test

Mitrović stopirao usvajanje planskih dokumenata i blokirao postupak legalizacije

Standard

17/04/2022

10:44

Od decembra prošle godine, prema zvaničnim podacima, predato je samo 984 zahtjeva za legalizaciju u cijeloj Crnoj Gori, a od 2017. godine legalizovan je samo 2.501 objekat, od 54.984 podnešenih zahtjeva. Građani čekaju nova zakonska rješenja koja su najavljena još prošle godine, ali od toga još nema ništa.

Više od polovine podnijetih zahtjeva čeka plan generalne regulacije (PGR) koji je prekinut iz još nerazjašnjenih razloga, a ovih dana Vlada je donijela odluku da se ipak nastavi. Tako da stari objekti čekaju građevinske dozvole, dok mnogi ne mogu da grade čekajući ,,papire“.

Podaci

Prema zvaničnim podacima Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma do kraja marta ove godine predato je od 2017. godine tj. od stupanja na snagu Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata do sada ukupno 54.984 zahtjeva za legalizaciju objekata. Od tog broja, kako su kazali Pobjedi iz ovog resora, je donijeto je samo 2.501 rješenje o legalizaciji. Postupak je obustavljen u 2.442 slučaja, dok je za 8.097 slučajeva donijeto rješenje o prekidu postupka do usvajanja plana generalne regulacije, a za 24.765 objekata je tražena dopuna dokumentacije.

Skoro pola postupaka legalizacije prekinuto je do donošenja plana generalne regulacije čija je izrada zaustavljena cijelu prošlu godinu iz razloga znanih samo ministru ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratku Mitroviću. Nedavno je donešena i odluka, isto bez obrazloženja, da se izrada plana nastavi, međutim radni tim za PGR o tome još nije obaviješten.

Planom generalne regulacije trebalo je da bude definisana namjena površina, uslovi uređivanja, izgradnje i korišćenja prostora, koridori, granice građevinskih područja naselja, granice područja pod zaštitom, te pravila uređenja i pravila građenja po zonama, parcelacije i dr. i dok se ne izradi većina objekata u Crnoj Gori neće moći biti legalizovana.

Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma je, kako su kazali Pobjedi, u prethodnom periodu započelo aktivnosti na izradi novih zakonskih rješenja.

Do donošenja najavljenih zakonskih rješenja postupak legalizacije bespravno sagrađenih objekata se trenutno sprovodi u skladu sa odredbama aktuelnog Zakona o planiranju prostora i izgradnje objekata iz 2017. kojim se predviđalo da PGR bude izrađen u roku od tri, pa je to kasnije produženo na pet godina, ali je na kraju i zaustavljeno.

Nadalje, prema prikupljenim podacima Ministarstva obračunat je i naplaćen dio prihoda od naknade za komunalno opremanje za bespravne objekte, odnosno naknade za urbanu sanaciju.

– U budžete jedinica lokalne samouprave je uplaćeno 5.120.381 euro na ime ove naknade, dok je obračunati iznos 7.453.883 eura. Naime, naknada za komunalno opremanje građevinskog zemljišta, odnosno naknada za urbanu sanaciju, po zahtjevu vlasnika bespravnog objekta, može da se se plaća jednokratno ili u jednakim mjesečnim ratama, na period od 10 ili 20 godina – kazali su Pobjedi iz Ministarstva.

Uslovi

Podsjećaju da se, shodno Zakonu, rješenje o legalizaciji može donijeti za bespravni objekat koji se nalazi na orto-foto snimku i koji je izgrađen u skladu sa osnovnim urbanističkim parametrima ili smjernicama važećeg planskog dokumenta donesenog do stupanja na snagu ovog zakona, odnosno planskog dokumenta donijetog shodno Zakonom propisanoj proceduri.

– Ukoliko to nije slučaj, postupak se prekida do donošenja plana generalne regulacije Crne Gore. Takođe, uslov za donošenje rješenja o legalizaciji su riješeni imovinsko-pravni odnosi na objektu i zemljištu na kome je objekat izgrađen tako da je to takođe jedan od razloga za prekid postupka. Nakon rješavanja prethodnog pitanja, odnosno donošenja planske dokumentacije ili rješavanja imovinsko-pravnih odnosa postupci će se nastaviti – objašnjavaju iz Ministarstva.

Shodno navedenom, dodaju oni, određeni broj bespravno sagrađenih objekata se može legalizovati u skladu sa važećim planskim dokumentima, dok je značajan broj postupaka legalizacije prekinut do donošenja plana generalne regulacije.

– Kao što ste upoznati, u toku su aktivnosti na izradi plana generalne regulacije, čije će donošenje u budućnosti doprinijeti povećanju efikasnosti rješavanja po zahtjevima za legalizaciju, odnosno definisati koji objekti ispunjavaju uslove za legalizaciju – tvrde iz Ministarstva.

Međutim, rukovoditeljka izrade plana generalne regulacije Ksenija Vukmanović kazala je Pobjedi da ih ministar Mitrović još nije obavijestio zvanično da će se plan nastaviti, jer bi u tom slučaju trebalo sa cijelim timom potpisati aneks ugovora. Tako da, ona ističe, plan još nije nastavio da se radi.

Kako je ona ranije kazala Pobjedi radni tim PGR je zbog jednostranog prekida izrade ovog plana prije godinu tužio Ministarstvo, pa je ministar Mitrović zaustavio sudski proces time što je povukao raskid ugovora sa njima i uplatio im sve nadoknade koje je bio dužan da im uplati.

