<html><head></head><body>Porodica je prijavila nestanak S.B. koji se nakon izlaska iz porodične vikendice na Sinjajevini u subotu predveče više nije javljao.



Policija je pretražila teren i rano jutros pronašla tijelo bez znakova života.



Sumnja se da je nastradao kada se okliznuo sa litice.
</body></html>

a:1:{s:11:"td_subtitle";s:143:"Beživotno tijelo tridesetogodišnjeg Podgoričanina S.B. pronađeno je jutros na Sinjajevini., potvrđeno je portalu Standard iz policije.

";}

Beživotno tijelo Podgoričanina pronađeno na Sinjajevini, sumnja se da je pao sa litice

I. Đoković

Saopštenje koje je juče poslala pres služna predsjednika Skupštine Crne Gore više bi priličilo nekom zvaničniku iz Srbije nego iz naše države jer je Mandić, kako se može i pročitati iz saopštenje, skoro cjelokupan sastanak sa Wolfgangom Sobotkom posvetio priči o Srbiji, i odnosu drugih država prema njoj. Čitave dvije rečenice su bile &#8221;dovoljne&#8221; da [&hellip;]

PREDSJEDNIK PARLAMENTA CG U SLUŽBI ALEKSANDRA VUČIĆA: Mandić iz Španije priskače u pomoć predsjedniku Srbije - koje opravdanje će sad smisliti iz MVP? | Standard

PREDSJEDNIK PARLAMENTA CG U SLUŽBI ALEKSANDRA VUČIĆA: Mandić iz Španije priskače u pomoć predsjedniku Srbije &#8211; koje opravdanje će sad smisliti iz MVP?

Comment

Naslovna

Standard

https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2020/02/Standard.jpg

https://secure.gravatar.com/avatar/0336d4e68cc5ccd482b0f97a019260a7?s=96&d=mm&r=g

To je učinjeno nakon je država upisala zabilježbu na nekretnine kojima je Mijajlovićeva odbrana jemčila da će se taj osumnjičeni redovno javljati na pozive suda. Zalog je upisan nakon što je vanraspravno vijeće Višeg suda odbilo žalbu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) i potvrdilo odluku da se Mijajlović sa slobode brani optužbi za stvaranje kriminalne organizacije [&hellip;]

Aleksandar Mijajlović izašao iz Istražnog zatvora | Standard

Aleksandar Mijajlović izašao iz Istražnog zatvora

https://secure.gravatar.com/avatar/6f1ea2ade5bf6e7b64012456d275d7b6?s=96&d=mm&r=g

Crna Gora u posljednje gotovo četiri godine prolazi burno iskustvo promjene vlasti, ali uprkos svemu, uoči &#8220;punoljetstva&#8221; obnove državnosti &#8220;meni Crna Gora danas zaista liči kao 18-godišnja mladost pred kojom je dobra budućnost &#8211; saopštio je u intervjuu za Antenu M Milo Đukanović. Nekadašnji crnogorski predsjednik i premijer smatra da je u prethodnom periodu postavljen [&hellip;]

Đukanović: Crna Gora danas ne liči na suverenu državu | Standard

Đukanović: Crna Gora danas ne liči na suverenu državu

Nacrt rezolucije podržalo je 13 članica Savjeta bezbjednosti UN, dok je Kina bila uzdržana. &#8220;To je smejurija od rezolucije&#8221;, rekao je stalni predstavnik Rusije u UN Vasilij Nebenzja uoči glasanja, prenosi &#8220;Srna&#8221;. Savjet bezbjednosti UN odbacio je amandman Rusije i Kine na ovaj nacrt rezolucije. Amandman je podržalo sedam članica Savjeta bezbjednosti UN, uključujući Rusiju [&hellip;]

Rusija stavila veto u Savjetu bezbjednosti UN | Standard

Rusija stavila veto u Savjetu bezbjednosti UN

Evropski parlament usvojio je danas Plan rasta za Zapadni Balkan, instrument koji je vrijedan šest milijardi eura. Istim je Crna Gora dobila pristup više id 400 miliona eura povoljnih kredita i bespovratnih sredstava za ispunjavanje reformi. &#8220;Crna Gora je mala zemlja i mislim da će najveći izazov biti kapacitet da se povuče novac. Ja sam [&hellip;]

