U intervjuu agencji Beta, Bregu je ukazala da stopa rizika od siromaštva u regionu raste i da ni jedna od šest ekonomija Zapadnog Balkana, prema projekcijama MMF, ni 2027. neće dostići stopu rasta iz 2021, naglasivši da upravo u vremenima krize regionalna saradnja dolazi do izražaja. Bregu je navela da se prema MMF-u, predviđanja stope inflacije za region kreću do 27,8 odsto uz rast potrošačkih cijena do 12,8 odsto u 2022.

Ona je dodala da je ponderisani prosječni rast BDP-a šest ekonomija Zapadnog Balkana u 2021. godini iznosio 7,6 odsto ali da je tako visoka stopa rasta BDP-a došla zahvaljujući smanjenju rasta od 3,1 odsto iz 2020. godine koja je referentna i da je “predviđena ovogodišnja stopa rasta BDP-a na mnogo manjem nivou s obzirom da je region u velikoj mjeri povezan sa evrozonom”.

Ukazavši da rast inflacije nesrazmjerno pogađa siromašne, Bregu je izrazila bojazan da bi “s obzirom da stanovništvo u regionu Zapadnog Balkana troši više od 50 odsto budžeta na hranu, piće, električnu energiju, gas i druga goriva, više domaćinstava moglo biti gurnuto u siromaštvo, a posebno imajući na umu da su stope rizika od siromaštva u regionu ionako već visoke i veće od prosjeka EU od 21,9 odsto stanovništva”.

Bregu je istakla da kriza “poziva na trezveno razmišljanje o izazovima, slabim tačkama, ali i mogućnostima” i da upravo tu regionalna saradnja dolazi do izražaja podsjetivši na saradnju u vrijeme pandemije i na uspostavljanje regiona bez rominga, kao na dobre primjere.

Bregu je rekla da vjeruje da “regionalna ekonomska integracija na Zapadnom Balkanu nije samostalan proces ako ga ne prate konkretni planovi i jasna mapa puta o tome kako i kada će Zapadni Balkan početi sa konkretnim procesom postepenog približavanja EU”.

“Ili, drugim riječima, kada će početi da usklađuje politike i pristupa jedinstvenom tržištu, kako je to s pravom predsjednica fon der Lajen predložila za Ukrajinu”, dodala je.

U tom kontekstu, rekla je Bregu, “pokretanje dugo očekivanih pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom predstavljalo je dobrodošao prikaz geopolitičke zrelosti Evrope koja nema taj luksuz da se sa ratom na svom kontinentu suoči još i sa novom bezbjednosnom krizom na Balkanu”.

“Nadam se da će se Bosni i Hercegovini odobriti kandidatski status, kao i bezvizni režim Kosovarima. Time se šalje dobra poruka građanima”, dodala je.

Bregu je podsjetila i da je po prvi put u osam godina u istraživanju Balkan barometar zabilježen negativan trend i pad podrške evropskoj integraciji, pri čemu je 60 odsto građana Zapadnog Balkana smatralo članstvo u EU dobrom stvari.

“Povećanje pesimizma među građanima u pogledu toga da se njihova ekonomija nikada neće pridružiti EU nam je palo jako teško. Prošle godine bilo ih je 22 odsto, a ove 28 odsto”, rekla je.

Bregu je ukazala i da je samo u 2018. godini region Zapadnog Balkana izgubio 1,3 odsto svog ukupnog stanovništva, pri čemu se to odnosi samo na one koju su zakonito migrirali u EU.

“Uopšteno govoreći, prijetnja od depopulacije se nadvila nad cijelom jugoistočnom Evropom, koja bi mogla da izgubi skoro 30 miliona ljudi u ovom vijeku, a to još nisu ni pesimistična predviđanja”, istakla je.

Govoreći o energetskoj situaciji, Zelenoj agendi i predstojećoj zimi Bregu je rekla da “kaskadni efekat većih cijena energije i nafte dovodi do većih cijena prevoza” što bi, prema predviđanjima Svjetska banke, moglo da “utiče na dolazak dijaspore na Zapadni Balkan i priliv doznaka”.

“Region je već zabilježio manji pad priliva doznaka, dok su prosječni prilivi neto doznaka, kao procenat BDP-a, pali sa 7,1 odsto iz 2021. godine na 6,6 odsto 2022”, rekla je.

Bregu je rekla i da će se prema predviđanjima Svjetske banke, srednja vrijednost javnog duga povećati sa 39,6 na 46,4 odsto BDP-a u 2022. godini.

“U prevodu, toliki je dio BDP-a u našem regionu koji bi mogao da ode na snabdjevanje energijom, što će uticati na spremnost i sposobnost vlada regiona da sprovode Zelenu agendu za Zapadni Balkan. Da bi se ova agenda sprovela, trebaće nam, dakle, više finansijskih sredstava, planova dekarbonizacije, sinergija sa instrumentima Evropske unije, odgovarajućih informativnih kampanja….”, dodala je.

