorom i, pošto sam permanentno vodio rokovnik, zapisao sam jedno ime. Za nadzor njihov je zadužen, zamislite ko, Ljubo Milović. Ja nijesam znao u tom trenutku ko je taj čovjek. On je bio policijski službenik i dobio sam informaciju da je bio zadužen za nadzor tih osoba tokom njihovog boravka&#8221;, istakao je Krivokapić.



Krivokapić je kazao da mu je tu informaciju dao Vesko Damjanović.



Shodno saznanjima do kojih je kasnije došao, Krivokapić kaže da je Srbija demantovala da je na bilo koji način bila umiješana u dolazak Belivuka i Miljkovića.



&#8220;Tada je saopšteno da je Enes Baković bio jedan od tih ključnih ljudi, koji su dali usmeni nalog službeniku da to odradi. Međutim, ne može usmeno naređenje da bude mjera koja prevazilazi zakonski dio i proceduru koja je definisana&#8221;, kazao je Krivokapić.



Iako, prema nekim navodima, prve informacije od EUROPOL-a, koje se tiču odnosa Ljuba Milovića, Radoja Zvicera i nekih funkcionera policije, u Crnu Goru stižu u junu, Krivokapić je o njima, kaže, bio obaviješten tek u oktobru 2021. Te informacije je od njega, dodaje, krio tadašnji potpredsjednik Vlade Dritan Abazović.

Krivokapić: Ljubo Milović bio zadužen za nadzor Belivuka i Miljkovića

&#8220;U taj proces je uključeno više institucija, i u ovom trenutku definišemo ulogu i zadatke svake od njih. Na krovu odlučivanja su Vlada i parlament. Sudeći po poboljšanoj efikasnosti parlamenta, mislim da proces može ići brže nego što je planirano. Sagledavamo i analiziramo sve inpute, pravne i tehničke, potrebne za ovaj proces. Ono što mogu reći je da Vlada zahtijeva maksimalnu operativnost i efikasnost, i IRF će biti maksimalno posvećen ovom projektu i zahtjevima Vlade&#8221;, rekao je Drecun.







Transformacijom Investiciono razvojnog fonda u Razvojnu banku dobiće se novi kvalitet traženja stranih izvora i dostuponost domaćim izvorima biće povećana što za klijente znači lakši pristup finansijskim sredstvima.



&#8220;Razlika između fonda i banke je načelno u strukturi izvora. Fond nema klasične pasivne poslove, a banka ima. I sadašnji fond može zadovoljiti razvojnu komponentu, ali transformacijom u banku dobija se kvalitet više na strani pasive, odnosno izvora. Dobićemo novi kvalitet u traženju stranih izvora, dostupnost domaćim izvorima novca biće povećana. Na primjer, svi državni depoziti mogli bi da završe u bilansima Razvojne banke. Razlika između komercijalnih banaka i razvojne banke je čak i statusnog nivoa. Razvojne banke se osnivaju posebnim zakonom, a sve komercijalne banke se osnivaju zakonom o bankama ili kreditnim institucijama. U zakonu o razvojnim bankama najčešće eksplicitno stoji da te banke nemaju profit kao primarni cilj djelovanja, što je bitna razlika u odnosu na komercijalne banke. U tom prostoru Razvojna banka će biti korektivni faktor tržišnim nesavršenostima koje determinišu komercijalne banke. To znači lakši pristup finansijskim sredstvima za naše preduzetnike.&#8221;, kazao je predsjednik odbora direktora IRF-a Predrag Drecun.



Novi predsjednik odbora direktora, navodi da Investiciono razvojni fond ima izvora da podrži sve kvalitetne projekte ali da određeni grantovi ostaju neiskorišćeni zbog nekvalitetnih ideja.