Bilčik: Najveći izazov biće povlačenje novca, Spajić ima odličan tim | Standard

Bilčik: Najveći izazov biće povlačenje novca, Spajić ima odličan tim

Koprivica je kazao da je ta institucija &#8220;trebalo da prevenira korupciju i spriječi razvoj koruptivnih rizika&#8221;, ali kako je kazao &#8220;tu smo imali selektivno i pristrano postupanje&#8221;. &#8220;Još dok je bila na čelu Osnovnog suda na Cetinju, počinila je zloupotrebu. Lice koje je dobilo uslovni otpust, a lažno je svjedočilo u slučaju ubistva košarkaša Ljuba [&hellip;]

Koprivica: Perović dala uslovni otpust iz zatvora lažnom svjedoku ubistva | Standard

Koprivica: Perović dala uslovni otpust iz zatvora lažnom svjedoku ubistva

“Oni su me učinili invalidom; Moram biti na hormonskoj terapiji do kraja života. Istovremeno, veoma loše utiče na moje mentalno zdravlje. Muškarci jako dobro znaju o čemu govorim“, kaže danas 34-godišnji muškarac kojem su prije jedanaest godina u UKC Ljubljana odstranjeni testis. Imao je tumor na njemu, ali je bio benigni, a ne kancerogen, kako [&hellip;]

Muškarcu iz Ljubljane greškom odstranili testise: Sada traži skoro pola miliona eura odštete | Standard

Muškarcu iz Ljubljane greškom odstranili testise: Sada traži skoro pola miliona eura odštete

On je na konferenciji za novinare kazao da niko ne treba da strahuje da će ostati bez penzija ali da mora doći reforme penzionog sistema, odnosno Fonda PIO. &#8220;Građani uopšte ne treba da strahuju za svoje penzije. Te dosadašnje uplate su definitivne. One su tu, neće nigdje pobjeći. Penzija neće pobjeći. Penzija će se isplaćivati [&hellip;]

Spajić: Građani ne treba da se plaše za svoje penzije | Standard

Spajić: Građani ne treba da se plaše za svoje penzije

S obzirom na to da je ta funkcija nespojiva sa funkcijom koju Radović sada obavlja, ukoliko bude prošla kao kandidat u pomenutom Vijeću ona više neće biti guvernerka Centralne banke. Radović je zvanično od 19. decembra prošle godine guvernerka CBCG.&nbsp;&nbsp;



U slučaju da bude izabrana za generalnog sekretara Vijeća za regionalnu saradnju RCC-a Radovićeva bi tu funkciju preuzela od 2025. godine. Generalnog sekretara biraju ministri spoljnih poslova država članica Procesa saradnje u jugoistočnoj Evropi.&nbsp;



Funkciju dužnosti generalne sekretarke Vijeća za regionalnu saradnju (RCC) od 1. januara 2019. godine obavlja&nbsp;Majlinda Bregu.



Vijeće za regionalnu saradnju (RCC) osnovano je u februaru 2008. godine, kao nasljednik Pakta stabilnosti za Jugoistočnu Evropu.



Vijeće je operativno tijelo Procesa saradnje u jugoistočnoj Evropi (SEECP) i predstavlja centralno mjesto regionalne saradnje. Ono djeluje i kao forum za stalnu uključenost međunarodne zajednice angažovane u regiji.



Vijeće za regionalnu saradnju čini 45 zemalja, organizacija i međunarodnih finansijskih institucija.



Vijeće ima Generalni sekretarijat sa sjedištem u Sarajevu i Kancelariju za vezu sa evropskim i evroatlantskim institucijama u Briselu.

Irenu Rdović predlažu za generalnog sekretara Vijeća za regionalnu saradnju

Iz Akcije za ljudska prava (HRA), naveli su da rasprava o Rezoluciji UN-a nije uvrštena na dnevni rad današnje sjednice Vlade.



Iz HRA su kazali da Rezolucija UN o genocidu u Srebrenici, nije uvrštena na dnevni red, iako 89 nevladinih organizacija i više od 200 istaknutih pojedinaca zahtijevaju od Vlade da kosponzoriše tu rezoluciju.



„To ne košta ništa novca, samo obraza! Zašto se oklijeva“, poručili su iz HRA na platformi X.



Premijer Milojko Spajić je na konfrenciji za novinare u srijedu, upitan da li će Vlada biti kosponzor Rezolucije o genocidu u Srebrenici, kazao da će kosponzorisati infrastrukturu u Crnoj Gori i da će blagovremeno obavijestiti javnost o svim pitanjima koja se ne tiču infrastrukture.



Majke Srebrenice pozvale su premijera Milojka Spajica da javno saopšti stav o Rezoluciji UN-a, navodeći da je Crna Gora uvijek bila na pravoj strani istorije.

