test

Cijene pojedinih građevinskih materijala porasle više od 200 posto

Standard

11/07/2021

08:03

U ovoj godini došlo je do velikog rasta cijena građevinskog materijala. Djelimični skokovi su se desili u prvom kvartalu, dok je drugi kvartal obilježio nagli skok cijena gotovo svih vrsta građevinskih materijala i krivulja rasta je dobijala gotovo dramatične forme, saopštio je Pobjedi izvršni direktor barske kompanije Cerovo Emin Duraković.

Prema njegovim riječima ima sektora građevinskog materijala u kojima su cijene rasle i preko 200 posto. Iz Privredne komore (PKCG) su našoj redakciji saopštlili da su okvirno cijene građevinskih materijala rasle od 35 do 45 odsto, pa i više od 50 odsto koliko je poskupilo armaturno željezo, bakar i aluminijum. Duraković je pojašnjavajući razloge drastičnog poskupljenja pojasnio da je nakon prošlogodišnjeg velikog pada ekonomskih aktivnosti i prolongiranje brojnih investicija zbog kovid krize, u ovoj godini došlo od naglog dinamiziranja i realizacije ranije planiranih i novih projekata što je prouzrokovalo povećanu tražnju za građevinskim materijalom na evropskom i globalnom nivou. Kako navodi razlozi poskupljenja su i drastično povećanje cijena pomorskog transporta na glavnim svjetskim rutama, kao i zaoštravanje i promjena ekonomskih odnosa između Evrope i Kine, koja je najveći svjetski proizvođač građevinskog materijala.

Faktori rasta cijena

Duraković navodi da je faktore rasta cijena građevinskog materijala nemoguće jednoznačno i u nekom jednostavnom kontekstu objasniti.

“Faktori rasta cijena na građevinskom tržištu u Crnoj Gori su eksterne i interne prirode, mada su ovi prvi dominantni. Oni su, takođe, posljedica kako opšte globalne zdravstvene situacije i ekonomskih kretanja, tako i političkih odluka i odnosa koji se u svijetu redefinišu u sijenci kovid krize”, kazao je Durkaović.

On je naveo da su veliki pad ekonomskih aktivnosti i prolongiranje brojnih investicija prouzrokovali naglo dinamiziranje i realizaciju ranije planiranih i novih projekata.

“To je prouzrokovalo povećanu tražnju na evropskom i globalnom nivou. Povećanje tražnje po pravilu utiče na rast cijena. Takođe, brojne svjetske i evropske finansijske institucije, prije svega FED i ECB su u cilju pomoći i revitalizacije brojnih svjetskih ekonomija štampale i upumpale velike količine novca u privredne sisteme što je i prozrokovalo povećanu potrošnju, a i inflaciju, pa samim tim i rast cijena”, objasnio je Duraković.

S druge strane, kako dodaje, povećanje tražnje je prouzrokovalo i nedostatak osnovnih sirovina na tržištu građevinarstva kod proizvođača koji funkcionišu kao oligopoli.

“Uz to, ti proizvođači su radili sa znatno smanjenim kapacitetima, što je izazvalo nedostatak sirovina za proizvodnju, pa im je to omogućilo da znatno podignu cijene”, rekao je Duraković.

On dodaje da je još jedan važan aspekt drastično povećanje cijena pomorskog transporta na glavnim svjetskim rutama Daleki Istok – SAD, Daleki Istok – Evropa i SAD – Evropa.

“Cijena transporta značajno utiče na cijenu gotovih materijala koji stižu do krajnjeg kupca pa je i ovo još jedan nezaobilazan faktor. I na koncu, zaoštravanje i promjena ekonomskih odnosa između Evrope i Kine, kao najvećeg svjetskog proizvođača uticala je na nedostatak i povećanje cijena gotovo svih materijala na evropskom tržištu”, naglasio je Duraković.

Negativni efekti pandemije

Iz PKCG naveli su da su se negativni efekti pandemije kovid-19, odrazili i na sektor građevine, u smislu povećanja cijena građevinskih materijala.

“U prvom talasu zatvaranja granica zbog pandemje, došlo je do otežanog uvoza i snabdijevanja građevinskim materijalom i opremom. Usljed svih uvedenih restriktivnih epidemioloških mjera došlo je do zatvaranja mnogih fabrika za proizvodnju građevinskog materijala i na svjetskom nivou što je uslovilo smanjenje obima proizvodnje pa samim tim i povećanja cijena”, rekli su iz PKCG.

Iz te privredne asocijacije navode da je nakon otvaranja granica profunkcionisao transport roba ali su, kako kažu, slični problemi pogodili i druge sfere proizvodnje, a kasnije i distribucije i transporta roba, što je negativno uticalo na organizovanje špediterskih kompanija i njihovih logističkih lanaca.

“Samo kontejnerski transport roba, na primjer iz Kine, zemlje koja je najveći izvoznik roba svih vrsta, je poskupio čak više puta. Sve navedeno je izazvalo lančanu reakciju kada je u pitanju povećanje cijene svih proizvoda”, kazali su iz PKCG.