Bregu vjeruje da Zapadni Balkan treba da traži održiv sistem obezbjeđivanja snabdijevanja energijom i da “jedini pravi put podrazumijeva dobru perspektivu zelenog rasta i brži prelazak na čistu energiju, što bi dovelo do zelenijih i samostalnijih energetskih sistema”.

“Uprkos trenutnoj teškoj situaciji na tržištu energije, sa velikim skokom cijena energije i visokim stepenom ranjivosti na ove nagle promjene u cijenama, naš region treba da ostane na putu reformi usmjerenih na dekarbonizaciju”, rekla je.

Prema njenim riječima razlog je to što “dekarbonizacija sistema električne energije može da pruži kako bezbjednost tako i pristupačnost”, a tome treba dodati i “socijalne elemente poput zdravlja ili dobrobiti građana, koji treba da budu polazna tačka svakog donosioca politika”.

Bregu je naglasila da je održiva vizija u središtu Zelene agende za Zapadni Balkan koju Savjet za regionalnu saradnju koordiniše dodajući da je krajnje vrijeme da region u svoje ruke preuzme sprovođenje regionalnog strateškog okvira za postizanje nulte stope emisije.

“Za to je potreban opšti konsenzus o viziji i vremenski određenoj dinamici dekarbonizacije, kao i povezivanje tržišta kako unutar regiona tako i sa EU, ili, kako mi to zovemo, postepeno povezivanje sa politikama EU. Povezivanje energetskih tržišta EU i Zapadnog Balkanaje jedini put naprijed”, ukazala je Bregu u pisanom intervjuu za Betu.

Prema njenim riječima regionalni pristup je dio rješenja za aktuelne izazove energetske bezbjednosti.

“Kada nas okolnosti razdvajaju, put napred je da radimo zajedno”, rekla je i dodala da je “podsticanje regionalne integracije i saradnje radi dijeljenja rezervi, kao i trgovine električnom energijom, te brže stvaranje regionalnog energetskog tržišta radi iskorištavanja komplementarnih izvora energije dobitna kombinacija za sve”.

“To je ujedno i izuzetno dobra prilika da se iskoristi relativno malo geografsko prisustvo, kao i zajedničke istorijske, ali i infrastrukturne mreže. Regionalno integrisanim sistemom električne energije smanjuju se troškovi za potrošače, a regionalna saradnja je bez sumnje nužna da se podijeli teret prelaska sa uglja na čistu energiju”, dodala je Bregu.

Bregu je međutim naglasila da Zapadni Balkan “ne može samostalno iznijeti ovaj proces” i da “EU mora da već od faze projektovanja, a ne naknadno, što je više moguće uvrsti region u svoje mjere, rješenja i inicijative vezane za ovo pitanje”.

“Koordinisano djelovanje i pokazivanje solidarnosti u regionu je važno, ali je jednako važna i koordinacija i solidarnost sa zemljama članicama EU”, dodala je.

Bregu je rekla da će u naredne dvije nedjelje učestvovati na sastancima ministara spoljnih poslova, unutrašnjih poslova, ekonomije i energetike sa Zapadnog Balkana, a potom i na samitu šefova država i vlada Zapadnog Balkana i EU 3. novembra u Berlinu.

Ona je izrazila uvjerenje da će Berlinski proces dva dobro početi i da bi naredne dvije nedjelje ako se političari dogovore mogle da donesu značajnu promjenu za prosječne građane Zapadnog Balkana.

Ministarske sastanke i samit, kao i prateće forume mladih, civilnog društva i privrednika, prema njenim riječima, organizuje vlada Njemačke kao dio godišnjeg susreta Zapadnog Balkana i EU u okviru Berlinskog procesa a glavne teme samita ove godine su energetska bezbjednost, zeleni program i zajedničko regionalno tržište.

Bregu je podsjetila da su prošle skoro dvije godine od usvajanja programa za zajedničko regionalno tržište u Sofiji i da zagovaranje regionalnih programa nije uvijek bilo lako, ali da su “otvaranje zelenih koridora tokom pandemije i regionalni sporazum o smanjenju cijena rominga koji je omogućio ukidanje rominga na Zapadnom Balkanu od jula 2021. bili tračak svjetlosti u neizvjesnim vremenima”.

Naglasila je da je “došlo vrijeme da se krene naprijed, da se ubrzaju i pojačaju aktivnosti, te da se nastavi sa ostvarivanjem rezultata, odnosno stvarnih, opipljivih koristi za građane ovog regiona”.

Građani regiona, prema riječima Bregu, trebalo bi da mogu da studiraju, sprovode istraživanja, ili rade gdje god žele u regionu, da putuju samo sa ličnom kartom, da imaju čistiji vazduh, kao i obezbijeđene, čiste i pristupačne izvore energije.

“Treba snažnije da krenemo naprijed i stvorimo region u kojem naši mladi i naša djeca žele da ostanu. Stoga oprezno optimistična iščekujem naredne dvije nedjelje u nadi da će 3. novembra posvećenost napretku i saradnji u regionu biti nikada veća… Bilo bi mi drago da ovu zaista tešku 2022. godinu završimo u pozitivnijem duhu”, dodala je generalna sekretarka RCC Majlinda Bregu u intervjuu Beti.