test

Bez turista iz Rusije i Ukrajine, 150 miliona eura manje u crnogorskom budžetu

Standard

23/03/2022

07:36

Planiranje turističke sezone u Crnoj Gori mora da se fokusira na pronalazak alternativnih tržišta kako bi se nadomjestio gubitak od procijenjenih 150 miliona eura zbog nedolaska turista iz Rusije i Ukrajine, poručila je Sanja Marković, sekretarka Odbora za turizam Privredne komore Crne Gore (PKCG).



“Znate da je 75 dolara prosječna dnevna potrošnja jednog turista koji ostaje u Crnoj Gori. Ako znamo da je oko 254 hljade Rusa i Ukrajinaca prošle godine došlo, procijenjena cifra je oko 150 miliona eura manje u crnogorskom budžetu”, kazala je Marković gostujući u emisjiji “Takulin” na Gradskoj RTV.

Marković je saopštila da se crnogorska turistička privreda, i dalje nedovoljno oporavljena, sprema i planira događaje sa nadom da će svi oružani sukobi i ono što se dešava u Evropi brzo prestati, ali i uz pretpostavku da će turistička sezona biti neizvjesna i ove godine.

“PKCG i Odbor udruženja turizma i ugostiteljstva se priremaju za ljetnju sezonu razmatrajući i aktuelne geopolitčke događaje koji utiču na dolazak ukrajinskuh i ruskih gostiju u našu državu”, kazala je Marković ističući da je Crna Gora tradicionalno tržište ruskih i ukrajinskih gostiju koji su činili čak 21 odsto prošlogodišnjih posjetilaca.

Poučeni iskustvom iz doba pandemije, ali i zbog dugoročne stabilnosti, ključno je, kako navodi Marković, pronaći alernative ruskom i ukrajnskom tržištu. Međutim, kako ističe, samo u saradnji nadležnog ministarstva, NTO, turističke privrede i nacionalng avioprevoznika mogu da se ostvare rezultati ove godine.

“Na sjednici smo u razgovoru sa NTO zahtijevali da se nađu alternativna tržišta, da se marketinške aktivnosti usmjere na centralnu i zapadnu Evropu, Češku, Poljsku, Mađarsku, Njemačku, Austriju, Tursku, UAE, itd.”. navela je ona i dodala:

“Imamo uvjeravanje i nacionalnog avioprevoznika da će se povezati direkto sa Češkom. Pored toga, imaćemo povoljnosti za “low cost” turističke letove”.

Ono što predstavlja problem za ovu godinu, navodi Marković, je smanjenje budžeta NTO-a, koji je za 69 odsto manji u odnosu na prošlu godinu.

“Smatramo da je iznos od 300 hiljada eura za sve marketinške aktivnosti tokom cijele godine nedovoljan za marketinšku djelatnost koja je neophodna za snažan priliv. Ova vlada ili bilo koja da dođe, treba da preusmjeri sredstva iz budžeta za NTO. To je vrlo hitno i urgentno”, navela je Marković.

Strateški marketinški plan neophodan Crnoj Gori

U situacijama svjetskih nestabilnosti koje su obilježile posljednje dvije godine, uočava se nedostatak strateškog marketinškog plana koji nikada nije usvojen u Crnoj Gori. On je neophodan kako bi se država bolje pozicionirala i pronašla svoje mjesto u budućnosti, poručila je Marković.

“U svom planiranju nam nedostaje strateški marketinški plan. Dakle, da znamo koja tržišta su nam prvog nivoa, koja drugog. Isto tako, nam nedostaju satelitski računi u turizmi koji bi nam pomogli da u realnom trenutku pratimo uticaje koje turizam ima na sve ostale grane i djelatnosti u Crnoj Gori – saobraćaj, trgovinu, poljoprivredu, jer smo mi usko povezana grana sa svim ostalim djelatnostima”, kaže ona.

