On vjeruje da je Crnoj Gori potreban konzensus o pravcima njenog daljeg ekonomskog razvoja i mora biti napravljen široki dogovor o ključnim ekonomskim politikama.

Stoga je, podsjeća Stanić, SDP predložila nekoliko Zakona koji bi omogućili da pomoć države bude efikasna pravovremena i dugoročno korisna, ali za sada nema naznake da će izvršna vlast prihvatiti neke od tih mjera što ih neće spriječiti da nastave da insistiraju na predlozima koji bi doprinijeli saniranju štete izazvane pandemijom.

“Iskustvo iz ranijeg perioda, pogotovo iz krize 2008-2009 godine nas uči da su najbolje prošle one države koje su obezbijedile značajnu, pravovremenu i pravilno usmjerenu pomoć za svoju privredu i građane i da su te zemlje prve izašle iz krize i ostvarile visoke stope rasta kasnije. Kroz jednokratna davanje od 220 eura svim penzionerima sa ispodprosječnim penzijama i nezaposlenima za ZZZCG bi 110.000 naših sugrađana dobilo novac koji bi se na ovaj ili onaj način (kroz plaćanje računa, trgovinu, plaćanje poreza) veoma brzo opet vratili državi. Ovaj iznos je, da podsjetim, jednak poreskim dugovima samo jednog od niza DPS tajkuna, čije su firme na svim crnim listama ove države. Dalje, pomoć privredi mora uključiti i pristup jefitinom novcu preko IRF po puno lakšim uslovima nego što se sada traži, naravno uz puno obezbjeđenje kredita, kako on ne bi kasnije pao na leđa građanima”, poručio je Stanić.

Problem je, međutim, što je Vlada, prema njegovom mišljenju, rebalansom budžeta poništila važnih politika koje je javno zastupala u prethodnom periodu.

“Uprkos najavi da će Zakon o PIO biti usvojen u drugom kvartalu i da će imati retroaktivno dejstvo, u rebalansu toga nema. U rebalansu nema ni povećanja zarada zdravstvenim radnicima i policiji. I dalje će skoro 2/3 policajaca primati platu ispod 400 eura. Minimalna zarada i minimalna penzija ostaće najmanje u regionu. Broj nezaposlenih vrtoglavo raste. Oko 60 hiljada penzionera ima penziju do 288 eura. Oko 90 hiljada zaposlenih, skoro polovina od ukupnog broja, prima zaradu ispod 400 eura. Preko 30 hiljada radnika je u sivoj ekonomiji. Država gubi više desetina miliona eura poreza samo po ovom osnovu. Ali je zato poreski dug skoro 400 miliona, a javni dug skoro 4 milijarde eura”, podsjetio je Stanić na negativne efekte ekonomskog modela koji je forsiran poslednjih 20 godina, čije je mane epidemija izbacila u prvi plan.

On se osvrnuo i na najznačajniji sektor crnogorske ekonomije – turizam, rekavši da ova grana predstavlja osnovu razvoja svake države kojaje ušla u red najrazvijenijih.

“Turizam dobro dođe kao jedna od poluga razvoja, ali je sam po sebi niskoprofitabilna grana pri tom koristeći ogromne resurse države i uvijek je najviše na udaru bilo koje ekonomske ili neke druge krize. S druge strane iskustvo Slovenije, Slovačke ili Poljske pokazuje na koji način su bivše zemlje istočnog bloka iskoristile svoje resurse, diverzifikovale privredu i dovele do najniže stope nezaposlenosti u EU, pri tome zadržavajući dominantu ulogu države u mnogim sektorima poput energetskog, bankarskog, farmaceutskog ili telekomunukacionog. Ti modeli mogu biti osnova za našu zemlju koja ima puno više resura po glavi stanovnika od bilo koje nove članice EU, ali u kojoj životni standard građana stagnira duži niz godina”, zaključio je Stanić.