Direktor predzeća Cerovo, koje se bavi prodajom kompletnog asortimana građevinskog materijala za izvođenje grubih, finih i završnih radova, je saopštio da je teško odrediti jedinstveni rast cijena građevinskog materijala, jer postoje brojne amplitude na tržištu u zadnjih šest mjeseci.

“Vjerovatno za to postoje statistički podaci koji bi standardnom metodologijom odredili opšti procenat rasta na tržištu građevinarstva. Određeni sektori, manji broj njih, su rasli po stopi od pet do deset odsto, ali ima sektora koji su rasli i preko 200 posto”, kazao je Duraković.

On je naveo da je tržište cementa poraslo za nekih deset procenata, opekarije od 25 do 30 odsto, na berzi je željezo raslo oko 65 odsto, crna metalurgija oko 120 posto, PVC, polietileni i polipropileni (vodovodni i kanalizacioni materijali) oko 60 odsto, cijene polistirena (stiropori i stirodur) od 55 do 65 odsto, bakar je poskupio preko 80 odsto.

“Najstabilnije je bilo tržište građevinske hemije (fasade, boje, lakovi, ljepkovi, hidroizolacije itd) koje je zadnje raslo i to do deset odsto, izuzimajući poliuretane i epoksidne proizvode koji su rasli od 27 do 35 odsto”, precizirao je Duraković.

U PKCG smatraju da je nezahvalno govoriti o skokovima cijena građevinskih materijala, jer je, kako navode, još prisutna velika neizvjesnost, a cijene se mijenjaju na nedjeljnom nivou, jer su korekcije česte, pa i ponude distibutera važe samo par dana.

“Okvirno možemo navesti da su cijene građevinskih materijala rasle od 35 do 45 odsto, pa i više od 50 odsto, koliko je poskupilo armaturno željezo, bakar i aluminijum. Cijena na primjer za željezo sa nekih 600 eura po toni, poskupila je na 1.000 eura po toni. Važno je napomenuti da je dizel gorivo, koje se u značajnoj mjeri koristi u građevinskoj industiji, samo od početka godine u Crnoj Gori poskupilo 18 centi po litru sa 1,03 na 1,21 eura, dakle nekih 17 odsto”, rekli su iz PKCG.

Prema njegovim riječima neke najave govore da će u drugoj polovini godine doći do stabilizacije na tržištu građevinarstva, ali je to apsulutno nezahvalno prognozirati i dati bilo kakvu kvalitativnu procjenu sa sigurnošću.

-“ažalost, gotovo ništa ne zavisi od nas. Crna Gora je dugogodišnjom pogrešnom ekonomskom politiklom bukvalno srozala čitavu proizvodnju i industriju građevinskih materijala. Čak i neke jednostavne i ne mnogo skupe tehnologije su nestale, tako da ne možemo uticati ni na lokalno, a kamoli regionalno tržište”, istakao je Duraković.

On je naveo da je Crna Gora dominantno okrenuta ka tržištima regiona, prevashodno Srbije, BiH, Hrvatske, Albanije i Makedonije, u drugom krugu na šire evropsko tržište, pa onda i na tržište Kine i Turske.

“Od kretanja na ovim tržištima dominantno zavisi i šta će se dešavati sa cijenama i kod nas”, zaključio je Duraković.

Cijena drvne građe i finalnih proizvoda rasla do čak 150 posto

Duraković je naglasio da je drvni sektor rastao od 70 odsto, kao što je slučaj sa drvenom građom, do čak 150 posto (neki finalni proizvodi).

“Tržište drvnog repromaterijala, a pogotovo gotovih proizvoda je svo vrijeme u drastičnom rastu, kako na tržištu Evrope tako i Crne Gore”, rekao je Duraković.

On je upozorio da se nažalost u najvećem dijelu naš drvni potencijal izvozi kao sirovina ili kao poluproizvod (grede, daska i sl).

“Da recimo imamo razvijen ovaj sektor kao države u regionu i proizvodimo značajan dio gotovih proizvoda, sada bi ovaj sektor ostvario značajno povećanje prihoda i dobiti što bi bilo dobro i za državu i za privatni sektor”, kazao je Duraković i dodao da je i na ovom tržištu došlo do naglog nedostataka sirovina.

“Pa su naši proizvođači građe ugovorili značajan dio prodaje na tržištu regiona što je dovelo do, em nedostatka građe na tržištu, em do značajnog povećanja cijena”, saopštio je Duraković.

PKCG: Poskupljenje materijala diže cijene nekretnina 

Iz PKCG su saopštili da je zbog poskupljenja građevinskog materijala došlo do rasta cijena nekretnina.

“U jednom periodu poslovanje građevinskih kompanija je bilo stabilno, međutim usljed ovakvog skoka cijena materijala, mnogi su počeli da koriguju cijene nekretnina na gore, prije svega zbog cijelog lanca nabavki i dalje izgradnje”, tvrde iz PKCG.

Izvor: Pobjeda

Ostavite komentar

Komentari (0)