Abazović je od dolaska proruskih i prosrpskih snaga na vlast u Crnoj Gori, u avgustu 2020, preuzeo kontrolu nad bezbjednosnim sektorom i tužilačkom organizacijom, ali kako je za izbor vrhovnog državnog tužioca potrebna dvotrećinska, odnosno tropetinska većina u drugom krugu glasanja u parlamentu, nijedan kandidat nema šansu da prođe u Skupštini, vrhovni državni tužilac je u takozvanom v. d. stanju.

OPRAVDANJA

No, za plan odlazećeg premijera da na ovoj poziciji zadrži Maju Jovanović, koju je izabrao Tužilački savjet u kojem su u većini njegovi ljudi, ispriječio se Zakon o državnom tužilaštvu koji predviđa da isti vršilac dužnosti može biti biran u dva šestomjesečna mandata. Jovanović 5. februara ističe taj mandat.

Prvo je Abazović preko Tužilačkog savjeta pokušao da izmijeni zakon, ali kako Skupština nije uvažila inicijativu ovog tijela za izmjene Zakona o državnom tužilaštvu, nije imao izbora, pa je morao upotrijebiti Vladu.

Da je i sam svjestan da zloupotrebljava i svoju poziciju i instituciju Vlade nedvosmisleno pokazuje i njegovo pojašnjenje na jučerašnjoj sjednici zašto traže izmjene zakona.

– U cilju pravilnog informisanja javnosti, jer vjerujem da će ova tačka izazvati određenu polemiku, mi smo primili dopis od Tužilačkog savjeta koji je sličan dopis uputio Skupštini prije Nove godine. Radi se o izmjenama koje su tehničkog karaktera, neko ih može tretirati u suštinskom karakteru – rekao je odlazeći premijer.

Vladu Crne Gore, kako je kazao, „samo interesuje da državno tužilaštvo funkcioniše u punom kapacitetu i da pruža rezultate prije svega u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije“.

Pozivajući se na svoj skromni sud, ocijenio je da Tužilački savjet „radi korektno i profesionalno“, zbog čega on misli „da Vlada ne može da se ogluši o njihov zahtjev“.

– Da li će u Skupštini poslanici razmišljati na ovaj ili onaj način, to je sve stvar nepredvidiva – požalio se Abazović.

Odlazeći ministar pravde Marko Kovač objasnio je kako u Tužilačkom savjetu smatraju „da diskontiunuitet na poziciji vrhovnog državnog tužioca, samim tim i predsjednika Tužilačkog savjeta, odnosno česte personalne promjene na tim pozicijama mogu negativno uticati na rad institucije“.

Rekao je i da je Ministarstvo prihvatilo inicijativu da bude izmijenjen čl. 48, stav 6, tako da u slučaju da u roku od šest mjeseci ne bude izabran vrhovni državni tužilac „isto lice može biti određeno za v. d. do izbora vrhovnog državnog tužioca“.

Ministarstvo pravde nije uvažilo zahtjev Tužilačkog savjeta da se briše stav 4 koji propisuje da za v. d. vrhovnog tužioca može biti izabrana i osoba koja ne dolazi iz reda tužilaca.

Nakon što su se članovi odlazeće vlade saglasili da je potrebno izmijeniti Zakon o državnom tužilaštvu, premijer u tehničkom mandatu objasnio je kako oni ovim aktom ne narušavaju nezavisnost tužilaštva, iako će „sada svako da kaže da na neki način intervenišemo i narušavamo njihovu nezavisnost“.

– Da li je bilo najsrećnije rješenje ograničavati to u ovim političkim okolnostima koje vladaju u Crnoj Gori ne znam… S obzirom na to da je situacija ovakva kakva jeste, da se teže dolazi do šireg konsenzusa, da postoji određena doza neodgovornosti onih koji nijesu na vlasti, pa žele na svaki način da zemlju guraju u neku konfuziju ili neku nepredvidivost, mada ja ne vidim da to uopšte uspijeva, mi smo posegli za ovom mjerom, a krajnju riječ o ovome će dati poslanici u Skupštini – zaključio je juče Abazović.

A izvori Pobjede kažu da su male šanse da prođe Abazovićeva incijativa za izmjenu ovog zakona, te da zapadne adrese ne gledaju blagonaklono na nju.

UDAR NA MARKOVIĆA

Odlazeći premijer, preko provladinog dnevnika Vijesti, danima vodi kampanju kako bi „progurao“ ovu inicijativu i zadržao Jovanović, a kao glavnog konkurenta označili su pravnog eksperta Milorada Miška Markovića, za kojeg nijesu imali riječi hvale. Ključna zamjerka je što ne dolazi iz tužilačke organizacije, odnosno iz pravosuđa.

Pobjeda je početkom januara objavila da je Marković u igri za vrhovnog državnog tužioca, da je malo vjerovatno da će Skupština uvažiti inicijativu Tužilačkog savjeta za izmjene zakona, te da je njihov prijedlog izmjena „okvir“ za o(p)stanak na funkciju Maje Jovanović.

Objavili smo i da jedna struja iz vlasti pokušava da privoli većinu u Tužilačkom savjetu da izaberu sutkinju Vrhovnog suda Crne Gore Seku Piletić.

– Ključna preporuka joj je što je primarno ona uticala da se ukine prvostepena presuda u slučaju pokušaja terorizma, odnosno planiranja nasilne smjene vlasti u Crnoj Gori na dan izbora u oktobru 2016. godine – rekli su naši izvori.

Među osuđenima su i dvojica lidera proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević.

Piletić, prema njihovim riječima, pokušavaju da „proguraju“ upravo proruske i prosrpske snage u vlasti a, navodno, zbog jakih veza koje ima njen suprug sa srpskim vlastima, ali i ruskim klijentima, tajkunima bliskim Kremlju.

Naši izvori rekli su i da je, ipak, najozbiljniji kandidat za v. d. vrhovnog tužioca magistar pravnih nauka Miško Marković, koji nikada nije radio u pravosuđu.

Marković, prema saznanjima Pobjede, nema formalni staž u tužilaštvu, ali je već skoro deceniju (nepunih devet godina), angažovan kao ekspert u

Specijalnom državnom tužilaštvu, u okviru međunarodnog projekta posvećenog borbi protiv prekograničnog organizovanog kriminala.

On je pravni savjetnik u GIZ (Njemačka organizacija za razvojnu saradnju) u okviru projekta „Borba protiv teškog kriminala na Zapadnom Balkanu“, izvršni je direktor Instituta za pravne studije – IPLS, nacionalni konsultant – Savjet Evrope u Crnoj Gori (za oblasti vladavine prava, krivičnog pravosuđa, odgovornost u pravosuđu, krivično procesnog zakonodavstva, oduzimanje imovinske koristi, procesnih prava, ljudskih prava, zločina iz mržnje, govor mržnje i zabrane diskriminacije).

Pravni je ekspert OEBS-a (krivično materijalno i procesno pravo i oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću), kao i AIRE Centra (oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću i praksu ESLJP).