Mijušković je izradila mišljenje o ovom slučaju nakon što su mediji pisali da je djevojčici pozlilo u školi i da je ispričala ljekarima kako je koristila drogu. Djevojčica je, kako je zamjenica ombudsmana utvrdila, usljed toga fizički napala dežurnu učenicu.

Učenici je izrečena vaspitna mjera. Školski psiholog joj pruža psihosocijalnu podršku, u saradnji sa centrom za socijalni rad. Uspostavljena je saradnja sa njenim roditeljima i organizovan je savjetodavni rad kod psihologa.

Mijušković je došla do saznanja da se u toj školi odvijaju radionice na temu preventivnog programa, između ostalog, uključena je i oblast narkomanije. Zatražila je od škole da inicira sastanke sa relevantnim organima u lokalnoj samoupravi kako bi se u međusobnoj saradnji uspostavilo bezbjedno školsko okruženje. Preporučila im je i da donesu preventivne programe kojim bi se podizala svijest djece o zdravim stilovima života, te obezbijedila njihova veća uključenost u različite sportske aktivnosti.

Ombudsman je ranije istraživao u kojoj mjeri se koriste psihoaktivne supstance u školama. Stekli su utisak da raste broj uživalaca droga, pogotovo među mladima, srednjoškolcima, pa i starijim osnovcima i da dolazi do zavisnosti. Ukazali su na zabrinutost što su psihoaktivne supstance dostupne u najbližem školskom okruženju. Zato se, kako je navedeno, predlaže da se uvede policajac u školama, koji bi se bavio i bezbjednošću školskog okruženja.

Ombudsman nije zadovoljan na koji način se realizuje prevencija. Smatra da se ova pojava može jedino suzbiti dobro organizovanom i udruženom akcijom. Mijušković je predložila da treba da se sa ovim fenomenom upozna i šira populacija. Navela je da je uloga u borbi protiv ove pošasti na svima, roditeljima, nastavnicima, kao i svim profesionalcima koji rade sa djecom i za djecu.

Od Ministarstva prosvjete je zatraženo da obezbijedi edukaciju za učenike o štetnosti droge, alkohola, duvana tako što bi uveli kao obavezni nastavni predmet zdrave stilove života, ili da to realizuje na neki drugi način.

– Imajući u vidu da izučavanjem predmeta djeca mogu steći informacije od presudne važnosti za zdraviji život, trebalo bi razmotriti da ovaj predmet – nastavni program, bude obavezan u školskom sistemu – istakla je Mijušković.

U mišljenju je Mijušković podsjetila i da su se prema istraživanjima Instituta za javno zdravlje na tržištu droga, evropskom i svjetskom, pojavili novi oblici psihoaktivnih supstanci. Sve učestalije ih koriste mladi, koji su ciljna populacija ,,proizvođača“ ovih supstanci.

Slučaj u Budvi je početkom decembra prošle godine uznemirio javnost. Trinaestogodišnjoj djevojčici je pozlilo u školi, nakon čega su ljekari ustvrdili da se to dogodilo zbog konzumiranja droge.

U dvorištu iste škole sredinom novembra su zbog posjedovanja narkotika uhapšena tri lica čiji uzrast i identitet policija nije saopštila. U slučaju dilovanja droge policija je pretresla stanove dva maloljetna lica za koja se sumnja da su vršili uličnu prodaju, uzela im izjave i obavijestila Više tužilaštvo u Podgorici. Ishod ovog slučaja, za koji policija kaže da je izolovan, još nije poznat.

U junu je budvanski sud za prekršaje kaznio jednog roditelja sa 250 eura zbog prekršaja “zanemarivanje u vaspitanju i podizanju djeteta”, jer je njegov 13-godišnji sin u budvanskoj “Drugoj osnovnoj školi” posjedovao marihuanu, saopšteno je iz suda.