Rezolucija UN-a o Srebernici nije uvrštena na dnevni red današnje sjednice Vlade

Asmir Pucurica

To je saopštio odbornik Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini opštine Bijelo Polje&nbsp;Asmir Pićurica.



“Vjerujući u to da postoje drugi načini za regulisanje bezbjednosti u saobraćaju, a s obzirom na to da se ne radi o zaštitnoj bankini, već o ogradi postavljenoj na drugoj strani trotoara, uputio sam inicijativu nadležnom opštinskom sekretarijatu da se pozabavi ovim problemom i riješi situaciju koja predstavlja svojevrsnu dehumanizaciju Roma u ovim naseljima. Takođe, vodeći se pozitivnom praksom kada je u pitanju rješavanje nepovoljnog položaja Roma u našoj opštini, uputio sam inicijativu nadležnom sekretarijatu da u predstojećem pozivu za podršku mladim preduzetnicima, koji imaju svoje biznis ideje, učini pozitivnu diskriminaciju na način što će favorizovati mlade Rome koji imaju svoje biznis ideje”, naveo je Pićurica u saopštenju za medije.



Napominje da ima još “puno posla na polju integracije Roma.



“Znajući da imamo još puno posla na polju integracije Roma u većinsku zajednicu, vjerujem da i ovako mali koraci mogu olakšati njihovu tešku svakodnevnicu i doprinijeti boljitku našeg zajedničkog života”, poručio je odbornik.

Pićurica: Inicijative koje sam podnio su mali koraci za poboljšanje života romske populacije u Bijelom Polju

Azra Karastanovic

Od obnove nezavisnosti 2006. godine, Crna Gora je postavila dva glavna spoljnopolitička cilja – postati dio EU i postati članica NATO. Ovo posljednje je postignuto 2017. godine, uprkos snažnim negativnim reakcijama i naporima spoljnih aktera (prije svega Rusije) da to spriječe. Crna Gora je aplicirala za članstvo u EU 2008. godine i dobila status kandidata za članstvo u EU 2010. godine. Bila je prva zemlja regiona Zapadnog Balkana koja je započela pregovore o pristupanju 2012. godine, i prvobitno se smatralo da je ona predvodnik regiona u tom procesu. Međutim, ova prednost je odavno nestala.



Već nekoliko godina godišnji izvještaji Evropske komisije kao glavne probleme ističu nedostatke u pravosuđu i borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, nedovoljno reformisanu javnu upravu, i loše uslove za održavanje izbora. Izvještaj o napretku države za 2023. godinu otkriva uporni nedostatak uočljive promjene, prenoseći poruku da Crna Gora (u najboljem slučaju) stagnira u procesu pregovora za članstvo u EU.



Nakon tri turbulentne godine političkih previranja, počevši od promjene Vlade 2020. godine, i nakon prijevremenih parlamentarnih izbora 2023. godine, nova Vlada i njene sposobnosti sprovođenja potrebnih reformi se pažljivo prate. Međutim, uprkos različitim opcijama koje su imali na raspolaganju, većina koja je formirala Vladu se oslanja na podršku koalicije „Za budućnost Crne Gore“ (ZBCG), kojoj je dodijeljena funkcija predsjednika parlamenta, uz dodatno obećanje da bi uskoro mogla dobiti četiri ministarske pozicije. Ovaj politički entitet, uprkos deklarisanoj podršci članstvu u EU, fundamentalno ne uspijeva da otjelotvori vrijednosti i principe Evropske unije, i prepoznat je kao glavni promoter ruskih interesa i anti-NATO stavova u Crnoj Gori.



Tokom proteklih tri godine, platforma anti-zapadnih i pro-ruskih grupa se značajno promijenila. Agresija Rusije protiv Ukrajine, u kombinaciji sa promjenom vlasti i tranzicijom iz opozicije u upravljačke strukture, doprinijela je suptilnoj podršci Rusiji. Ova podrška se postepeno sprovodi u Crnoj Gori u skladu sa inicijativama&nbsp;Aleksandra Vučića.



Značajan dio odgovornosti leži na Demokratskoj partiji socijalista (DPS) i koalicionim partnerima koji nisu uspjeli da izgrade jake institucije nakon obnove nezavisnosti, omogućavajući ruskim i srpskim proksijima da koriste novu strategiju kako bi zaustavili napredak države ka EU.



Rastući anti-zapadni uticaj u regionu Zapadnog Balkana rezultat je praznine koju je ostavilo smanjenje američkog angažmana u tom regionu tokom posljednjih deset godina, koju EU nije uspjela popuniti zbog unutrašnjih problema i zamora od proširenja.



