– Moram reći da je Crna Gora na svoju ekonomsku štetu donijela neke političke odluke, te da bi EU morala da nam pomogne, jer nije realno da naši poreski obveznici finansiraju političke odluke Brisela – kazao je Drecun Pobjedi.

Naveo je da moramo biti zadovoljni ostvarenim prihodima i izvršenjem budžeta u prvih šest mjeseci, a ,,naročito imajući u vidu blisku budućnost“.

– Ta bliska budućnost predstavlja izvjesnu neizvjesnost, da se malo poigram riječima. Cijela Evropa jesen dočekuje nespremna, bez jasnih planova, sa puno političkog intenziteta, a sa malo socijalnog sadržaja. Rat u Ukrajini će ostaviti katastrofalne posljedice na EU ekonomiju, a to znači i na nas. U takvim uslovima Crna Gora mora biti zadovoljna sa prvom polovinom godine – rekao je Drecun.

U izvještaju Ministarstva finansija o izvršenju budžeta u prvih šest mjeseci je navedeno da je ukupni kumulativni budžetski deficit u prvih šest mjeseci iznosio 33 miliona eura, odnosno 0,6 odsto BDP-a i niži je od plana za 172,7 miliona eura, odnosno 83,9 odsto. U odnosu na isti period prethodne godine, budžetski deficit je niži za 126,9 miliona eura, odnosno 79,4 odsto.

Prihodi budžeta u prvoj polovini godine iznosili su 922,3 miliona eura ili 17,4 odsto procijenjenog BDP-a i veći su 134,3 miliona eura ili 17 odsto u odnosu na isti period prošle godine, dok su u odnosu na planirane veći za 90,3 miliona eura ili 10,8 odsto. Prihodi za šest mjeseci tekuće godine su veći i u odnosu na uporedni period 2019. godine za 98,4 miliona eura ili 12 odsto.

Drecun je ocijenio da je osnovni rast prihoda došao iz potrošnje.

– Program ,,Evropa sad“ je doveo do rasta kupovne moći, a to se kroz potrošnju, odnosno kroz PDV odrazilo na povećanje prihoda države. Naravno, i ekonomija je u prošloj godini bila u rastu, pa je porez na dobit bio veći nego u 2020. godini, a sigurno je da ima i uticaja povećana fiskalna disciplina. Tek na treće mjesto bih stavio rast cijena, jer on nije bio drastičan do početka rata u Ukrajini – rekao je Drecun i dodao da bi sad bilo dobro da država utvrdi visinu realnih prihoda u odnosu na prošlu godinu, jer bi, kako kaže, sigurno to bio manji rast ako bi bio iskazan u stalnim cijenama.

U izvještaju Ministarstva finansija se kaže da je niža realizacija u iznosu od 15,3 miliona eura ili 25,8 odsto zabilježena kod prihoda po osnovu poreza na dohodak fizičkih lica.

Doprinosi

Drecun je podsjetio da je Vlada dala objašnjenje da je pad prihoda po osnovu poreza na dohodak fizičkih lica prevashodno došao zato što planirani prihodi po osnovu oporezivanja neprijavljenih prihoda još nijesu realizovani.

– Ovo je vjerovatno jedan od razloga, mada bi trebalo sagledati i to što program ,,Evropa sad“ ne oporezuje neto zarade do 592 eura. Treba sagledati koliko je zarada isplaćivano u rasponu od 450 do 592 eura, pa bi se dobio i precizniji odgovor, ali i taj uticaj sigurno postoji – kazao je Drecun.

Takođe, kategorija doprinosa ostvarena je na nešto nižem nivou od planiranog za 11,1 milion eura ili 5,4 odsto, kao i u odnosu na prethodnu godinu za 43,9 miliona ili 18,6 odsto. Iz Ministarstva finansija su pojasnili da je to posljedica ukidanja doprinosa za zdravstveno osiguranje.

– Manjak prihoda po osnovu doprinosa za zdravstvo nije nešto što se ne može nadoknaditi. Evo vidimo da su neki prihodi daleko iznad plana (PDV). Pošto novac nema boju, manje je bitno na kojoj putanji ćete uhvatiti prihode. Bitno je da prihodi nijesu pali u agregatnom iskazu. Ovo sam rekao i kad je usvajan program ,,Evropa sad“. To se pokazalo za sada održivim, a vjerujem da neće biti problema ni ubuduće – rekao je Drecun.

Komentarišući izvršenje budžeta u prvoj polovini godine, Drecun je saopštio da još nemamo podatke o tome da li je smanjen ili eventualno povećan rad na crno, ipak, on smatra da je prisutan trend smanjenja rada na crno.

– Rizici su veliki, jer inspekcija rada radi intenzivno koliko vidim, a način prijavljivanja poslodavaca koji isplaćuju na crno je olakšan. Tu je država pokazala određenu snagu – rekao je Drecun.

Prihodi od akcize na gorivo bilježe nižu realizaciju u odnosu na jun prošle godine u iznosu od 4,3 miliona eura ili 31,2 odsto kao posljedica umanjenja tih akciza. U odnosu na mjesečni plan za jun ova kategorija akcize je niža za 5,2 miliona eura.

– Ja sam govorio da je smanjenje akcize privremena mjera i da ne može trajati dugo, jer se remeti budžet. Prihodi od akciza nijesu materijalno značajni pa mislim da se može naći neko kratkoročno rješenje. Ipak, te prihode možete nadomjestiti preusmjerenjem drugih prihoda ili zaduženjem, ako prihodi izostanu u dužem roku – izjavio je Drecun.

Drecun smatra da je zabrinjavajući nizak nivo poreza na imovinu i navodi da se tu krije ogroman prostor, ne samo za uvećanje prihoda države, nego i za ekonomski rast.

,,Mrtva“ imovina

– Ako „mrtvu“ imovinu ne oporezujete, pravite dvostruku štetu. Niži prihodi i niži intenzitet ekonomije. Vlasnike ,,mrtve“ imovine država mora natjerati da je stave u ekonomsku funkciju – istakao je Drecun.

Prema njegovim riječima, desetine hiljada zaključanih stanova širom Crne Gore, a naročito u Podgorici i na Primorju, moraju se posmatrati kao veliki ekonomski potencijal koji je nažalost ,,umrtvljen“.

– Država treba da nađe mehanizam kako da poreskim makazama dobiti i imovine izvuče optimalni efekat za ekonomiju. Ovo je sistemski problem koji zahtijeva reformu poreskog sistema, pa se od ove vlade, koja je samu sebe ograničila na godinu, ne može očekivati da pokrene takve reforme – smatra Drecun.

Izdaci budžeta za prvih šest mjeseci iznosili su 955,4 miliona eura i u odnosu na planirane niži su za 82,5 miliona ili osam odsto. U odnosu na posmatrani period prethodne godine, izdaci su viši za 7,4 miliona eura odnosno 0,8 odsto.

– Ovo je u osnovi dobar podatak, jer nije došlo do rasta izdataka. Rast od 7,4 miliona je materijalno nebitan, a vjerovatno je u realnom iskazu vrijednosti značajno niži – kazao je Drecun.

Prema njegovim riječima, ministar finansija Aleksandar Damjanović je dao realan prikaz javnih finansija na sjednici Vlade prošle sedmice.

– Spoljnopolitički ambijent predstavlja značajno ograničenje u planiranju javnih finansija i upravo je to imao u vidu kad je upozoravao političke stranke da smanje nerealne zahtjeve uzrokovane željom za rastom političkog rejtinga – rekao je Drecun.