Izvor: Pobjeda

ANALIZA: Hrvati dionicu plaćali 20 miliona po kilometru bez ijednog tunela

Vožnja nedavno otvorenom prioritetnom dionicom auto-puta ,,Princeza Ksenija“ pokazuje zbog čega je njena izgradnja, kada je u pitanju putna infrastruktura, bila jedan od najzahtjevnijih građevinskih poduhvata u Evropi, ali i zašto ta trasa, po opšte prisutnoj ocjeni, ima visoku cijenu izgradnje. Međutim, analiza troškova gradnje nekih auto-puteva u regionu govori da kilometar trase košta približno kao u Crnoj Gori, iako je riječ o znatno jednostavnijoj konfiguraciji terena.
ANALIZA: Hrvati dionicu plaćali 20 miliona po kilometru bez ijednog tunela

auto-put

U pripremnom periodu za izgradnju prioritetne dionice prvog auto-puta u Crnoj Gori, prije postizanja dogovora sa kineskom stranom, rađene su inženjerske analize i stručne procjene koliko bi nas mogla koštati cijena kilometra na jednom od najnepristupačnijih terena u Evropi. Od Smokovca do Mateševa trebalo je izgraditi 41 kilometar auto-puta koji se uzdiže sa 63 na 1.110 metara nadmorske visine, a čijih 60 odsto bi činili mostovi, tuneli, vijadukti, dok bi otvorena trasa obuhvatala svega 17 kilometara.

Na osnovu prosječnih cijena izgradnje objekata putne infrastrukture do tada građenih u Crnoj Gori i regionu i cijene građevinskog materijala, koja je bila znatno niža nego u godinama koje su uslijedile, pomenute analize su sugerisale da bi cijena izgradnje ove dionice crnogorskog auto-puta mogla da se kreće od 17,5 do 18 miliona eura po kilometru. I to pod uslovom da je Crna Gora tada imala sopstvene izvore finansiranja, odnosno budžetski ,,novac u džepu“, što bi joj omogućilo bolju poziciju u pregovorima sa izvođačem radova i pomoglo u dobijanju povoljnije, niže cijene gradnje.

Kako država nije mogla sama da finansira auto-put, 2014. godine sklopljen je finansijski kreditni aranžman sa kineskom Eksim bankom, kroz koji su obezbijeđena nedostajuća sredstva, uz uslov da državna kineska kompanija CRBC bude angažovana kao glavni izvođač radova. Ugovorena je ukupna cijena izgradnje od 809 miliona eura, što daje cijenu kilometra prioritetne dionice od 19,7 miliona. Kasnije uračunati troškovi snabdijevanja puta strujom i vodom, te izgradnja petlje na Smokovcu, uvećali su vrijednost ukupnih radova na 890 miliona, a cijenu kilometra na 20,9 miliona eura.

Region

U Hrvatskoj je 2015. godine puštena u saobraćaj dionica od Velike Gorice do Jakuševca, na auto-putu Zagreb – Sisak, čijih je 10,9 kilometara koštalo 218 miliona eura, što je čini najskupljom u istoriji hrvatske gradnje. To je 20 miliona eura po kilometru auto-puta, iako na toj dionici nije bilo ni jednog tunela, niti mosta. Od objekata, na putu od Velike Gorice do Jakuševca izgrađene su četiri petlje, dva vijadukta, tri putna prelaza.

U Srbiji se trenutno gradi fruškogorski koridor, takozvana brza saobraćajnica koja, za razliku od auto-puta, nema zaustavne trake, kao ni niz drugih pratećih objekata i sadržaja. Koridor će povezati Novi Sad i Rumu, a ugovorena cijena izgradnje je 606 miliona eura ili 12,7 miliona po kilometru. Na 48 kilometara dugoj dionici koja prolazi kroz ravnicu biće izgrađen jedan tunel kroz Frušku goru dužine 3,5 kilometara. Početkom ove godine otvoreno je 30,9 kilometara auto-puta od Čačka do Požege, za čiju je gradnju kineskom CRBC-u plaćeno 450 miliona eura ili 14,5 miliona po kilometru. Na toj dionici su probijena tri tunela, izgrađeno je 35 mostova, 11 nadvožnjaka i tri petlje.

Primjeri iz regiona ukazuju da su konfiguracija terena, rang saobraćajnice (auto-put ili brza saobraćajnica), modaliteti finansiranja i finansijski potencijal investitora (države), dominantni parametri koji imaju značajan uticaj na finalno dobijenu cijenu izgradnje ovih infrastrukturnih objekata.

Težak teren

Teška konfiguracija terena na kojem se prostire prioritetna dionica ,,Princeze Ksenije“ bila je veliki izazov za kineske radnike i domaće podizvođače, što je, pored objektivnih i subjektivnih slabosti, između ostalog, uticalo da se radovi na auto-putu produže sa planirane četiri na sedam godina.

Od Smokovca do Mateševa izgrađeno je 16 dvocijevnih tunela, ukupne dužine 18 kilometara, među kojima se izdvojio Vjeternik, dug tri kilometra, kao najduži tunel na trasi. Na glavnoj trasi je 20 mostova, čija je ukupna dužina šest kilometara, devet mostova je na rampama petlji, dva su nadvožnjaka i osam podvožnjaka. Most Moračica bio je najzahtjevniji i najskuplji objekat na trasi. Najviši most na prostoru bivše Jugoslavije nosi pet stubova koji dostižu visinu od 161 metar, širok je 23,4 metara, a dug skoro kilometar.

Na trasi su izgrađene četiri petlje sa naplatnim rampama – Smokovac, Pelev brijeg, Veruša i Mateševo, kao i 7,2 kilometra betonskih zidova.

×

Preuzmite našu aplikaciju


Pratite nas na

Pridružite se našoj Viber zajednici

0 komentara


POVEZANI ČLANCI

Banke od kamata ostvarile prihod od 148 miliona, a od provizija skoro 38 miliona eura

Vlada odlučila da sa Srbijom pregovara o ekonomiji

Stranci kupili nekretnine vrijedne 184 miliona eura

NAJNOVIJE

NAJČITANIJE

Osumnjičeni za saradnju sa ruskom tajnom službom: Priveden i dugogodišnji diplomata MVP-a, spisak špijuna dostavile službe SAD-a

Kako se realizuje ”meka moć” Rusije

Odbor SD Glavnog grada: Pokret ”Svi za naš grad” nesumnjivo odnosi pobjedu 23. oktobra

Knežević: ANB zabranio Božoviću da uđe u CG, Krivokapić i zvanično premijer