U dokumentu se ističe da je inicijativa Otvoreni Balkan postavljena na ambicioznoj agendi stvaranja zajedničkog regionalnog tržišta po uzoru na jedinstveno tržište EU i u izvjesnoj mjeri se podudara sa postojećim regionalnim okvirom za saradnju koji je uspostavljen Berlinskim procesom.
“Projekat nema mapu puta, strategiju, institucionalni okvir, niti ugovor kojim se uspostavlja a koji garantuje ravnopravan odnos i položaj država koje u njemu učestvuju. Projekat nema metodologiju koja bi pomogla u mjerenju uspjeha, niti bilo kakav nadzorni administrativno-tehnički organ koji bi vršio neophodne evaluacije i predlagao mjere”; piše u analizi.
Kako se tvrdi, memorandumi i sporazumi počivaju na obećanju da je pravni okvir inicijative usklađen sa pravnom tekovinom Unije.
“U praksi, svaki međunarodni ugovor koji nije usklađen sa pravnom tekovinom EU po prijemu države u članstvo mora biti poništen ili revidiran. Sporazumi ne predviđaju mehanizme za rješavanje sporova, osim pregovora između ugovornih strana. Izvori informacija o sprovođenju projekta su ograničeni, a tekst nekih sporazuma nije ni dostupan, ne postoji ni jedinstvena internet stranica koja bi pružila sve neophodne informacije, pa i ovo ukazuje na problem transparentnosti procesa”, navodi se u tekstu analize.
U dokumentu se ističe da je inicijativa Otvoreni Balkan postavljena na ambicioznoj agendi stvaranja zajedničkog regionalnog tržišta po uzoru na jedinstveno tržište EU i u izvjesnoj mjeri se podudara sa postojećim regionalnim okvirom za saradnju koji je uspostavljen Berlinskim procesom.
“Projekat nema mapu puta, strategiju, institucionalni okvir, niti ugovor kojim se uspostavlja a koji garantuje ravnopravan odnos i položaj država koje u njemu učestvuju. Projekat nema metodologiju koja bi pomogla u mjerenju uspjeha, niti bilo kakav nadzorni administrativno-tehnički organ koji bi vršio neophodne evaluacije i predlagao mjere”; piše u analizi.
Kako se tvrdi, memorandumi i sporazumi počivaju na obećanju da je pravni okvir inicijative usklađen sa pravnom tekovinom Unije.
“U praksi, svaki međunarodni ugovor koji nije usklađen sa pravnom tekovinom EU po prijemu države u članstvo mora biti poništen ili revidiran. Sporazumi ne predviđaju mehanizme za rješavanje sporova, osim pregovora između ugovornih strana. Izvori informacija o sprovođenju projekta su ograničeni, a tekst nekih sporazuma nije ni dostupan, ne postoji ni jedinstvena internet stranica koja bi pružila sve neophodne informacije, pa i ovo ukazuje na problem transparentnosti procesa”, navodi se u tekstu analize.
Podvučeno je da je Srbija ratifikovala pet sporazuma dok Albanija i Sjeverna Makedonija nisu ratifikovale nijedan, te je još uvijek rano govoriti o bilo kakvim rezultatima inicijative Otvoreni
Balkan.
“Projekat počiva na odnosima harizmatičnih lidera i procedure između samita na visokom nivou nisu dovoljno transparentne. Evidentan je disbalans u veličini ekonomija kao i spoljno-trgovinskom obimu država, gdje jedna država ima naročitu prednost, kako u po obimu ekonomije tako i spoljnotrgovinskim vezama van regiona, što može predstavljati prednost na tržištu. Uklanjanje svih granica u regionu je rizičan potez imajući u vidu postojanje tzv. Balkanske rute kojom se vrše različite kriminalne aktivnosti”, navedeno je u tekstu analize.
Ukazuje se da će uklanjanje granica doprinijeti novom talasu migracija.
