test

Vojinović za Standard: Vratili smo dostojanstvo knjizi, kultura i obrazovanje ne smiju da se ignorišu

Standard

19/01/2022

12:27

Prošle godine u NB ''Radosav Ljumović'' učlanjeno je oko 5.000 korisnika, što dokazuje da naši sugrađani prate rad Biblioteke, da se odazivaju na akcije koje sprovodimo, ali i da vole pisanu riječ, kazala je za Standard Sanja Vojinović, pomoćnica direktora najstarije institucije kulture u Podgorici, koja danas proslavlja 141 godinu postojanja.

“Ove godine, u susret obilježavanju Dana Biblioteke, januar je označen kao mjesec darivanja knige i besplatnog učlanjenja. Za ovaj kratak perioda rada, učlanjeno je oko 800 novih korisnika. Raduje činjenica da smo uspjeli da vratimo dostojanstvo knjizi, da vratimo čitaoce Biblioteci…U Biblioteci su osim lektira i stručne literature, traženi sljedeći naslovi: Milovan Đilas ‘Nova klasa’ i ‘Anatomija jednog morala’; Džordž Orvel ‘1984’; Momo Kapor ‘Zelena čoja Montenegra’ i ‘Una’; K.Dž. Doerti ‘Noćna škola’, Jasenka Lalović ‘Kastigulja’; Džek Keruak ‘Usamljeni putnik’, kao i klasici poput Bulgakova, Flobera, Dostojevskog, Brehta, Kafke”, priča za Standard Vojinović.

Kako će najstarija institucija kulture u Podgorici obilježiti 141. godinu postojanja?

JU Narodna biblioteka “Radosav Ljumović” je ustanova koja baštini najdužu tradiciju postojanja jedne kulturne institucije u gradu Podgorici. Od osnivanja, najprije kao Čitaonice, a potom Biblioteke, svojim aktivnostima – promocijama, izdavaštvom, tribinama, raspravama, učestvovala je u oblikovanju kulturne klime grada. Nastavljajući misiju kreiranja i uticanja na kulturni ambijent našega grada, ove godine program obilježavanja Dana biblioteke biće realizovan u novom dijelu naše Ustanove – nedavno otvorenoj Stripoteci. Strip, kao likovno-književni oblik popularne umjetnosti, ima svoje mjesto u čitalačkoj publici svih generacija. Stoga će razgovor o stripu, elementima stripa, autorima i njihovom uticaju na kulturu, biti zanimljiv svim prisutnima.

Foto: Luka Zeković

Kako bismo opisali 2021. godinu jubileja kada je, možemo slobodno reći, cvjetala izdavačka djelatnost, otvorena Kuća Stojanovića, ali i započeti mnogobrojni programi za najmlađe, ali i nešto starije čitaoce? Na šta ste najponosniji?

Protekla godina protekla je u znaku obilježavanja jubileja – 140 godina od osnivanja Ustanove, pa su i aktivnosti, shodno datumu, bile značajne i veoma važne. U izdavaštvu i suizdavaštvu Biblioteke objavljeno je 19 publikacija. Časopisi Biblioteke “Latica” i “Glasnik” dobili su novu strukturu i dizajn, za pośetioce je otvorena Kuća Stojanovića u Maslinama, formiran je Klub pisaca koji čine srednjoškolci; objavljeni su i promovisani njihovi radovi, Biblioteka je uzela učešće na evropskom projektu “Collider” koji finansira Kreativna Evropa, a koji za cilj ima istraživanje prevodilaštva. Napravljena je studija o prevodilaštvu u Crnoj Gori u periodu 2015-2020. Pokrenuti su različiti projekti za đecu i mlade, od kojih je jedno i online izdanje – “Čitamo crnogorske autore” namijenjeno najmlađoj populaciji. Postavljene su mini biblioteke na otvorenom na šest lokacija u Podgorici; Dječiji park, Park Đorđa Balaševića, Podgorički park, Azerbejdžanski park, Karađorđev park i Park na Pobrežju.