Politika proširenja EU je politički proces praćen zahtjevnim tehničkim kriterijumima. Nažalost, posljednjih godina, stroga tzv. „prvo osnove“ politika EU je ovo svela na tehnički proces, zanemarujući veoma važne političke aspekte. Posljedica toga je razvoj osjećaja nepovjerenja prema namjerama EU, kao i vidljive retrogradne tendencije na Balkanu. Nekoliko spoljnih aktera, prije svega Rusija, koristili su svaki alat koju su imali na raspolaganju kako bi stekli uticaj u nastalom vakuumu. Krajnji cilj je istisnuti zapadno prisustvo, usporiti ili zaustaviti dalju integraciju Zapadnog Balkana u euroatlantske strukture, i stvoriti okruženje koje omogućava osnaživanje njihovih geostrateških interesa.



Invazija Rusije na Ukrajinu i drastična eskalacija sukoba u Gazi izazvali su bezbjednosne brige u EU i globalno. To je pokrenulo brojne procese i stvorilo zamah za ponovni povratak proširenja na dnevni red EU. Glavno pitanje je da li će Zapadni Balkan uhvatiti voz, jer se čini da Gruzija, Moldavija i Ukrajina brže putuju u ovom kontekstu?



Interes Rusije za region, posebno za Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, i Crnu Goru, takođe treba procijeniti i analizirati u ovom promijenjenom geopolitičkom kontekstu. Rusija efektivno koristi psihološku specifičnost regiona, politiku identiteta i istorijske narative. Snažan alat uticaja je Ruska pravoslavna crkva i njena povezanost sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC), ne samo po vjerskim komponentama koje prevazilazi, omogućavajući tako snažan kanal za dodatni zamah ruskog uticaja. Sinergija i uticaj Pravoslavne crkve prepoznati su u rezoluciji Evropskog parlamenta iz 2022. godine „Vanjsko uplitanje u sve demokratske procese u Evropskoj uniji“. Rezolucija upozorava o „pokušajima Pravoslavne Crkve u zemljama kao što su Srbija, Crna Gora i Bosna i Hercegovina, a posebno u njihovom entitetu Republici Srpskoj, da promoviše Rusiju kao zaštitnicu tradicionalnih porodičnih vrijednosti i učvršćuje odnose između države i crkve“. Srpska pravoslavna crkva je bila aktivni učesnik u svim izbornim procesima i bila je aktivno uključena u kampanju za popis stanovništva. Ne treba zanemariti ulogu i uticaj pravoslavnih bratstava, budući da ove organizacije blisko sarađuju sa SPC i aktivno koordiniraju pro-ruske i anti-zapadne aktivnosti u Crnoj Gori.



U Crnoj Gori, politički procesi u protekle tri godine otkrili su i doprinijeli polarizaciji društvenog pejzaža koji je u velikoj mjeri omogućio aktivnosti raznih ruskih i srpskih uporišta u državi. Asimetrične operacije unutar informacionog domena, sajber napadi, i aktivnosti uticaja na informacije podržane od strane proksi organizacija, aktera, cijelog medijskog sistema pod direktnom kontrolom režima u Beogradu, i pažljivo i strateški razvijen politički i ekonomski uticaj su pokazali efikasnost u iskorištavanju inherentnih sistemskih, društvenih i institucionalnih ranjivosti.



Ovo se takođe može primijetiti kroz ankete javnog mnjenja o sentimentu i stavovima građana prema EU i drugim geopolitičkim i regionalnim akterima u Crnoj Gori. Postoji ogromna i značajna podrška članstvu u EU, čak iznad 75 odsto. Međutim, strateški plasirani anti-zapadni narativi postavljeni od strane pro-ruskih i pro-srpskih proksija i medija doprinijeli su tome da 41 odsto građana vjeruje da „EU i Zapad iskrivljuju tradicionalne vrijednosti“. U našem društvu trećina građana vjeruje da Srpska pravoslavna crkva treba da ima privilegovan status. Nadalje, četvrtina vidi Rusiju i Srbiju kao ključne spoljnopolitičke faktore u Crnoj Gori.



Ovi indikatori izazivaju ozbiljnu zabrinutost. Prilikom analize društvene i političke polarizacije u Crnoj Gori po pitanju članstva u EU trebalo bi uzeti u obzir razliku u podršci za članstvo u EU, od temeljnog razumijevanja i spremnosti da se usvoje vrijednosti moderne demokratije kao stuba EU. Zanemarivanje ovih bitnih psiholoških specifičnosti rezultiraće neadekvatnom strategijom i kontranarativima.



