Uvodnu riječ imao je direktor Sektora za obrazovanje i kvalitet Privredne komore Crne Gore Mladen Perazić.

Perazić je kazao da je svrha obilježavanja Svjetskog dana kvaliteta promovisanje njegovih vrijednosti i podsticanje razvoja i napretka organizacija, društva i pojedinaca.

Istovremeno, Evropa proslavlja Evropsku nedjelju kvaliteta, čiji je fokus podizanje svijesti javnosti, promocija i demonstracija prednosti i značaja kvaliteta za konkurentnost, pri čemu “ambasadori” Dana kvaliteta mogu biti pojedinci, mali lokalni biznisi, timovi ili velike kompanije.

Naveo je da je cilj povećati značaj visokokvalitetnih proizvoda i usluga u svijetu, kao i intenzivirati aktivnosti koje su usmjerene na rješavanje problema kvaliteta. Problem kvaliteta jedan je od najvažnijih problema u ekonomiji mnogih zemalja svijeta. Pitanja kvaliteta nisu samo pitanja direktne proizvodnje, već i zaštite životne sredine, sigurnosti, informacione sigurnosti i upotrebe tehnologija koje štede resurse u proizvodnji.

“Ostvarivanje dobre konkurentske pozicije na tržištu danas, zahtijeva stalna ulaganja u kvalitet proizvoda i konstantno uvođenje inovacija u okviru proizvodnog ciklusa. Za održivost u dužem roku, mora postojati ravnoteža kontinuiranog i radikalnog poboljšanja kvaliteta, tj. inovacija. Redukujući rizike i svodeći ih na minimalan nivo sistemi kvaliteta olakšavaju privlačenje investitora i garantuju dobru formu i zdravlje organizacije u budućem poslovanju#, rekao je Perazić.

On je dodao da u Privrednoj komori Crne Gore konstantno afirmišemo kvalitet i u ukazujemo na značaj implementacije njegovih standarda šaljući poruku privredi o tome šta je kvalitet i koliko znači u cilju jačanja konkurentnosti i opstanka na tržištu.

“Privredna komora je, shvatajući značaj pokreta kvaliteta i standarda za uspješan rad i razvoj za tržišno pozicioniranje privrednih subjekata, u želji da i kroz lični primjer to pokaže i dodatno pomoviše, i sama ispunila zahtjeve međunarodnog standarda ISO 9001 i sertifikovala sistem menadžmenta kvalitetom (SMK) 2007. godine. Usaglašenost poslovanja prema ovom standardu potvrđena je sertifikatom izdatim od strane sertifikacionog tijela SGS Beograd, i predstavlja potvrdu usaglašenosti, tzv. treće strane, poslovanja prema pomenutom standardu.
Od prve sertifikacije”, rekao je Perazić.

On je dodao da je Komora održala kontinutitet sertifikata i trenutno je u drugoj godini petog sertifikacionog ciklusa.

“U međuvremenu je standard ISO 9001:2000 imao dvije revizije (2008. i 2015. godine) sa kojima smo vrlo brzo usklađivali SMK. Osim praćenja trendova, ovo brzo prilagođavanje novim verzijama standarda značilo je i izbjegavanje duplih troškova za sertifikaciju.  Komora će nastaviti da prati i informiše privredu o dešavanjima u ovoj oblasti, a u ovoj poslovnoj organizaciji se redovno održavaju okrugli stolovi povodom Svjetskog dana kvaliteta – zaključio je Perazić.

O kvalitetu i prevenciji krize govorio je dr Radoica Luburić, dok su u fokusu izlaganja Zorana Glomazića, direktora Instituta za standardizaciju Crne Gore (ISME), bili kvalitet i standardizacija.

Luburić smatra da ni prije pandemije koronavirusa organizacijama nije bilo lako da uspješno upravljaju kvalitetom, rizikom i promjenama. Gotovo nezamislivi tehničko-tehnološki napredak i dramatično ubrzavanje promjena u svim sferama života prinudile su organizacije da uspješnije rješavaju svoje probleme i incidente, kako oni ne bi prerasli u krizu.

“Kao što smo se toliko puta i sami uvjerili, mnogo je bolje blagovremeno i adekvatno rješavati probleme i incidente, nego se uhvatiti u koštac sa krizom, kompleksnošću, neizvjesnošću i strepnjom koju ona sa sobom nosi”, naveo je Luburić.

Naglašava da se nakon sagledavanja ključnih karakteristika problema, incidenata i kriza, jasnije može pristupiti kreiranju modela prevencije krize, zasnovanog na principima menadžmenta kvalitetom, upravljanje rizikom, kao i promjenama.

Luburić ističe da svi principi menadžmenta kvalitetom, značajno doprinose efektivnijem i efikasnijem upravljanju, a samim tim i prevenciji krize. Njihova efektivnost doprinosi i poboljšanju sveukupnih performansi organizacije.

