Govoreći o Otvorenom Balkanu, Abazović je kazao da je Ministarstvo evropskih poslova dobilo zadatak da napravi radnu grupu koja će izraditi analizu koja će procijeniti pozitivne i negativne efekte inicijative Otvoreni Balkan na Crnu Goru.

“Mislim da inicijativa može donijeti mnogo pozitivnih efekata koji su potrebni Zapadnom Balkanu kao što su manje granica, bolja ekonomska saradnja i bolji susjedski odnosi. Takođe vjerujem da je to u skladu sa Berlinskim procesom i da može koristiti samo integraciji Zapadnog Balkana u EU”, ocijenio je Abazović u razgovoru za Diplomacy and commerce.

Prema njegovim riječima, ekonomski razvoj, proces evropskih integracija i borba protiv kriminala i korupcije glavni su proklamovani pravci djelovanja 43. Vlade Crne Gore.

“Vjerujem da su ti aspekti isprepleteni. U prethodnom periodu smo se izborili i izborili da Crna Gora ima Zakon o državnom tužilaštvu, koji je omogućio da se dogode potrebne promjene u jednoj ključno važnoj instituciji za borbu protiv kriminala i korupcije. Danas je ovo nezavisna institucija koja je već postigla vidljive rezultate. Ipak, pitanje pravosuđa će biti završeno kada postignemo politički konsenzus sa dvije trećine ili tri petine poslanika i izaberemo vrhovnog državnog tužioca sa punim mandatom, nove članove Ustavnog suda i Sudskog savjeta i deblokiramo rad institucija neophodnih za redovno funkcionisanje državnog aparata”, kazao je Abazović.

Dodaje da se neće osvrtati na etiketiranje kojem svjedoči na svakodnevnom nivou iz skoro svake nacionalne grupe. 

“Promovišem politiku mira, suživota i saradnje na Zapadnom Balkanu. Znam da je ovo Sizifov zadatak, ali odnekud morate početi. Ne zanimaju me nacionalna, vjerska ili politička opredjeljenja ljudi. Mi smo prije svega ljudi, pa tek onda Crnogorci, Srbi, Albanci, Bošnjaci… Shodno tome, vodim politiku države, razgovaram sa ljudima i tražim najbolja rešenja za izlazak iz teških situacija”, kazao je između ostalog Abazović.