Postoje, međutim, i određeni pozitivni signali, među kojima je postavljanje neformalnog cilja od strane Evropskog savjeta za moguće pristupanje zemalja Zapadnog Balkana do 2030. godine.



Pored toga, nedavno predstavljeni Plan rasta za Zapadni Balkan uključuje fondove od 6 milijardi eura, opredijeljenih za potrošnju između 2024. i 2027. godine, što bi trebalo podstaći ekonomski napredak i integraciju u jedinstveno tržište EU.



Proces pristupanja EU je i dalje predmet podjela, uprkos postojanju inicijative za proširenje u budućnosti. Čini se da je to sada više politički proces nego proces zasnovan na zaslugama, budući da sve više zavisi od geopolitičkih dešavanja. Iako je ruska agresija stvorila zamah za proširenje, sam proces je potrebno prilagoditi. Pored toga, institucije EU i način njenog funkcionisanja će proći kroz opširnu transformaciju kao rezultat proširenja.



Uspon desničarskih i populističkih pokreta uoči izbora 2024. širom Evrope, kao i izbori za Evropski parlament, će značajno uticati na dalji razvoj procesa proširenja. Veliko je pitanje da li će populistički političari čvršće stati na noge u Evropskom parlamentu, imajući u vidu da proširenje čak i sada nije vrlo popularna tema među građanima u većini država članica EU. Opšti izbori će se održavati i u Sjedinjenim Državama, glavnom savezniku i partneru EU. Ishod tih izbora će imati uticaj na trenutna i buduća geopolitička previranja, sa realnim potencijalom da poremete svjetsku politiku. Oba događaja će se neizbježno odraziti na region Zapadnog Balkana i njegove izglede u budućnosti.



Sa spoljne tačke gledišta, za EU je Crna Gora je najisplativija sledeća zemlja članica. Članica je NATO, njeno tržište je malo i lako se može integrisati u veće EU tržište, najviše je napredovala u procesu integracija u poređenju sa ostalim zemljama kandidatima, ima dobre susjedske odnose, i usklađena je sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU. Mogućnost pristupanja Crne Gore EU čak i prije 2030. godine predstavlja obostrano koristan scenario, djelujući kao pozitivan podsticaj za intenziviranje napora u reformama drugih zemalja. Konačna odluka o prijemu nove članice je inherentno političke prirode.



Po nešto pragmatičnijoj procjeni, vjerovatnoća da se ovaj scenario ostvari je relativno niska. Unutrašnja perspektiva – retorika Pokreta Evropa sad (PES), koji je formirao Vladu nakon dugih pregovora, jeste da se euroatlantska spoljnopolitička orijentacija Crne Gore nije promijenila. Međutim, politička budućnost premijera zavisi od nastavka podrške koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG). Koalicija ZBGC ima za cilj preuzimanje kontrole nad državnim institucijama. Imenovanje jednog od lidera ove koalicije za predsjednika parlamenta je važan korak u tom smjeru, kao i potencijalna rekonstrukcija Vlade kako bi se obezbijedile četiri ministarske pozicije za članove ZBCG, obećane Sporazumom o osnivanju 44. Vlade. Razvoj događaja koji uključuju ZBCG imaće posljedičan uticaj na to da li će se Vlada i dalje smatrati pro-evropskom i raditi na članstvu u EU.



(objavljeno u španskom časopisu Vanguardia Dossier br. 91, april-jun 2024)



<figure class="wp-container-2 wp-block-gallery-1 wp-block-gallery has-nested-images columns-default is-cropped">
<figure class="wp-block-image"><img alt=""/></figure>
</figure>

Put Crne Gore ka EU: Navigacija istočno-zapadnim strujama

Ona je podsjetila da je ta partija u posljednje četiri godine podnijela na stotine krivičnih prijava zbog eklatantnih kršenja zakona, zloupotrebe službenih položaja i golog kriminala i lopovluka u našoj državi, a da tužioci na te prijave još uvijek nijesu regovali.



