Predsjednik Odbora Ranko Jovović kazao je da je, po poslednjim podacima Monstata, u kolektivnom smještaju u 2022. godini boravilo 1.165.975 gostiju, što je za 60 odsto više u odnosu na 2021. godinu ili ostvarenje od 90 odsto u odnosu na 2019. Ostvareno je 4.315.694 noćenja, što je za 46 odsto više u odnosu na 2021. godinu ili više od 92 odsto u odnosu na 2019.

Jovović podsjeća da iako je zimska turistička sezona na ski centrima u Crnoj Gori ove godine kasnila zbog nedostatka snježnih padavina, turistička privreda je spremno dočekala goste i posjeta je zadovoljavajuća.

“Trend pozitivnih pokazatelja u januaru slijede Kolašin i Žabljak, gdje je posjeta posebno dobra tokom vikenda. Ako dodamo da su i na Ski centru Vučje zadovoljni posjetom, možemo konstatovati da ovogodišnja zimska sezona, daje dobre rezultate”, istakao je Jovović.

Sve manifestacije koje su planirane realizovaće se u predviđenom roku.

“Iako je planirano da skijaška sezona traje do 15. marta s obzirom na visinu snijega na skijalištima, očekuje se produžetak zimske sezone do kraja marta, koja će po kvantitativnim i kvalitativnim pokazateljima biti uspješna”, naveo je Jovović.

On je takođe istakao uspješno sprovođenje besplatnog prevoza od Podgorice do ski centara Kolašin 1600, Žabljak i Vučje, koji su organizovali Turistička organizacija Glavnog grada, Nacionalna turistička organizacija i Privredna komora, u saradnji sa Skijalištima Crne Gore, a u cilju obogaćivanja ponude za turiste i građane Podgorice tokom zimskih mjeseci i generisanja što boljih rezultata zimske turističke sezone.

Ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović kazao je da je, imajući u vidu poseban značaj koji ljetnja turistička sezona ima za ekonomiju Crne Gore, njena kvalitetna i pravovremena priprema i promocija mora biti jedan od naših najvažnijih zadataka.

“Da bismo to postigli, potrebna je dobra međuinstitucionalna saradnja koju, vjerujem ostvarujemo, kako kroz rad ovog odbora tako i kroz rad Koordinacionog tijela za pripremu i praćenje odvijanja turističkih sezona na nivou države”, istakao je on.

Đurović se osvrnuo i na aktuelnu zimsku sezonu, apostrofirajući da je, i pored toga što je snijeg pao u drugoj polovini januara, za svega desetak dana na skijalištu u Kolašinu prodato oko 12 i po hiljada ski pasova i karata za vožnju žičarom dok je za cijeli januar prošle godine prodato oko 14.400. Takođe, lani je u periodu od 1. do 5. februara prodato blizu 1.500 ski pasova, a ove oko 2.800.

Prema njegovim riječima, visina snijega nam daje garanciju da će zimska sezona biti i duža, te da su impresije turista i više nego dobre.

“Ovi podaci vjerujem da govore da sezona nije izgubljena, nižemo rekordni uspjeh u prodaji i očekujemo da će se taj trend nastaviti i u narednom periodu. Infrastruktura na ski centrima i pristupni putevi ostaju ozbiljan izazov na kojem Vlada intenzivno radi kako bi obezbijedila uslove za kvalitetniju i zaokruženu zimsku turističku ponudu”, naveo je on.

Kada je u pitanju ljetnja sezona, ministar je kazao da je u toku izrada Plana za njenu pripremu, koji se već duži niz godina radi u saradnji sa državnim organima, institucijama i lokalnim samoupravama.

Cilj je stvaranje preduslova za unaprjeđenje ambijenta poslovanja turističko-ugostiteljske privrede, ali i svih ostalih preduslova koje će za rezultat imati dostizanje prihoda od turizma na zadovoljavajućem nivou, ovakav plan će biti predmet rada Koordinacionog tijela.