Organizovano je preko 60 programa uživo, od toga 22 promocije, 10 tribina posvećenih važnim autorima, organizovana je i “Neđelja žena” sa sedmodnevnim programima i akcijama. Obilježeni su važni jubileji i datumi. Otvorena je Stripoteka – posebni segment u Biblioteci namijenjen ljubiteljima stripa. Biblioteka je time postala i jedina ovakva ustanova sa posebnim segmentom koji se odnosi na stripove. U okviru obilježavanja 140 godina od osnivanja Biblioteke snimljen je i dokumentarni film “140 godina Gradske biblioteke” u režiji Momira Matovića.

Od navedenih projekata, smatram izuzetno važnim pokretanje, zapravo formiranje Kluba pisaca, koji je okupio mlade osobe, posvećene stvaranju, kreativnosti i međusobnoj razmjeni ideja i znanja. Cilj radionica je da osnaži mlade da svoje zamisli prenesu u pisanu riječ i da se na taj način stvara nova generacija pisaca.

Kakve su trenutno brojke, kada je riječ o radu Biblioteke? Čini se da je raznovrstan sadržaj i te kako povećao broj učlanjenih u posljednje vrijeme?

Kada govorimo o brojkama, u prošloj godini učlanjeno je oko 5.000 korisnika, što dokazuje da naši sugrađani prate rad Biblioteke, da se odazivaju na akcije koje sprovodimo, ali i da vole pisanu riječ. Ove godine, u susret obilježavanju Dana Biblioteke, mjesec januar označen je kao mjesec darivanja knige i besplatnog učlanjenja. Za ovaj kratak perioda rada, učlanjeno je oko 800 novih korisnika. Raduje činjenica da smo uspjeli da vratimo dostojanstvo knjizi, da vratimo čitaoce Biblioteci.

Šta najviše čitaju Podgoričani?

U Biblioteci su osim lektira i stručne literature, traženi sljedeći naslovi: Milovan Đilas “Nova klasa” i “Anatomija jednog morala”; Džordž Orvel “1984”; Momo Kapor “Zelena čoja Montenegra” i “Una”; K.Dž. Doerti “Noćna škola”, Jasenka Lalović “Kastigulja”; Džek Kerauk “Usamljeni putnik”, kao i klasici poput Bulgakova, Flobera, Dostojevskog, Brehta, Kafke itd.

Stripoteka, Foto: NB “Radosav Ljumović”

Stripoteka je nešto što je za kratko vrijeme zaživjelo, posebno među mlađom populacijom. Kako ste vi zadovoljni i koliko je bitno, uprkos primarnoj djelatnosti, ipak ostati u korak s vremenom i osluškivati puls publike.

Osnivanje Stripoteke predstavlja značajan iskorak kada je u pitanju ne samo ova, već i bilo koja druga biblioteka. Često zaboravljamo da svaka nova generacija donosi novinu, različitost u odnosu na prethodnu. Tako je i sa ovim segmentom u radu Biblioteke. Sa jedne strane morate da ostanete dosljedni bibliotečkoj djelatnosti, ali sa druge strane, morate da partite i osluškujete potrebe mladih. Sa posebnim senzibilitetom se odnosimo prema najmlađim i najvažnijim članovima Biblioteke.  Zato će i izdavačka djelatnost u 2022. godini, kao i brojne planiranje aktivnosti, biti upravo namijenjene najmlađoj populaciji. Ukoliko u ovim uzrastima pridobijete čitaoca, vi ste uspjeli u svojoj namjeri i dobili čitaoca za buduća vremena. Kao i u pozorištu – ukoliko dijete stekne naviku da odlazi u pozorište, tu naviku će i u kasnijim godinama nastaviti da njeguje. 

Sa kojim se sve poteškoćama suočavate za vrijeme pandemije? Postoji li finansijska bojazan za biblioteke, kao i uostalom druge institucije kulture u državi, u posljednje vrijeme?