– Platio nam je nadoknadu, da zaustavi sudsku proceduru, tako da postupak nije ni krenuo. Ministar je povukao obavještenje o raskidu i najavio da će čak i da nastavi sa nama. Čeka se

da se vidi šta će dalje biti – kazala je Vukmanović.

Nastavak PGR?

Kako je kazala Vlada je donijela odluku o nastavku rada PGR, ali oni nijesu obaviješteni.

– Kako bi se izrada plana nastavila potrebno je da se se napravi aneks ugovora sa nama, pa prema tome zvaničan nastavak izrade PGR još nije počeo jer naš radni tim mora da se usaglasi – ističe Vukmanović.

Iz Komore arhitekata Inženjerske komore Crne Gore tvrde da je nepobitna činjenica da stanje u kojem bilo koja država nema usvojena dva najvažnija planska dokumenta, ali ni državne smjernice razvoja arhitekture, ne predstavlja pouzdanu osnovu za domaće ili strane investicije.

Predsjednik Komore arhitekata Inženjerske komore Novica Mitrović smatra takođe da više nema vremena za eksperimente i da u oblasti planiranja i legalizacije treba hitno djelovati.

Za prostorni plan, koji se ipak radi, Mitrović smatra da dolazi nakon veoma dugog perioda loše politike u oblasti planiranja prostora, koja je posebno eskalirala u periodu nakon usvajanja Zakona o planiranju prostora i izgradnje objekata iz 2017. godine.

– Stručna javnost je i prilikom usvajanja navedenog zakonskog rješenja upozoravala na njegovu neprimjenjivost, i danas kao posljedicu imamo stanje da je prostorni plan istekao 2020. godine, da nemamo usvojen plan generalne regulacije, pa je i neosporno sistem upravljanja prostorom u značajnoj mjeri ograničen – tvrdi Novica Mitrović dodajući da veliki problem prilikom izrade prostornog plana je to što u zakonodavnom sistemu nemamo kategoriju dokumenta ,,Strategija prostornog razvoja“, kao baznog strateškog dokumenta, koji bi imao sve neophodne podatke za izradu prostornog plana Crne Gore.

– Nedostatak predložene ,,Strategije prostornog razvoja“ je prouzrokovao da se tek početkom izrade prostornog plana izrađuju i usklađuju studije za ključne oblasti kao što su: zemljišna politika, razvoj naselja, turizam, ekonomski razvoj, kulturna dobra, seizmički rizik, infrastruktura, ekologija, životna sredina itd. Ovo je proces koji predugo traje i oduzima veliko vrijeme koji se u slučaju posljednje izrade prostornog plana mjerio godinama – naglašava Mitrović.

Ovakvi strateški dokumenti, koji su polazna osnova za izradu prostornih planova, postoje u državama EU, i po njegovim riječima u ogromnoj mjeri smanjuju vrijeme neophodno za izradu prostornih planova, i daju jasne smjernice za njihovu primjenu.

Podsjećamo da je i Američka privredna komora kazala nedavno Pobjedi da što prije treba donijeti prostorni plan i plan generalne regulacije, i tek onda pristupiti izradi planova nižeg reda.

Postojanje planske dokumentacije doprinosi stvaranju neophodne predvidljivosti i jasnih pravila za sve investitore zainteresovane za izgradnju objekata u Crnoj Gori – kazali su dodajući da će se AmCham Komitet za nekretnine ove godine intenzivno baviti novim Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata, te ukazivati na značaj koji kvalitetna planska dokumentacija iz oblasti građevinarstva znači za investitore, a samim tim i dalji razvoj crnogorske ekonomije.

Ko može dobiti rješenje o legalizaciji

Pozitivno rješenje o legalizaciji mogu, u ovom trenutku, očekivati samo vlasnici objekta koji se uklapaju u zadate parametre važećeg planskog dokumenta – detaljnog urbanističkog plana, koji imaju nedvosmisleno definisan svojinsko-pravni aspekt i predali su potpunu dokumentaciju.

Razmatranje zahtjeva za legalizaciju objekata, koji nijesu u skladu sa važećim urbanističko-planskim parametrima, biće obustavljeno do usvajanja plana generalne regulacije za što je bio predviđen krajnji zakonski rok do 16. oktobra 2020. godine.

Zaustavljene i investicije

Građevinari i investitori u Crnoj Gori takođe imaju problem zbog sporog realizovanja detaljnih i drugih planova kao i nedonošenja izmjena Zakona o planiranju prostora. Isto tako naša nestabilna unutrašnja politička situacija ne donosi sigurnost investitorima da grade.

Predsjednik Odbora za građevinarstvo Privredne komore Mile Gujić nedavno je kazao Pobjedi da je dosta planova započeto, da je sve složeno i s obzirom na ovu političku situaciju, koja je zaustavila funkcionisanje državnih institucija, dosta je to usporeno.

– Procedure su ionako složene, a u ovoj situaciji to je još dodatni problem. Po nezvaničnim informacijama bilo je planirano da se rade izmjene Zakona o planiranju i izgradnji, ali se sa tim trenutno stalo. Pitanje je da li će to raditi ova ili neka druga vlada, to je pitanje na koje ne možemo dati odgovor – kazao je Gujić.

Dodao je i da su stopirani pojedini planovi i stavljeni van snage odlukom Ustavnog suda.

Izvor: pobjeda

Ostavite komentar

Komentari (0)