&#8220;Redovni poslovi moraju se odvijati nesmetano. Analiziramo privrednu strukturu u cilju ažurne klasifikacije potencijalnih korisnika kredita IRF-a. Za godinu je otvoreno između devet i deset hiljada novih preduzeća. Uticaj nerezidenata je ogroman posljednjih godina. Imamo rast ekonomije generalno. Imamo smanjenu aktivnost komercijalnih banaka na podršci privredi. IRF ima izvora da podrži sve kvalitetne projekte, ali mogu reći da ima dosta prostora za poboljšanje kvaliteta poslovnih ideja. Dešava se da nam određeni grantovi ostanu neiskorišćeni jer nije bilo kvalitetnih ideja. Sve to sad pratimo. Mislim da smo za tri nedjelje, koliko djeluje nova uprava, prilično pokrenuli unutrašnje kapacitete IRF-a u pravcu proaktivne uloge u traženju plasmana. Krediti se obrađuju veoma savjesno do svakog detalja, što bi moglo da smeta korisniku, ali moramo razumjeti da IRF, u krajnjem, raspolaže državnim novcem, i to je ozbiljna odgovornost menadžmenta. Novi izvršni direktor IRF-a dolazi iz ozbiljne, svjetski poznate, korporativne strukture, i značajno se osjeća njegov doprinos u novim izazovima.&#8221; jasan je bio Drecun.



Prošle godine IRF je odobrio 495 projekata. 



&#8220;IRF je u prethodnoj godini odobrio 459 projekata kad su u pitanju ukupni kreditni i faktoring aranžmani, u iznosu od 188,2 miliona, dok je za prva tri mjeseca 2024. odobreno 34,5 miliona po osnovu 65 aranžmana. Godišnjim planom IRF-a za ovu godinu, predviđen je plasman u iznosu od 150 miliona, a crnogorskoj privredi je na raspolaganju 20 namjenskih programa finansijske podrške (krediti i faktoring finansiranje) usmjerenih na podršku preduzetnicima, mikro, malim, srednjim i srednje kapitalizovanim preduzećima, kao i crnogorskim opštinama.&#8221; saopštio je Predrag Drecun.



Nedavna inicijativa CBCG za smanjenje kamata u komercijalnim bankama počela je na limitiranom broju kreditnih proizvoda, dok smanjivanje kamatne stope mora da bude zadatak svih krratora priivrednog ambijenta. 



&#8220;CBCG nema direktne institucionalne alate da utiče na visinu kamatne stope, ona nije emisiona centralna banka. Crna Gora koristi euro (stranu valutu) kao zvanično sredstvo plaćanja, pa CBCG nema svoju referentnu kamatnu stopu. Kamatna stopa je uvijek posljedica stanja u ekonomiji. U prvom redu zavisi od količine novca. Ima tu još sijaset faktora, a među najvažnijim je i rizik zemlje. To znači da smanjivanje kamatne stope mora da bude zadatak svih kreatora privrednog ambijenta. Moja analitika crnogorske ekonomije, koju radim više od 20 godina, pokazuje da je spoljnotrgovinski deficit uzrok zaduženjima države, iako ponekad ne izgleda tako. Mi ponudu novca možemo da povećamo samo iz realnih izvora, ili drugačije kazano moramo realno zaraditi taj novac.&#8221; zaključiio je Drecun.

Drecun: Transformacija IRF-a u Razvojnu banku je na samom početku

thumbnail_IMG_4464

Kako je saopšteno iz Skupštine, Mandić se sa Bosmom susreo danas u Palma de Majorci, tokom Konferencije predsjednika parlamenata zemalja članica Evropske unije.



&#8220;Mandić je Bosmu upoznao sa aktuelnom političkom situacijom u Crnoj Gori, ističući rezultate koje je postigao parlament i dodajući da je borba protiv organizovanog kriminala i korupcije od izuzetne važnosti za naše društvo&#8221; , navodi se u saopštenju.



Navodi se da je Bosma pozdravio rezultate Skupštine Crne Gore i dodao da se jedino borbom protiv organizovanog kriminala može doći do društva pravde i stabilnosti.



&#8220;Dva predsjednika su tokom susreta razgovarala i o potencijalnim ekonomskim investicijama Holandije u Crnoj Gori&#8221;, rekli su iz Skupštine

Mandić: Borba protiv organizovanog kriminala i korupcije izuzetno važna za društvo

Petnjica-4

Berane-3

Berane-5

Berane-7

Petnjica-1-1320x733

Gorčević je, u okviru evropskog dana u Petnjici i Beranama imala sastanke sa predsjednicima opština,&nbsp;Samirom Agovićem i Vukom Todorovićem&nbsp;i njihovim saradnicima.