“Standard ISO 31000:2018, Upravljanje rizikom – Smjernice, ukazuje da je njegova svrha „stvaranje i zaštita vrijednosti“, a to znači stalno poboljšavanje performansi organizacije, podsticanje inovacija i podržavanje postizanja ciljeva. Menadžment rizikom se zasniva na osam principa: integrisano, strukturirano i sveobuhvatno, prilagođeno, inkluzivno, dinamično, najbolje dostupne informacije, ljudski i kulturološki faktori, stalno poboljšavanje”, rekao je on.

Standard ISO 9004, Menadžment kvalitetom – Kvalitet organizacije – Uputstvo za postizanje održivog uspjeha, potencira sistematsko poboljšavanje ukupnih performansi organizacije.

“Menadžment je najodgovorniji za sve uspjehe i neuspjehe organizacije, a njegov prevashodni zadatak jeste da prati i analizira njen eksterni i interni kontekst. Menadžment mora da stvori uslove i omogući zaposlenima da blagovremeno i adekvatno rješavaju probleme i incidente, a naročito njihove uzroke, kako bi se spriječilo nastajanje krize”, rekao je Luburić.

Prema njegovom mišljenju u upravljanju kvalitetom posebnu važnost ima kultura kvaliteta i “razmišljanje zasnovano na riziku”, a u upravljanju rizikom kultura rizika, svjesnost, blagovremenost i adekvatnost. Kada kultura kvaliteta i kultura rizika djeluju zajedno one imaju blagotvoran uticaj na sve procese upravljanja, a samim tim i na prevenciju krize. Uspješnog upravljanja promjenama nema ni bez razvijene kulture dijaloga koje nema bez uzajamnog poštovanja i povjerenja.

Luburić je zaključio da je veoma važno sprovesti promjene, ali je još važnije stabilizovati ih i integrisati u sistem. Samo tako može doći do efektivnog i efikasnog jačanja otpornosti organizacije na krizu.
Zoran Glomazić, direktor ISME, smatra da je kvalitet jedno od najvažnijih konkurentskih oružja i prednosti za opstanak na tržištu.

“Kvalitet mora uključiti inovacije, tehnološki napredak, patentna rješenja i još mnogo toga”, kaže on.

Prema njegovom mišljenju četvrta tehnološka revolucija u velikoj mjeri izlaže organizacije enormnom riziku i ranjivosti ukoliko ne primjenjuju i ne implementiraju standarde. Implementacija standarda može značiti i sam opstanak odnosno preživljavanje kompanije.

Potencirao je da je i digitalna transformacija bitna za dostizanje konkurentske prednosti.

“Vrijeme koje živimo jasno je pokazalo značaj i moć digitalnih tehnologija, ali i značaj standarda na kojima se one u suštini zasnivaju. Ako bar na trenutak zamislimo svijet bez standarda shvatićemo da on ne bi bio ni malo ugodno mjesto za život”, navodi Glomazić.

Standardizacija ima važnu ulogu u podršci svim ključnim strategijama EU.

“U dokumentima EU jasno se naglašava da su standardi temelj evropske konkurentnosti i ključ za inovativnost i napredak. Komisija ističe njihovu važnost u kontekstu inicijativa za izgradnju jedinstvenog tržišta kao i digitalnog” rekao je on.

Govoreći o donošenju standarada koji se realizuje kroz stručna tijela informisao je da je Institut za standardizaciju formirao 17 tehničkih komiteta i Stručni savjet za standarde za opšte oblasti standardizacije. Oni okupljaju stručnjake iz različitih oblasti koji doprinose donošenju MEST standarda.

Osvrnuo se i na visoku pozicioniranost standarda u UN koje su prepoznale važnost njihove primjene za realizaciju 17 ciljeva održivog razvoja do 2030.

Zaključio je da nije dovoljno da organizacije posjeduju sertifikat za sisteme menadžmenta, već je bitno da usvoje filozofiju procesnog pristupa i stalne promjene kroz usvajanje onoga što standardi nude.

U diskusiji su učestvovali Slađana Vujović iz Pošte Crne Gore, Dragana Bulatović, ISO Mont, Radmila Krgović, NVO Kulturni turizam i Goran Vukoslavović , Zavod za metrologiju i Slavica Jovanović, DLS Montenegro.

“Činjenica je da je u Crnoj Gori evidentan trend rasta kompanija i institucija koje prepoznaju značaj primijene standarda. Ovo je naročito došlo do izražaja u vrijeme pandemije Covid-19, jer inostrani partneri, koji posluju sa domaćim kompanijama, inistiraju na implementaciji ISO standarda.

Učesnici okruglog stola su saglasni da bi bilo neophodno da se standardi uvedu u nastavne programe škola i fakulteta. Takođe insistiraju na većoj popularizaciji ove važne teme, odnosno na organizovanju edukacija o značaju primjene standarda”, zaključujse su u saopštenju Privredne komore.