test

Prva nacionalna konferencija Ekonomsko osnaživanje žena u Crnoj Gori, RADOVIĆ: Vrijeme da žene budu nestrpljive i zahtijevaju promjenu

Standard

04/03/2022

13:28

Ekonomsko osnaživanje žena je osnov za slobodu. U pitanju je nesporna demokratska i ekonomska potreba stvaranja društva jednakih šansi za sve, evropski standard i tema koja zaslužuje da pokrene sve aktere na jednu zajedničku i sinhronizovanu akciju, kazala je izvršna direktorica Investiciono-razvojnog fonda, Irena Radović na otvaranju Prve nacionalne konferencije ''Ekonomsko osnaživanje žena u Crnoj Gori: Smanjenje rodnog jaza za inkluzivni postandemijski ekonomski oporavak''.

Kako je dodala u uvodnom govoru, kriza izazvana pandemijom pokazala je koliko se sva prava žena koja su i inače krhka, sada još sporije osvajaju. U Crnoj Gori je navodi Radović, tokom pandemije nasilje nad ženama drastično poraslo, mnoge žene ostale su bez posla, a brojne preduzetnice bez mogućnosti održavanja ili oporavka svojih biznisa.

Ona je kazala da je ova konferencija kruna višemjesečne aktivne kampanje Ona pokreće biznis, koja je okupila veliki broj preduzetnica, ličnosti iz javnog života, zakonodavne i izvršne vlasti, istaknutih predstavnica i predstavnika diplomatskog kora, sa jednim ciljem – stvaranja uslova inkluzivan za ekonomski oporavak, uz jednak pristup resursima i šansama za žene i muškarce u Crnoj Gori.

“Snažna barijera otvaranju poslovnih ideja je i činjenica da je svega 4 odsto nekretnina i 8 odsto zemljišta u vlasništvu žena. Prema istom izvoru svega 9,6 odsto bitnisa je u vlasništvu žena., dok je vega 5,8 odsto žena zastupljeno u odborima direktora preduzeća. Sve ovo u uslovima kada žene čine 51 odsto ukupnog aktivnog stanovništva u Crnoj Gori. Kontrasti su drastični. Prisutni stereotipi i društveni pritisci takođe”, navela je Radović.

Takvo je stanje u Crnoj Gori. Sa druge strane, navodi Radović, sve dostupne analize i iskustva širom svijeta pokazuju da ekonomsko osnaživanje žena povećava produktivnost, konkurentnost, profitabilnost kompanija, naplatu poreza.

“Osnaživanje žena za ravnopravno učešče u ekonomskom životu u svim sektorima i na svim nivoima privredne aktivnosti je neophodno ako želimo da izgradimo snažnu i konkurentnu privredu i unaprijedimo kvalitet života u Crnoj Gori”, kazala je direktorica IRF-a.

Radović je kazala da je vrijeme da žene budu nestrpljive i da zahtijevaju promjenu.

“A kako svaka kriza sa sobom nosi potencijal i priliku za promjene, danas imamo mogućnost da zajedno uputimo jasne zahtjeve i zatražimo od donosilaca odluka da konkretnim aktivnostima pruže suštinsku, a ne samo deklarativnu podršku rodnoj ravnopravnosti”, kazala je Radović.

Radović, koje je prva žena na rukovodećem mjestu u IRF, poručila je da kada žene budu ekonomski osnažene da će biti snažne i na svim drugim poljima i ukazala da ni na jednoj poziciji ekonomskog odlučivanja nije bila nijedna žena.

“Kada se lišimo stereotipa i toga da kuća počiva na ženi, jer bi to trebalo da bude zajednički, tek kada se oslobodimo tih stega, onda ćemo moći da pričamo u pravim kategorijama i o prosperitetnoj državi koja će ekonomski napredovati”, kazala je Radović.

Liliana Pavlova, potpredsjednica Evropske investicione banke, kazala je da je osnaživanje žena od suštinskog značaja za povećanje poslovne produktivnosti i katalizovanje privrednog rasta, društvene kohezije i jednakosti.

“Međutim, žene su i dalje nedovoljno zastupljene i nedovoljno finansirane u oblasti preduzetništva. Prema statističkim podacima, žene imaju 26 odsto niže plate u odnosu na muškarce. Čak 980 miliona žena širom svijeta nema pristup finansijskim uslugama, dok se trenutno samo deset odsto sredstava investitora iz Evropske unije (EU) ulaže u start up preduzeća koja vode žene. Ekonomski i društveni poremećaji bez presedana koje je uzrokovao Covid-19 ne samo da su poništili decenije napretka u rodnoj ravnopravnosti i ekonomskim pravima žena, već su povećali jaz u siromaštvu između polova. Mnoge žene su zbog pandemije nesrazmjerno morale da podnesu teret dodatnih kućnih poslova, naglog povećanja neplaćenog rada za brigu o drugima, a da ne pominjemo školovanje kod kuće. To nije ni pravedno, a ni pametno”, kazala Pavlova.