Ministarka je kazala da joj je drago što se uvjerila da administracije obje opštine vrijedno rade na dostizanju evropskih standarda u pružanju usluga svojim građanima. Pohvalila je projekte koji su realizovani u prethodnom periodu i ukazala na važnost jačanja kapaciteta za privlačenje sredstava iz nove finansijske perspektive 2021- 2027.



“Pored obaveza, brojne su mogućnosti koje su opštinama na raspolaganju, posebno kroz korišćenje značajnih sredstava iz EU fondova. Nakon stupanja u članstvo ta sredstva će biti višestruko veća i mi, zbog toga moramo jačati kapacite za njihovo povlačenje“, kazala je Gorčević.



U tom kontekstu je ukazala na brojne mogućnosti i značajna sredstva koja su&nbsp; opštinama na raspolaganju, kako iz prekograničnih programa sa Srbijom, Albanijom, Kosovom i Bosnom i Hercegovinom, tako i u okviru Trilateralnog programa Italija –Crna Gora- Albanija, Dunavskog transnacionalnog programa, Jadransko–jonskog programa, Mediteranskog programa i Programa URBACT.



Ona je poručila da Ministarstvo evropskih poslova stoji na raspolaganju svim opštinama u dijelu prenosa znanja i iskustva potrebnih za pripremu dobrih predloga projekata koji će se finanirati iz EU fondova.



Predsjednik Opštine Samir Agović je kazao da je Petnjica u prethodnom periodu imala više uspješnih EU projekata i da se pripremaju da apliciraju za nova sredstva.



“Hoćemo da budemo evropsko mjesto za život i da naši građani ne napuštaju ove krajeve u potrazi za boljim životom. Imamo zrele razvojne projekte i nadamo se novim pozivima za apliciranje za EU sredstva“, kazao je Agović.



On je posebno ukazao na važnost projekata u oblasti putne infrastrukture i regulacije otpadnih voda, koji su od naročitog značaja, ne samo za petnjički kraj nego za cijeli sjever Crne Gore.



Agović je ukazao i na važnost valorizacije kulturnih dobara i u tom dijelu posebno istakao potrebu bolje promocije bihorskog ćilima kao posebno vrijednog nematerijalnog kulturnog dobra Crne Gore.



Predsjednik Opštine Berane Vuko Todorović je kazao da mu je zadovoljstvo što je ministarka Gorčević danas sa svojim timom u Beranama da zajedno proslave Dan planete i pošalju poruku svima kako nam je bitno očuvanje životne sredine.



“Ovdje smo danas na mjestu Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda da pokažemo jedan od najvećih projekata koji je finansiran iz sredstava EU. Uz Vatrogasni dom i Biznis &nbsp;centar, ovo je najznačajniji projekat u vrijednosti od oko 13 miliona eura. Sigurno projekat koji je značajno unaprijedio našu životnu sredinu i sigurno da ćemo i u narednom periodu mi kao lokalna samouprava truditi se da radimo na širenju kanalizacione mreže kako bismo uspjeli da sve otpadne vode sa terijtorije naše opštinei dovedemo ovdje, prečistimo i kao čistu vodu kasnije ispustimo u rijeku“, kazao je Todorović.



Tokom posjete Petnjici, ministarka Gorčević i predsjednik Opštine Agović, obišli su &nbsp;prekogranični projekat „Mladi Crne Gore i Albanije u zasadima malina“, vrijedan preko 270 hiljada eura. Korisnici projekta su kazali da je realizacija projekta doprinijela ekonomskom i ruranom razvoju ovog kraja i smanjila stopu nezaposlenosti na lokalnom nivou.



Ministarka Gorčević je obišla i Centar za kulturu, kao i  Zbirku bihorski ćilim koja je zaštićena kao nematerijalno kulturno dobro Crne Gore.



