Izvor: Pobjeda

DRŽAVA NEMOĆNA: Cijene kroje proizvođači

Država malo može da utiče na cijene, a ono što se sada dešava i što će se dešavati samo je posljedica raznih kriza sa kojima smo se suočavali i koje i dalje traju, saopštila je Pobjedi direktorica Instituta za strateške studije i projekcije dr Jadranka Kaluđerović.
DRŽAVA NEMOĆNA: Cijene kroje proizvođači

Ona je, komentarišući odluku Vlade da ograniči marže trgovcima za brašno, šećer, ulje i so na ukupno 12 odsto, ocijenila da na dugi rok ograničavanje cijena nije održivo i dovodi do drugih poremećaja na tržištu kao što je nestašica.

Anketirani građani smatraju da dosadašnje mjere Vlade nijesu obuzdale cijene i da su njihovi efekti bili mali, oni ne očekuju ni značajna sniženja od ograničavanja marži. Najveći trgovinski lanci u Crnoj Gori nijesu htjeli da komentarišu odluku Vlade o smanjenju marže. Nijesu odgovorili ni na pitanje Pobjede kolike su bile dosadašnje marže na tim proizvodima.

– Čine se najsmislenijim i najefikansijim mjere usmjerene na pomoć onima koji su najugroženiji i kojima smanjenje standarda znači odlazak u siromaštvo. Jer, iako smo svi izloženi rastu cijena, to najviše pogađa one sa nižim standardom – kazala je Kaluđerović.

Navela je da je ovo pokušaj da se nešto učini u ekonomskoj situaciji koja postaje sve nepovoljnija za standard građana, posebno onih sa niskim primjanima.

– Najbolja situacija je kada se cijene određuju na tržištu na osnovu ponude i tražnje – kazala je Kaluđerović i podsjetila da su od pojave pandemije kovid-19 pa sve do danas vlade intervenisale i dovele do tržišne neravnoteže.

– U slučaju Crne Gore te su mjere bila praćene i dodatnim odlukama koje su se odnosile na povećanje minimalne zarade i neka druga socijalna davanja. Cijene svih tih odluka danas plaćamo kroz povećanje cijena. I kada jednom Vlada počne da se miješa u tržišne tokove, teško će da prestane sa takvom praksom, posebno u kriznim situacijama kada svi očekuju nešto od onih koji donose odluke – rekla je Kaluđerović.

Navela je da na cijenu proizvoda utiče proizvođač proizvodnom cijenom, trgovac maržom i država visinom poreza.

– Ranijom odlukom o smanjenju PDV-a država je pokušala da utiče na dio cijene robe koji ona definiše, a ovom o ograničenju marži na dio koji definišu trgovci. Ipak, svi ti pokušaji samo djelimično mogu uticati na cijene proizvoda, jer su one prije svega određene nabavnom cijenom i ukoliko ona i dalje bude rasla, povećavaće se i ukupna cijena proizvoda, bez obzira na ograničanje poreza i marže – pojasnila je Kaluđerović.

Istakla je da su vladine analize prošle godine pokazale da je raspon marži na osnovne prehrambene proizvode veliki.

– Na primjer, za jaja je od tri do 43 odsto. Moguće je da su do sada marže smanjene, ali ostaje pitanje na kojem su nivou i kako bi njihovo smanjenje uticalo na poslovanje, a tu objašnjenje mogu samo da daju upravo te kompanije – kazala je Kaluđerović odgovarajući na pitanje da li bi trgovačke kompanije mogle da izdrže ograničenje marži i na ostale prehrambene i druge artikle, a ne samo za brašno, ulje, so i šećer. To je prijedlog koji su Vladi ove sedmice uputile Socijaldemokrate.

Kaluđerović naglašava da ovakve odluke treba donositi kroz temeljan dogovor sa udruženjima poslodavaca i velikim trgovinskim lancima i voditi računa da se dođe do najoptimalnijih rješenja.

– Neke ranije greške koje su pravile vlade u okruženju takođe mogu biti od koristi. Iz tih primjera vidimo da nije neophodno ograničavati marže, na primjer, na sve jogurte ili sva mlijeka, već na određenu osnovnu kategoriju. Ipak, kod takve razrade zakonskih rješenja treba voditi računa o troškovima njihove primjene. Ukoliko su troškovi primjene neke odluke veći od koristi koja se očekuje, onda ne postoje osnovni ekonomski razlozi za njenu implementaciju – pojasnila je Kaluđerović.

Ona navodi da su ranije mjere Vlade koje se tiču smanjenja PDV-a na neke osnovne životne namirnice i akciza na gorivo ublažile, ali nijesu mogle zaustaviti rast cijena goriva i drugih namirnica. – Kod tih zakonskih rješenja djelimično je problem bio u kontroli njegove primjene pa zbog toga sada treba voditi računa da se nova zakonska rješenja isprate odgovarajućim pravnim

aktima i procedurama koje će omogućiti njihovu efikasnu primjenu u praksi i u krajnjem kontrolu njihovog sprovođenja – rekla je Kaluđerović. Izmjenama Zakona o PDV-u, koje su usvojene i stupile na snagu početkom maja, ukinut je porez na brašno i suncokretovo ulje, a za so je smanjen na sedam odsto. Takođe, sredinom juna ukinut je PDV na hljeb. Početkom maja usvojene su i stupile na snagu izmjene i dopune Zakona o akcizama kojima je dozvoljeno Vladi da smanji akcize na gorivo do 50 odsto u roku od tri mjeseca.

Đurović juče sa trgovcima

Vlada je spremna da sarađuje sa privredom kako bi se građanima omogućio nesmetan pristup svim namirnicama u vrijeme kriza izazvane dešavanjima u Ukrajini, saopštio je ministar ekonomije Goran Đurović na sastanku sa predstavnicima najvećih domaćih trgovinskih lanaca i Privredne komore.

On je, kako je saopšteno iz Ministarstva, trgovce upoznao sa namjerom države da preispita ponovno uvođenje robnih rezervi kao načina prevazilaženja poremećaja na tržištu.

Predstavnici trgovinskih lanaca kazali da imaju dovoljne zalihe svih proizvoda, kao i da je nabavka većine neometana. Izrazili su spremnost da u slučaju značajnih poremećaja na tržištu budu partner Vlade u obezbjeđivanju kontinuiranog snabdijevanja, ali i pravljenja minimalnih zaliha, kojima bi država mogla da raspolaže po potrebi.

×

Preuzmite našu aplikaciju


Pratite nas na

Pridružite se našoj Viber zajednici

0 komentara


POVEZANI ČLANCI

Vlada ćuti dok divljaju cijene hrane i energenata

Cijenje divljaju, hrana sve skuplja

Još jedan udar na džepove potrošača

Vlada donijela novu Odluku o zabrani skladištenja duvanskih proizvoda u luci Bar

NAJNOVIJE

NAJČITANIJE

Koliko su plaćani letovi premijera označeno tajnom: Vladin avion popravljen i ubrzo počinje da leti

Doktorica Đuranović prijavila prijetnje pištoljem u IJZ

Ovo je radna verzija Temeljnog ugovora koji su uskladile Vlada i SPC

Temeljna prevara oko „temeljnog ugovora“