“Sporazum o saradnji u veterinarskoj, fitosanitarnoj i oblasti bezbjednosti hrane i hrane za životinje je najveći iskorak u odnosu na ostale regionalne inicijative (do sada je samo Srbija izvršila ratifikaciju akata iz OB). Stvaranje novog tržišta u regionu će uticati na položaj Luke Bar kao važne tačke za trgovinsku razmjenu između Srbije i trećih država a u kontekstu najave da će Luka Drač biti od strateškog značaja za Srbiju i Sjevernu Makedoniju kao i povezivanje Albanije preko Sjeverne Makedonije sa Bugarskom”, istaknuto je u tekstu analize.
Navodi se da pokušaj zaliječenja političkih neslaganja kroz ekonomske integracije može zanemariti napredak država u poglavljima 23 i 24 koja se odnose na vladavinu prava.
“EU ne izražava negativan stav prema OB, već vrlo oprezno pozdravlja regionalne inicijative dok god su u skladu s pravnom tekovinom EU. Svakako poslednje oživljavanje Berlinskog procesa i potpisivanje tri sporazuma daje jasan signal zašto je saradnja u okviru Zajedničkog regionalnog tržišta (CRM) i Centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA) prioritet za EU. U poređenju sa ostalim regionalnim inicijativama, Otvoreni Balkan je inicijativa kojoj se otvoreno suprotstavlja jedna od šest država regiona. Za razliku od OB, učešće svih šest država u CRM kao i proces upravljanja u okviru Berlinskog procesa, implementacija EU standarda sa jasnom mapom puta i akcionim planovima, mjerama i indikatorima uspjeha nameću ovaj vid regionalne saradnje i EU integracije kao primaran, poželjan i transparentan”, smatraju autori ove analize.
Iz Ministarstva evropskih poslova tvrde da imajući u vidu pažnju koju regionalna inicijativa Otvoreni Balkan privlači, kao i brojna politička tumačenja koja su prisutna u javnosti, vjeruju da ovako ozbiljna pitanja treba da budu predmet stručnih analiza, odnosno distancirana od dnevnih političkih potreba i politikantstva.
“Uvažavajući potrebu za temeljnim sagledavanjem ove regionalne inicijative, Ministarstvo evropskih poslova je pristupilo pripremi analize, čija je svrha da doprinese stručnoj raspravi po ovom pitanju, te političkim akterima omogući proces donošenja odluka zasnovan na činjeničnom stanju. Kako bi se obezbijedio sveobuhvatan pristup, MEP je konsultovao sva ministarstva, čiji su stavovi sastavni dio ove analize”, piše u tekstu.
Kao država koja s posebnom pažnjom njeguje jačanje regionalne saradnje, što se potvrđuje učešćem u oko 50 regionalnih inicijativa, Crna Gora je uvijek bila prepoznatljiv faktor stabilnosti u regionu Zapadnog Balkana, ističe se. Međutim, aktuelna faza evropske integracije u kojoj se Crna Gora nalazi kao predvodnica procesa, vjeruju, obavezuje na temeljnu analizu novih inicijativa kojima nedostaje iluzivnost i jasna podrška EU.
“S tim u vezi, analiza polazi od uvjerenja da je pristupanje Crne Gore EU primaran državni cilj, te kroz tu prizmu sagledava i potencijalno pridruživanje regionalnim inicijativama. Prilikom pripreme analize, MEP se pored priloga dostavljenih od strane ministarstava rukovodio brojnim nacionalnim i međunarodnim izvještajima, deklaracijama, zvaničnim izjavama, kao i analizama inicijative koje su pripremile organizacije civilnog društva. Kao konsultant angažovan je Mirko Đuković, doktorand na Centralno-evropskom univerzitetu u Beču. Pripremu analize je, angažovanjem konsultanta, podržao GIZ u ime njemačkog Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ). Stavovi i mišljenja autora iznijeti u ovoj publikaciji ne predstavljaju nužno i mišljenje GIZ-a ili BMZ-a”, navodi se u tekstu analize.
0 komentara