EPCG

Novi menadžment EPCG je prekinuo s pređašnjom praksom u vezi sa otpremninama, tako što su se članovi aktuelnog rukovodstva odrekli otpremnina u slučaju prijevremenog odlaska s funkcije. Na otpremnine je, u prethodnim godinama, odlazila pozamašna suma, čak i za standarde uspješne kompanije kakva je EPCG – kazali su Pobjedi iz EPCG.

Nijesu, međutim, odgovorili na pitanje da li je u ugovorima predsjednika Borda Milutina Đukanovića i izvršnog direktora Nikole Rovčanina precizirano da će im, u slučaju smjene, biti isplaćivana naknada od 75 odsto mjesečne zarade do kraja predviđenog mandata, kako je nezvanično rečeno Pobjedi.

Profesorica radnog prava na Univerzitetu Crne Gore Vesna Simović-Zvicer je Pobjedi saopštila da u Zakonu o privrednim društvima postoji odredba da izvršni direktor ima pravo na otpremninu ako bude razriješen prije isteka mandata, ako je to predviđeno ugovorom o radu.

Takođe po Zakonu o radu je predviđena otpremnina u slučaju sporazumnog prestanka radnog odnosa, s tim što ima odredba u Zakonu o radu da se uvijek može ugovorom o radu steći veći obim prava. Ali taj obim prava treba da se vezuje za trajanje radnog odnosa i eventualno za otpremninu, a ne da imate primanja poslije prestanka radnog odnosa, jer poslodavac treba da vas odjavi sa osiguranja kad vam otkaže ugovor o radu – pojasnila je Simović-Zvicer.
Prema njenim riječima bilo bi problematično da neko prima mjesečnu naknadu po prestanku radnog odnosa u mjesečnim iznosima i da to Zakon o zaradama u javnom sektoru ne predviđa.

Zakon

Inače plate izvršnih direktora i predsjednika Odbora direktora u preduzećima u državnom ili u većinskom državnom vlasništvu, kao ni prethodnih nekoliko godina za vrijeme bivših vlada i dalje ne zavise od uspješnosti poslovanja kompanija na čijem su čelu, tako da ni u slučaju loših rezultata i poslovnih gubitaka ne dolazi do smanjenje njihovih zarada. Iz Ministarstva kapitalnih investicija najavili su u novembru prošle godine da zajedno sa Ministarstvom finansija pokušavaju da stvore institucionalni okvir kako bi se zarade i naknade upodobile sa poslovnim rezultatima i stanjem u kompanijama.

Podsjećamo da su preduzeća, koja su u većinskom vlasništvu države odnosno lokalne samouprave, a ostvaruju dobit u poslovanju i uredno izmiruju sve svoje obaveze, izuzeta od Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru i ograničenja u zaradama koje predviđa to zakonsko rješenje.

Energetska preduzeća su do prošle godine uglavnom ostvarivala dobit i bila profitabilna, ali ostaje da se vidi sa kakvim će poslovnim rezultatima ostvariti prošlu poslovnu godinu, s obzirom na to da je CEDIS u prva tri kvartala prošle godine ostvario minus od 3,4 miliona eura, a iz menadžmenta je sredinom oktobra poručeno da će zbog ,,pogrešne odluke bivšeg rukovodstva CEDIS-a“, odnosno zbog toga što električna energija na berzi nije kupljena ranije po povoljnijim cijenama, do kraja prošle godine izgubiti preko sedam miliona eura.

Novi Odbor direktora EPCG izabran je na Skupštini akcionara 16. marta prošle godine, a na njegovom čelu je dugogodišnji funkcioner Demokratskog fronta Milutin Đukanović. Odbor direktora EPCG je 24. marta prošle godine imenovao Nikolu Rovčanina za izvršnog direktora. Rovčanin je bio portparol Demokrata, a ranije je radio u pljevaljskom Vodovodu.

Plate

Po osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, Pobjedi je u avgustu prošle godine informacije o zaradama dostavio menadžment EPCG, prema kojima neto plata predsjednika Odbora direktora Milutina Đukanovića iznosi 3.165 eura, a izvršnog direktora Nikole Rovčanina 2.951 euro. Đukanovićeva bruto zarada je bila 4.724 eura, a Rovčanina 4.404 eura.

Izvršni direktor Rudnika uglja od 12. aprila prošle godine je Milan Lekić, koji je bio funkcioner Nove u Pljevljima, dok je na čelu Odbora direktora pljevaljske kompanije od 2. aprila prošle godine Dušan Janjušević, funkcioner Demokrata.

Lekić je lani imao platu od 2.760 eura neto, dok je Janjuševića neto plata prošle godine bila 2.467 eura. Bruto zarada Lekića iznosila je 4.120 eura, a Janjuševića 3.682 eura. Pobjeda je i ove podatke dobila prošle godine tek nakon što je Rudniku uglja uputila zahtjev na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama. Na „običan“ upit rukovodstvo nije željelo da dostavi informacije o zaradama, pravdajući se poslovnom tajnom.

Izvršni direktor CEDIS-a od 10. aprila prošle godine je Vladimir Čađenović, koji je bio funkcioner Demokrata. Predsjednik Odbora direktora CEDIS-a od 1. aprila prošle godine je Rajko Radošević. Iz CEDIS-a su ranije Pobjedi saopštili da je Čađenović lani primao neto platu od 2.780 eura mjesečno. Iz CEDIS-a su Pobjedi krajem prošle godine saopštili da zarada predsjednika Radoševića iznosi tri i po prosječne zarade u tom preduzeću ostvarene u mjesecu koji prethodi mjesecu za koji se vrši obračun. Kako je, prema podacima, koje je u novembru objavilo Ministarstvo kapitalnih investicija, prosječna zarada u CEDIS-u 880 eura, Radoševićeva plata je bila oko 3.000 eura.

Ivan Asanović je 12. novembra prošle godine imenovan za izvršnog direktora CGES-a, on je prethodno 17. septembra prošle godine bio imenovan na funkciju vršioca dužnosti izvršnog direktora ove kompanije. Asanović je ranije bio šef Službe za SCADA, SBN i obračunska mjerenja u CGES-u. Na čelu Odbora direktora CGES-a od juna prošle godine je Aleksandar Mijušković. Iz CGES-a je prilikom njegovog imenovanja saopšteno da je on već radio ranije u CGES-u i da je posljednja pozicija koju je pokrivao do 2012. godine, bila direktor Sektora za regulatorne, pravne, kadrovske i poslove međunarodne saradnje.

Asanović je Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK) prijavio da je u septembru prošle godine, kada je imenovan za v. d. izvršnog direktora primio mjesečnu zaradu od 1.822 eura.

U kartonu o prihodima i imovini predsjednika Borda CGES-a Aleksandra Mijuškovića objavljenom na sajtu ASK-a ne navodi se kolika mu je mjesečna zarada po osnovu te funkcije.