JU NB “Radosav Ljumović” je dio sistema Glavnoga grada Podgorice. Budžet opredijeljen Biblioteci je značajan, kao i podrška koju Ustanova dobija od Uprave Glavnog grada. To dokazuje da se u Glavnom gradu prema kulturu odnosi krajnje odgovorno i sa pažnjom se kreira kulturna politika Grada. Na nivou države, srodne institucije imaju poteškoća u radu, a odnos resornog ministarstva prema umjetnicima, organizacijama iz domena kulture, doprinio je da u protekloj godini izostane realizacija značajnih projekata, manifestacija i festivala. Kultura i obrazovanje ne smiju i ne mogu da se ignorišu. Odnos prema njima mora biti krajnje odgovoran.

U kojoj mjeri je bibliotečkoj djelatnosti tehnološki razvoj pomrsio konce? A koliko , opet, ništa ne može zamijeniti knjigu u fizičkom obliku?

Od pojave papirusa, do danas, knjiga opstaje. To dokazuje da razne tehnologije ne mogu da naškode knjizi, njenom fizičkom obliku. Napredak tehnologije u bibliotečkoj djelatnosti ne ugrožava opstanak knjige ukoliko iskoristite sve prednosti tehnologije. A to podrazumijeva digitalizaciju određenog dijela bibliotečkog fonda, dostupnost u pretraživanju baze podataka, elektronska učlanjenja itd. Mišljenja sam, da će knjiga uvijek imati ono mjesto koje joj pripada, bez obzira na razvoj tehnologije.

Kako teče otkup knjiga na godišnjem nivou? Postoje li određeni izazovi u ovom segmentu? S druge strane, da li ste zadovoljni donacijama?

Sredstva koja se opredijele za otkup knjiga kreću se u iznosu od 15.000 do 30.000 eura na godišnjem nivou. To podrazumijeva raspisivanje javnog poziva za otkup knjiga. Poziv uključuje izdavačke kuće koje, pored svojih izdanja otkupljuju i izdanja regionalnih i inostranih izdavačkih kuća. Jedan od načina uvećanja bibliotečkog fonda su i donacije. Naši sugrađani zaista poklanjaju vrijedne naslove Biblioteci.

Foto: Glavni Grad

Nakon jako bogate 2021. godine, šta možemo očekivati u 2022. godini, šta će biti u fokusu Narodne biblioteke. Ima li prostora za novitete?

Plan Biblioteke za ovu godinu nadovezuje se na urađeno – nastavljamo sa određenim projektima, ali pokrećemo i nove. Nastavićemo sa ciklusom “Čitamo crnogorske autore”, zatim sa serijalom predavanja “Crnogorska književnost kroz vjekove”. Nastavićemo i sa projektom mini biblioteka na otvorenom. Započećemo sa ciklusom “Žene u kulturi”, set tribina koji će se održavati jednom mjesečno i baviti se statusom žena u kulturi, ograničenjima i mogućnostima. Cilj tribine je stvaranje nezavisne platforme žena u kulturi, različitih profesija i pozicija. Takođe, projekat “Biblioterapija” otpočeće već krajem januara, pod nazivom “Moja nova najbolja drugarica – knjiga”. Realizovaćemo i tematske tribine o Podgorici fokusirane na učešće starijih sugrađana i sugrađanki koji mogu podijeliti svoje priče, anegdote, zapažanja, te uživati u predavanjima stručnjaka. Ove tribine označene su naslovom “Riječ o Podgorici”. 

Organizovaćemo programe ukrštanja različitih sfera umjetnosti, kulture i nauke; platformi za ramjenjivanje mišljenja. I najvažnije, realizovaćemo projekat “Podgorica grad knjige”, cjelogodišnji projekat/kampanja koju Biblioteka pokreće u 2022. godini a ima za cilj: promociju pisane riječi i čitanja; pozicioniranje Glavnoga grada kao kulturne destinacije; uspostavljanje međusektorske saradnje na lokalnom nivou i diversifikaciju kulturne ponude Grada. U okviru ovog projekta započeli smo sa segmentom pod naslovom “Stranac” – jedan mjesec u godini opredijeljen za jednu internacionalnu knijževnost. U januaru, publici je predstavljena hrvatska kniževnost – u holu je postavljena izložba knjiga hrvatskih autora, a na interaktivnoj tabli predstavljena je biografija Dubravke Ugrešić. M.R.

Izvor (naslovna fotografija):

Glavni Grad

Ostavite komentar

Komentari (0)