<figure class="wp-container-2 wp-block-gallery-1 wp-block-gallery has-nested-images columns-default is-cropped">
<figure class="wp-block-image size-large"><img loading="lazy" width="1200" height="800" data-id="712587" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/Petnjica-4-1200x800.jpg" alt="" class="wp-image-712587" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/Petnjica-4-1200x800.jpg 1200w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/Petnjica-4-300x200.jpg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/Petnjica-4-768x512.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/Petnjica-4-1536x1024.jpg 1536w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/Petnjica-4-696x464.jpg 696w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/Petnjica-4-1068x712.jpg 1068w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/Petnjica-4.jpg 1920w" sizes="(max-width: 1200px) 100vw, 1200px" /><figcaption>FOTO: VLADA CRNE GORE</figcaption></figure>
</figure>



U okviru posjete Beranama, a imajući u vidu da se 22. aprila obilježava Dan planete zemlje, ministarka je posjetila Osnovnu školu „Vuk Karadžić“, gdje je sa učenicima razgovarala o važnosti očuvanja životne sredine, i zajedno sa predsjednikom Opštine Vukom Todorovićem i direktoricom škole Milkom Boričić posadila sadnice jasena u dvorištu škole.



“Briga o okolini nije samo sadnja drveća. Svako od nas može doprinijeti smanjenju otpada, štednji vode i energije, i reciklaži. Male promjene u našim svakodnevnim navikama mogu imati veliki efekat na zdravlje naše planete. Zato vas pozivam da razmislite šta još možete učiniti za okolinu, ne samo danas, već svakog dana. Svi zajedno, korak po korak, možemo učiniti veliku razliku“, kazala je ministarka osnovcima.



<figure class="wp-container-4 wp-block-gallery-3 wp-block-gallery has-nested-images columns-default is-cropped">
<figure class="wp-block-image size-large"><img loading="lazy" width="1200" height="800" data-id="712589" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/Berane-5-1200x800.jpg" alt="" class="wp-image-712589" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/Berane-5-1200x800.jpg 1200w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/Berane-5-300x200.jpg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/Berane-5-768x512.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/Berane-5-1536x1024.jpg 1536w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/Berane-5-2048x1366.jpg 2048w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/Berane-5-696x464.jpg 696w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/Berane-5-1068x712.jpg 1068w" sizes="(max-width: 1200px) 100vw, 1200px" /></figure>



<figure class="wp-block-image size-large"><img loading="lazy" width="1200" height="800" data-id="712588" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/Berane-3-1200x800.jpg" alt="" class="wp-image-712588" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/Berane-3-1200x800.jpg 1200w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/Berane-3-300x200.jpg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/Berane-3-768x512.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/Berane-3-1536x1024.jpg 1536w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/Berane-3-2048x1366.jpg 2048w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/Berane-3-696x464.jpg 696w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/Berane-3-1068x712.jpg 1068w" sizes="(max-width: 1200px) 100vw, 1200px" /></figure>
<figcaption class="blocks-gallery-caption">FOTO: VLADA CRNE</figcaption></figure>



Učenici su zajedno sa nastavnicima pokazali na koji način brinu o prirodi, kroz sekciju reciklaže koju organizuju u školi.



Takođe, tokom posjete Beranama, ministarka je obišla projekat finansiran iz EU fondova – postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda.



Rukovodilac Postrojenja, inženjer Slavoljub Todorović je objasnio proceduru tretmana voda, kroz proces mehaničkog, hemijskog i biološkog prečišćavanja. Istakao je značaj realizacije ovog projekta za stanovnike opštine Berane.



<figure class="wp-block-image size-large"><img loading="lazy" width="1200" height="800" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/Berane-7-1200x800.jpg" alt="" class="wp-image-712590" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/Berane-7-1200x800.jpg 1200w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/Berane-7-300x200.jpg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/Berane-7-768x512.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/Berane-7-1536x1024.jpg 1536w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/Berane-7-2048x1366.jpg 2048w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/Berane-7-696x464.jpg 696w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/04/Berane-7-1068x712.jpg 1068w" sizes="(max-width: 1200px) 100vw, 1200px" /><figcaption>FOTO: VLADA CRNE GORE</figcaption></figure>

Gorčević u Beranama i Petnjici: Bićemo glas svih opština na putu ka EU

1713801326mkoqbmlrjobddyor-i_1118x745

Tu je odluku donio žiri u sastavu Dragana Kršenković Brković,  Šimo Ešić, Svetlana Kalezić Radonjić, Dušanka Popović i Ana Vitanova Ringačeva.