Mimo turista iz regiona, koji su prošle godine činili 55 posto strukture gostiju, Marković kaže da je potrebno fukusirati se na turiste iz Češke, Slovačke, Mađarske i Poljske, koji tradicionalno vole Mediteran. Sezonalnost kao jedan od problema bi se, navodi, mogao riješiti dolaskom Skandinavskih turista koji preferiraju zdravstveni turizam.

“Recimo, Norvežani su stalni gosti našeg Instituta Igalo. Tu su turisti iz Turske i UAE, ali, naravno, moramo da imamo podršku nacionalnog avio prevoznika ili low cost letova”, dodaje Marković.

Dvije velike biznis barijere prate turističku privredu u Crnoj Gori

Siva ekonomija i nedostatak kvalifikovane radne snage, uz nedovoljno razvijenu infrastrukturu, kao i nedovoljno čista destinacija za visokoplatežne turiste, problemi su koji prate crnogorsku turističku privredu, ističe Marković.

“Nelojalna konkurencija negativno utiče na turističku privred. Siva ekonomija je u turizmu zastupljena u svim oblicima- neprijavljivanje radnika i smještaja, neizdavanje fiskalnih računa, neregistrovanje djelatnosti poput turističkih agencija”, kazala je.

Kako navodi, jedan od prijedloga za poboljšanje situacije odnosi se na pojednostavljenje registracije privatnog smještaja, koji bi privolio ljude da se registruju. Ona je podsjetila da je nezvanična procjena da jednu trećinu BDP-a u svim granama djelatnosti “pojede” siva ekonomija.

Marković navodi nekoliko problema zbog kojih mladi ljudi nijesu zainteresovani za posao tokom sezone u Crnoj Gori. Oni često odlaze da rade sezonski u drugim državama zbog zakonskih povoljnosti koje u Crnoj Gori i dalje ne postoje.

“Turistička privreda je naglasila problem nedovoljne saradnje između obrazovnih institucija i turistike privrede i nedostatak prakse u turističkom obrazovanju. Drugi problem je motivacija mladih ljudi da izaberu turistička zanimanja i kako ih motivosati da ostanu u Crnoj Gori da rade”, kazala je Marković, navodeći zakonske probleme sa kojima se suočavaju radnici tokom turističke sezone u Crnoj Gori.

“Jedna od stvari koju smo prepoznali jeste da, recimo u Hrvatskoj postoji kategorija stalni sezonski radnik i mi iniciramo prema nadležnima da se u Crnoj Gori stvore uslovi za tu kategoriju kroz zakone o radu i zapošljavanju”, pojašnjava.

Dodaje da je PKCG prepoznala snažnu armiju studenata koji bi mogli da rade na sezonskim poslovima.

“Oko 4 hiljade studenata je išlo u inostranstvo da rade. Oni, prema našim zakonima ne mogu da rade kao studenti jer privremeni poslovi po našim zakonima mogu da budu samo prema licima koju su na ZZZCG. A to nisu studenti. Oni moraju da se prijave kao nezaposlena lica sa srednjom spremom da bi mogli da ostvare zaposlenje. Dakle, novi zakon o studentskim zadrugama je potreban”, kazala je Marković.

Da li će Evropa sad pomoći da se suzbije siva ekonomija

Tek kroz nekoliko mjeseci moći će da se vide rezultati programa Eropa sad, koji u svom programu obuhvata i plan za suzbijanje sive ekonomije, kaže Marković. Prema njenim saznanjima iz kontakta sa privrednim subjektima i hotelijerima, planirani budžet hotelijera za ovu godinu za iznos bruto zarada uvećan je za 10 do 15 odsto.

“To nije zbog toga što su zarade bile ispod nivoa nego zato što hotelska industrija mora da povećava svoje koeficijente složenosti prema drugima, zbog čega se uvećava i budžet za plate i zarade. Zadovoljsvo zaposlenih jeste tu, ali za one koji legalno rade je to dodatni namet. Uz povećanje svih fiksih troškova i neizvjesnost, mislim da će problem likvidnosti biti nešto o čemu ćemo vrlo brzo morati da razgovaramo”, upozorila je ona.

Izvor (naslovna fotografija):

Gradski portal

Ostavite komentar

Komentari (0)