Đurović je takođe istakao da je naša turistička privreda, u saradnji sa Nacionalnom turističkom organizacijom, u prethodnom periodu uzela učešće na značajnim međunarodnim sajmovima i berzama, Rigi i Tel Avivu, dok će sljedeće sedmice boraviti u Ljubljani, a krajem mjseca i na sajmovima turizma u Beogradu i Minhenu.

“Ono što nam je važno u narednom periodu je da otvorimo nova tržišta koja bi nadomjestila gubitak prometa sa tržišta Ukrajine i Rusije i smatram da bi u tom cilju trebalo dodatno intenzivirati aktivnosti na promociji države kroz digitalni marketing”, kazao je ministar.

On ističe da je od izuzetne važnosti da se radi na aktuenim problemima kao što su smeće i buka, koji već godinama kvare utisak turista o našoj državi, te da tu moramo biti sinhronizovani sa lokalnim samoupravama, jer dosta zavisi i od njih.

“Naše težnje su da u svakom trenutku, bez obzira o kojem se periodu godine radilo, imamo ponudu koja može da zadovolji šaroliku klijantelu i da želimo da Crna Gora bude turistička destinacija 365 dana u godini, kojoj se gosti rado vraćaju”, poručio je Đurović.

Sekretarka Odbora turizima i ugostiteljstva, Sanja Marković predstavila je realizovane i planirane aktivnosti ovog odbora, posebno istakavši projekat na kojem se trenutno radi u saradnji sa GIZ-om, a odnosi se na radnu snagu u turizmu i pojednostavljenje sezonskog zapošljavanja.

“Urađena je sveobuhvatna studija gdje smo targetirali sve probleme i načine na koji ih treba riješiti, kako bi na što jednostavniji model došli do sezonskih radnika”, istakla je ona.

Predsjednik Upravnog odbora JP za upravljanje morskim dobrom, Blažo Rađenović kazao je da je u fokusu rada ovog tijela ljetnja turistička sezona, koja je od izuzetne važnosti za ukupno slivanje prihoda u budžet Crne Gore.

“Kada je infrastruktura u pitanju, više od 60 odsto budžeta oprijedljeno je za investicije. Svi mi koji smo u sistemu institucija treba da damo svoj maksimum kako bi imali kvalitetnu ponudu i zadovoljili potrebe svih tržišta”, istakao je Rađenović, dodajući da moramo biti konkurentni i pratiti trendove.

Prema njegovim riječima, politika i menadžment ovog preduzeća, na čelu sa direktorom Mikeljijem, pokazali su pravi način postupanja i vođenja kada je JP za upravljanje morskim dobrom u pitanju.

“Svih ovih rezulatata ne bi bilo da nije bilo pomoći resornog Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i saradnje na najvećem mogućem nivou, što je rezultiralo da imamo vrhunsku ponudu i dobru najavu turističke sezone”, kazao je Rađenović.

Vukašin Mijatović, JP za upravljanje morskim dobrom predstavio je aktivnosti ovog preduzeća koje su usmjerene na pripremu obalnog područja za ljetnju sezonu.

On je istakao da se aktivno radi na uređenju trenutnog stanja, hitnim sanacijama, rekonstrukcijama i adaptacijama, kao i realizovanju kapitalnih projekata, te razvojnim komponentama u dugoročnim planovima koji su strateški važni za naša obalska šetališta. Ukupno planirana sredstva za realizaciju investicija za 2023.godinu iznose cca 6.100.000 eura.

“Najbitnija stvar koju smo gledali da unaprijedimo jeste intenzivna komunikacija sa mjesnim zajednicama, građanima i zakupcima, kako bismo u trenutku planiranja budžeta imali presjek stanja za iduću godinu”, kazao je Mijatović, dodajući da će za uspješno sprovođenje svih kapitalnih projekata u što skorijem roku biti neophodno između 20 i 30 miliona eura.