„Četiri godine SDT ne odgovara na prijave koje podnosi DPS, a u vezi sa stanjem u Rudniku uglja, CEDIS-u, Montefarmu, da ne pričam kakvi su izvještaji o drugim preduzećima u energetskom sektoru. Imamo i presuđeni slučaj Vesne Bratić, kao i reakcije institucija, u ovom slučaju DRI-ja koji su dali duplo negativno mišljenje o radu Ministarstva finansija na čijem je čelu bio Milojko Spajić. SDT je dužan da po službenoj dužnosti na svako duplo negativno mišljenje preduzeća reaguje, oni ćute i gledaju. To je selektivni pristup“, istakla je Vuković Kuč.&nbsp;



Ona&nbsp;se osvrnula na, kako ističe, &#8220;spektakularna hapšenja, u prvom redu direktorice ASK-a Jelene Perović i bivšeg SDT-a Milivoja Katnića, koja su praćena medijskim i političkim pritiskom kakav do sad nije zapamćen u crnogorskom političkom i društvenom miljeu&#8221;



Podsjetila je i kako je pritvoreni predsjednik Opštine Budva Milo Božović na saslušanje dovođen bez lisica.



&#8220;I to bez ikakvog senzacionalizma u medijima, bez pompe, a da je prethodno i poslije toga sa pozicije predsjednika Skupštine data izjava da je Milo Božović nevin, da ponovo država vrši udar na Demokratski front i da SDT čini sve protiv ljudi koji su na pozicijama koje odgovorno obnašaju&#8221;, dodala je.



Konstatujući da su samo hapšenja ljudi iz bivšeg sistema praćena neprimjerenim senzacionalizmom, Vuković Kuč je ocijenila da je nedopustivo da toliko dugo traju istrage nakon takvih spektakularnih hapšenja koji izgledaju kao da već postoje nepobitni materijalni dokazi protiv privedenih lica i da se samo čeka da se sprovede sudski proces.



&#8220;Skandalozno je da javnost nema informaciju u kakvom se stanju nalazi bivši SDT, imajući u vidu njegovu istoriju bolesti&#8221;, smatra ona.



Vuković Kuč je podsjetila javnost i na izbor novog VDT-a, Milorada Markovića, te na činjenicu da su svi poslanici iz kruga DF-a su tom prilikom kazali da će glasati samo za onog kandidata koji bude imao njima odgovarajući stav prema tzv. državnom udaru, što predstavlja par ekselans politički uticaj na procese, a rezultiralo je i posljednjim izvještaem Stejt dipartmenta, gdje se konstatuje da je proces imenovanja sudija i tužilaca bio ispolitizovan.&nbsp;



Na kraju je podsjetila javnost da su opozicioni članovi skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu podnijeli inicijativu o kontrolnom saslušanju potpredsjednika Vlade za oblast bezbjednosti i unutrašnju politiku Alekse Bečića, GST Vladimira Novovića i VDT-a Milorada Markovića, jer smatraju da je izvršen politički pritisak predstavnika Vlade na rad pravosudnih organa, čime se podstiče sumnja u selektivan pristup tužilaštva kod odabira prioritetnih slučajeva za procesuiranje.

Vuković-Kuč: Selektivnost, netranpsarentnost i revanšizam karakterišu rad SDT-a

Naslovna fotografija (2)

Danka-Kovinic-crnogorska-teniserka

Ivica-Recevic-nastavnik-fizickog-vaspitanja-

Srdjan-Sisic-direktor-korporativnih-poslova-u-kompaniji-One

Katarina-Raicevic-nastavnica-fizickog-vaspitanja

Detalj sa časa 1

Detalj sa časa 2

Detalj sa časa 3

Srdjan-Sisic-direktor-korporativnih-poslova-u-kompaniji-One-1

Branko-bozovic-HD-online-video-cutter.com-3

Branko-bozovic-HD-online-video-cutter.com_

1 mijenja svijet 1

1 mijenja svijet 2

1 mijenja svijet 3

DSC_0277

DSC_0296

DSC_0349

DSC_0354

DSC_0416

DSC_0427

DSC_0428

DSC_0430

DSC_0433

DSC_0435

DSC_7179

DSC_7201

DSC_7208

DSC_7214

DSC_7235

DSC_7269

DSC_7296

DSC_7306

DSC_7308

DSC_7309

Olimpijski duh OŠ &#8220;Branko Božović&#8221; uz novu sportsku opremu

Dvije trećine (66 odsto) punoljetnih ispitanika u Evropi smatra da se pušači mogu podstaći da pređu na naučno utemeljene alternative manjim oporezivanjem ovih proizvoda u odnosu na cigarete, ali dovoljno visokim da mlade i nepušače odvrati od njih.



Istraživanje koje je nezavisna firma za ispitivanje javnog mnjenja Povaddo sprovela za kompaniju Philip Morris International (PMI) na preko 14.000 punoljetnih ispitanika u 13 evropskih zemalja pokazalo je da 65 odsto ispitanika smatra da donosioci odluka prilikom kreiranja regulativa o duvanskim i proizvodima koji sadrže nikotin ne uzimaju u obzir uticaj ovakvih odluka na same pušače.