Na ovogodišnji konkurs pristigle su 33 knjige, od kojih su se posebno izdvojile prvonagrađena, te „Petra je stvarno otišla“ Aleksandre Jovanović (Kreativni centar iz Beograda) i „Izgubljena generacija“ Rosie Kugli (Kugli &amp; Kugli iz Zagreba). Veliko interesovanje spisatelja i spisateljica za djecu i mlade, svjedoči o bogatoj produkciji književnosti za djecu i mlade u regionu, ali i ogromnom interesovanju za priznanje koje nosi ime velikog crnogorskog stvaraoca Dragana Radulovića.



Nagrađena knjiga „Kako je Bluno tražio ljubav“ je savremena alegorijska priča o usamljenom medvjediću Blunu, koji još uvijek ne može da izgovori slovo »r«. Ovo nježno i razdragano štivo govori o velikim i ozbiljnim temema – o usamljenosti, čežnji i strahu, o otuđenosti i pomjerenim vrijednostima u savremenom društvu. Čini se kao da više ne znamo što je važno, a što površno, niti smo svjesni ozbiljnih posljedica koje nam donosi nedovoljna komunikacija. Autorka knjige izrazila je to na vedar i privlačan način, blizak kako najmlađima, tako i odraslima. Ilustracije Ivane Crnošije Galović dopunjuju priču, čineći je još inspirativnijom.&nbsp;



Knjigu je ilustracijama obogatila Ivana Crnošija Galović.



Ozana Ramljak je spisateljica, kroatistica i profesorica Sveučilišta “Vern”, na odsjeku za filmsko, televizijsko i multimedijsko oblikovanje i transmedijsku dramaturgiju, režiju i produkciju.



Rođena je u Splitu, a studirala u Zagrebu na Filozofskom fakultetu, na kojem je stekla zvanje profesorice kroatistike i južnoslovenskih filologija i na kojem je doktorirala na radiodramskom opusu Ivana Slamniga.Radila je kao viša savjetnica za kulturu i prosvjetu u Uredu za etničke i nacionalne zajednice ili manjine u Vladi RH, a potom je na Hrvatskoj radioteleviziji vodila niz emisija u Znanstveno-obrazovnom i Zabavnom programu, te učestvovala u njihovoj pripremi.



Kao gostujuća profesorica boravila je u Parizu i Istanbulu, učestvovala na brojnim naučnim i stručnim međunarodnim konferencijama, a bila je i organizatorka izvjesnogbroja. Objavila je brojne naučne i stručne radove u hrvatskim i međunarodnim časopisima, uređivala knjige i zbornike, a autorka je i šest knjiga za djecu, koje je objavila u saradnji s ilustratorkom Ivanom Crnošijom Galović (Zgodne nezgode, 2004; Kvartet u F-duru, 2007; Očaranosti, priče u stihu, 2010; Paučinasta priča, 2013; Uskrsno jutro, stihovana priča o snovima, 2013; Što će biti kad odraste, slikovnica, 2017; Kad bi šuma bila grad, slikovnica 2021).&nbsp;



Dobitnica je književne nagrade Hrvatskog društva književnika za najbolju slikovnicu u 2017. i druge nagrade na Natječaju za najbolji dramski tekst za lutkarsko kazalište i kazalište za djecu &#8220;Mali Marulić&#8221; (2020).



Priznanje će Ramljakovoj biti uručeno u petak, 26. aprila, u okviru svečanog programa manifestacije &#8220;Dani Dragana Radulovića&#8221;.

Ozana Ramljak dobitnica je nagrade &#8220;Dragan Radulović&#8221; za 2023. godinu

Potpredsjednik Vlade Crne Gore dr Dritan Abazović i ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović održaće sjutra press konferenciju povodom potpisivanja ugovora sa hotelom Mediteran u Ulcinju, u koji je planirano ulaganje od 13 miliona eura, saopšteno je iz Vlade. 