Mijatović je, između iostalog, istakao investicije koje se odnose na izradu projektne dokumentacije za rekonstrukciju javne rasvjete na potezu od početka ulice kod bivšeg hotela Galeb do hotela Albatros u dužini cca 1,1 km , izradu idejnog rješenja za šetalište-lungomare na potezu od plaže Veliki pijesak do Ujtin potoka u dužini od cca 500m, te izvođenje radova za Naper Jaz, Opština Budva.

Privrednici su posebno pohvalili rad ovog preduzeća na revitalizaciji plaža i aktivnostima usmjerenim na očuvanje crnogorske obale, ali i da je neophodno voditi računa o sivoj ekonomiji i nelegalnim objektima na plažama.

Predstavnici resornog ministarstva kazali su da je formirana radna grupa koja će analizirati ove objekte, kao i studija lokacije Ada Bojana, koja bi trebalo da pruži dugoročni plan za taj prostor.

Svetlana Šljivančanin, glavna inspektorka Uprave za inspekcijske poslove kazala je da aktivno sarađuju sa svim službenicim JP za upravljanje morskim dobrom u cilju suzbijanja sive ekonomije.

“Svojim radom tokom godina doprinosimo da kvalitet usluge bude na većem nivou, te sankcionišemo i ukazujemo na sve nepravilnosti”, istakla je ona.

Šljivančanin je navela da tokom prošle godine izvršeno 8 889 inspekcijskih nadzora, što je rezultiralo pisanjem 1 477 prekršajna naloga i po tom osnovu nalaćeno je 663 500 eura, a zapečaćeno 27 ugostiteljskih objekata.

Ona je posebno istakla problem nedostatka spasioca na plažama, te apelovala na zakupce da animiraju svoje radno osoblje, kako bi se prijavili na obuku kod Crvenog krsta i ispoštovali ovu obaveznu zakonsku odredbu.

Ana Tripković Marković, direktorica Nacionalne turističke organizacije izrazila je posebnu zahvalnost Privrednoj komori što je skrenula pažnju na digitalnu promociju naše turističke destinacije, koja u prethodnom periodu nije bila dovoljno potencirana u javnosti.

“Prema podacima koji su nam dostupni, vidjeli smo da države izdvajaju čak 40 odsto ukupnog budžeta za digitalnu promociju. To su milionski iznosi, koje mi nemamo, ali se sa svojom kreativnošću i konstantnom edukacijom iz oblasti digitalnog marketinga trudimo da nedostatak sredstava kompenzujemo”, istakla je ona.

Direktorica NTO je kazala da će se uskoro dobiti saglasnost Ministarstva finasija za plan postupka javne nabavke za digitalni marketing, kako bi se ovaj proces do kraja sproveo uspješno.

Svetlana Tomković, NTO prezentovala je novi sajt Nacionalne turističke oganizacije, istakavši da su u prethodnom periodu intenzivno radili na inovacijama i promjeni marketinškog pristupa, kako bi stvorili kvalitetne predispozicije za online promocije.

“Najveći izazov je bio izmijeniti zastareli koncept i koncentrisali smo se, prije svega, na jedinstveni vizuelni identitet i pripovijedanje, sa kvalitetnim pristupom usmjerenim na posjetioce, user generated content i višejezični CMS”, istakla je ona.

Tomković je posebno apostrofirala da je novi sajt www.montenegro.travel bio pobjednik na međunarodnom takmičenju ,,Web Excellence Award” u kategoriji destinacijskog portala koji podržava princip održivog razvoja.

“Novi sajt će doprinjeti skretanju pažnje crnogorskoj turističkoj provredi na benefite promocije na portalu, ali i uvesti veći obim genirisanog sadržaja za različite profile turista”, zaključila je ona.

Minstar Đurović pohvalio je izgled novog sajta, istakavši da će ovo Ministarstvo aktivno raditi na promociji imidža Crne Gore na sajmovima, te da digitalni marketing predstavlja budućnost i neophodan je kako bismo bili konkurentni i išli u korak sa savremenim trendovima u svijetu.