Štaviše, 66 odsto punoljetnih osoba iz opšte populacije širom Evrope su saglasni da organizacije kao što su EU i SZO (Svjetska zdravstvena organizacija) treba više da se bave smanjenjem štetnosti tako što će podsticati pušače da koriste manje štetne proizvode umjesto što pokušavaju da potpuno ukinu konzumiranje duvana.



Vlade takođe mogu da pomognu da se poboljša javno zdravlje tako što će zagovarati politike koje podstiču punoljetne pušače da pređu na inovativne bezdimne alternative koje imaju potencijal da budu manje štetne od nastavka pušenja cigareta, smatra dva od tri ispitanika.



„Rezultati ovog istraživanja govore da postoji jaz između kreatora politike i građana koje oni zastupaju i predstavljaju kad je riječ o duvanskoj politici“, izjavio je predsjednik firme Povaddo Vilijam Stjuart. „Pristup politike EU je više usmjeren ka nerealnom cilju potpunog eliminisanja upotrebe nikotina, dok je većina javnosti sklona pragmatičnom konceptu smanjenja štetnosti od pušenja i podsticanju pušača da koriste manje štetne proizvode sa nikotinom“.



Pored toga, istraživanje pokazuje da se 74 odsto ispitanika slaže da zabrana određenih duvanskih i nikotinskih proizvoda zapravo neće dovesti do smanjenja konzumiranja. Umjesto toga, korisnici će jednostavno potražiti ove proizvode na crnom tržištu. Gotovo isti procenat građana EU smatra da nedozvoljena trgovina duvanskim i nikotinskim proizvodima može da ima ozbiljne negativne posljedice po sigurnost, bezbjednost i javno zdravlje u njihovoj zemlji.



„Zaključak je da se nelegalna trgovina duvanskim i nikotinskim proizvodima smatra problemom širom Evrope i ljudi su upoznati sa negativnim posljedicama koje iz toga proističu“, kaže Stjuart. „Jasan je stav javnosti da vlade moraju u obzir da uzmu nelegalnu trgovinu kada odlučuju kako da regulišu i oporezuju ove proizvode, a mnogi smatraju da to u ovom trenutku nije slučaj.“

Istraživanje: Zašto politika EU po pitanju smanjenja broja pušača nije dovoljno efikasna

Mirjana Popović

Popović je danas, odgovarajući na pitanja, saopštila je da iza sebe ima 25 godina uspješne karijere, te da je sigurna da će uspješno odgovoriti na sve izazove.



Član Sudskog savjeta Dražen Medojević pitao je kandidatkinju šta ju je motivisalo da konkuriše za predsjednicu Apelacionog suda i na kojim segmentima bi tokom vođenja dala akcenat.



Popovićeva je istakla da je 25 godina provela u sudnicama i da vjeruje da bi u slučaju izbora imala punu podršku kolega.



“Od 50 godina života 25 sam provela u sudnicama… Nikada nisam konkurisala ni na jedan oglas a da nisam procijenila da li tim izazovima mogu odgovoriti. Svjesna sam da ce izazovi i zadaci biti samo veći. Činjenica da sa 25 godina staža lakše bi mi bilo da obavljam funkciju sudije Apelacionog suda, ali uvijek sebi postavljam izazov. Motivacija je bila činjenica da napredujem u karijeri, ali i da doprinesem da Apelacioni sud odgovori izazovima”, istakla je Popovićeva.



Kaže da se trudila da aktivnosti i mjere koje je predvidjela budu u skladu sa Evropskim standardima.



“Vjerujem da bi u slučaju da budem izabrana, u ostvarivanju ciljeva imala podršku kolega koja će mi sigurno biti potrebna. Vjerujem da su ciljevi koje sam postavlila u planu i programu realni i ostvarljivi”, saopštila je Popovićeva.



Medojević je pitao Popovićevu šta bi uradila za sprječavanje korupcije sudstva?



“Prvi korak koji smatram da treba da uradimo je da među sudijama i sutkinjama podignemo svijest šta predstavlja korupcija u sudstvu i koja je štetnost iste. Ukoliko postoji, podriva vladavinu prava i samu demokratiju. Definicija korupcije u sudstvu nije samo primanje mita. Prvi i najvažniji instrument u borbi protiv korupcije je transparentnost”, kaže ona.



Prema njenim riječima, neke od mjera u borbi protiv korupcije su disciplinska i etnička odgovornost sudija, finansijska provjera sudija, kao i izuzeće sudija.