Kako je dodala svi dokazi upućuju na to da napredak ka rodnoj ravnopravnosti ima potencijal da transformiše naše ekonomije.

“EIB je stoga, još više nego ranije, odlučna da obezbijedi jednake mogućnosti za sve. Drugim riječima, ohrabrujemo više žena da zauzmu rukovodeće pozicije ili da dobiju odgovarajuće poslove sa pravednim uslovima”, navodi Pavlova.

Ona je dodala da su na institucionalnom nivou već napravili važne iskorake.

“Tokom 2016. godine smo usvojili Strategiju o rodnoj ravnopravnosti i ekonomskom osnaživanju žena, koja daje okvir za integrisanje pitanja rodne ravnopravnosti i ekonomskog osnaživanja žena u naš operativni portfolio. Nadovezujući se na taj ključni dokument, 2018. godine su izradili Strategiju različitosti i inkluzije koja se oslanja na tri stuba – zaštititi, uticati i investirati, postići. Ova Strategija nam je pomogla da osmislimo procedure i instrumente za podršku ženskim pravima, kao i da budemo posvećeni podršci projektima koji doprinose rodnoj ravnopravnosti i povećavaju mogućnosti za žene”, kazala je Pavlova.

Cilj EIB-a je kako je dodala da podstaknu rodno odgovorna ulaganja u zaštitu od klimatskih promjena, kao što je već definisano Mapom puta klimatske banke EIB grupe koja je objavljena 2020. godine.

“Planiramo da usvojimo i posebni tematski Ekološko-društveni standard o rodnoj ravnopravnosti”, navela je Pavlova.

Obrazlažući zašto je inkluzija žena bitna, Pavlova je kazala da je dokazano da veća rodna raznolikost ima značajne efekte na rast bruto domaćeg proizvoda (BDP), veću produktivnost i profitabilnost.

“Doprinosi većem potencijalu za inovacije i stvaranje vrijednosti. Na primjer, analiza Evropske komisije (EK) procjenjuje da bi poboljšanje rodne ravnopravnosti dovelo do otvaranja više od 10,5 miliona radnih mjesta i podstaklo rast ekonomije EU do 2050. godine. Procjene govore da će jaz u zaposlenosti između muškaraca i žena koštati ekonomiju EU 370 milijardi eura godišnje. Čvrsto vjerujem da zatvaranje rodnog jaza nosi ogroman potencijal vrijednosti za sve osobe, svih rodova, u našem društvu”, kazala je Pavlova.

Ona je navela da iz banke cijene snažnu posvećenost IRF-a i lično gospođe Radović u pružanju podrške ženskom preduzetništvu i izgradnji otpornosti na klimatske promjene kroz finansijsku inkluziju žena, te da se raduju proširenju saradnje.

Konferencija je okupila predstavnice/ke javne uprave, Skupštine, javnog i privatnog sektora, međunarodnih i nevladinih organizacija, političkih partija, naučnih i akademskih institucija, lokalnih samouprava i medija.

Predstavljena je Akciona agenda o integraciji ekonomskog osnaživanja žena u Crnoj Gori koja je usmjerena na podsticanje i ubrzanje inkluzivnog ekonomskog oporavka i razvoj realizacijom konkretnih i mjerljivih aktivnosti kojima se ukljanjaju barijere i kreira podsticajan ambijent za ostvarivanje punog ekonomskog potencijala žena.

Na konferenciji su dodijeljene i nagrade u okviru Javnog poziva koji je IRF raspisao za najbolje investicione projekte za žene u biznisu.

Kampanja „Ona pokreće biznis“ ima za cilj podizanje svijesti o značaju, benefitima, potencijalu i uticaju ženskog preduzetništva na društvo, osnaživanje žena u Crnoj Gori za pokretanje novog ili unapređenje razvojnog potencijala postojećeg biznisa kako bi se obezbijedilo otvaranje novih radnih mjesta, afirmacija ženskog preduzetništva kroz direktnu podršku realizaciji njihovih preduzetničkih ideja, informisanje o dostupnim izvorima finansiranja, mogućnostima i uslovima za kreditiranje ženskog preduzetništva putem kreditnih linija IRF-a.

Ostavite komentar

Komentari (0)