“Moramo da razmišljamo o izuzeću sudija i da se više bavi međunarodnim praksama u samom izuzeću sudija”, kazala je ona.



Sanju Konatar zanimalo je kakvi su odnosi u kolektivu koji radi.



“Atmosfera u Apelacionom sudu je najljepša atmosfera u kojoj sam do sada radila. Rad u vijećima je veoma lak. Nikakav problem u komunikaciji sa kolegama nisam imala. Jedina poteškoća koju sam imala, ako tako moram nazvati, je da se naviknem na manji priliv predmeta”, navela je ona.



Kaže da je održavanje sastanaka sa savjetnicima nephodno da bi se oni osjetili važnim.



“Tim sastancima bi ih uvažili i dali da se čuje njihovo mišljenje”, kaže Popovićeva.



Kaže da bi predložika bih da se u evidenciju kvaliteta rada sudija uvedu i procesna rješenja.



“Zbog čega sam dodala tu ideju? Čitala sam presude ESLJP i za njega postupak neće biti završen dok se ne odluči o svim zahtjevima”, kaže ona.



Rade Ćetković pitao je da li izdvojeno mišljenje u Vijeću predstavlja pravo sudije?



“Izdvajanje mišljenja su pravo sudije i protiv njih nemam nista. Vode ka razvijanju pravne svijesti i pravne nauke”, odgovorila je Popovićeva.



Smatra i da Sudsko vijeće ima pravo da odstupi od sudske prakse, ali je propisano pod kojim uslovima.



“Mora da da razloge zbog čega od te sudske prakse odstupa”, kaže ona.



Na pitanje šta bi uradila u slučaju da dva vijeća Apelacionog suda budu oprečnog mišljenja, ona kaže da bi se obratili Vrhovnom sudu da u krajnjem odluči kako po tim predmetima treba postupati.



Miodrag Iličković pitao je da li se do sada susrijetala sa odlukama koje su po “Vašem mšljenju nepravične i sjećate li se nekog slučaja”?



“Odluka može biti zakonita a da nije pravična. Sama sam se sa tim srela”, istakla je ona.



Predsjednika Sudskog savjeta Radoja Koraća zanimalo je šta bi, kad bi se nasli u ulozi predsjednice Apelacionog suda, “i uočite da ažurnost suda nije dobra, šta bi napravili i bi li preduzeli neku aktivnost kad bi se to događalo u sudovima niže instance”?



“Reagovala bih tako sto bih sazvala sjednicu sudija i pokrenula to pitanje. Ukoliko se radi o jednom sudiji, sa njim bih pojedinacno razgovarala oči u oči. Ukoliko bi imao opravdane razloge, vidjela bih da li ima ideju kako da se to prevaziđe. Organizovala bih sastanak sa predsjednikom Višeg suda. Predložila bih da se napravi tim koji ce pomoći kolegama u poboljšanju efikasnosti rada stepena suda”, kazala je Popovićeva.



Radulović: Sudija mora sa radi po Ustavu i Zakonu.



Završeno je saslušanje i kandidatkinje Dijane Radulović.



Kao motiv za prijavu za mjesto predsjednika Apelacionog suda, Radulović je navela godine iskustva i znanje koje je stekla do sada.



Istakla je da je veliki izazov prijaviti se za predsjednika bilo kog suda, a posebno za predsjednika ovako važnog suda.



Navela je da su rezultati Apelacionog suda u prethodnom periodu bili jako dobri, te da to stanje treba očuvati i poboljšati.



“Moja vizija je da poboljšamo te rezultate onoliko koliko se mogu poboljšati. Insistirala bih na obukama jer predsjednik suda treba da radi na poboljšanju sudske prakse”, navela je, između ostalog, ona.



Radulović je navela da sudija mora sa radi po Ustavu i Zakonu.



“Ako tako radimo nemamo nikakvih problema. Slika sudstva u javnosti mislim da nije onakva kakvom se predstavlja. Uloga predsjednika suda je da podigne nivo transparentnosti i time poboljša sliku stanja u društvu. Devijantnim ponašanjima nije mjesto u sudu. Ja bih kao predsjednik suda bila uvijek za provjeru da li postoje takve sudije. Za sve sto predsjednik suda moze da uradi, bih bila apsolutno za”, kaže ona.

Mirjana Popović predsjednica Apelacionog suda

Beživotno tijelo tridesetogodišnjeg Podgoričanina S.B. pronađeno je jutros na Sinjajevini., potvrđeno je portalu Standard iz policije.