Ipak, to će morati učiniti nakon petka kada ističe zakonski rok za utvrđivanje ovih lista. U nekim opštinama je nedostavljanje lista opravdano jer je još u toku postupak po prigovorima, ističu iz CDT.
U najvećem broju slučajeva, kršenja se odnose na nepoštovanje odredbi Zakona o izboru odbornika (ZOIP) da na izbornoj listi mora biti najmanje 30 odsto kandidata manje zastupljenog pola, i da među svaka četiri kandidata na listi mora biti najmanje jedan kandidat manje zastupljenog pola (član 39a).
U slučaju kada liste imaju ove nedostatke i kad OIK nijesu reagovale i zatražile njihovo ispravljanje u propisanoj proceduri, jedini zakoniti postupak je da ove komisije odbiju proglašenje takvih lista, kazala je Milena Gvozdenović iz CDT.
”U opštini Kolašin proglašeno pet izbornih lista koje nemaju 30% kandidata manje zastupljenog pola, od kojih na jednoj nije ispoštovan ni redoslijed da u svaka četiri kandidata bude jedan manje zastupljenog pola. U Bijelom Polju dvije liste nijesu ispunile minimum od 30% kandidata manje zastupljenog pola. U Plužinama jedna lista ima broj kandidata manje zastupljenog pola ispod zakonskog minimuma, a jedna lista nije ispunila uslov redoslijeda. Ni u opštini Bar, na tri liste, nije ispoštovan redoslijed kandidata manje zastupljenog pola. U opštini Žabljak, redoslijed kandidata manje zastupljenog pola nije ispoštovan na jednoj izbornoj listi”, navodi Gvozdenović.
Iz CDT pozivaju Državnu izbornu komisiju (DIK) da u skladu sa zakonskim nadležnostima preuzme mjere i radnje u cilju zakonitog sprovođenja i jedinstvene primjene ZOIP-a.
”Na žalost, iz ovih primjera vidimo da nema govora o jedinstvenoj primjeni, već da zakon primjenjuje kako ko hoće. Ili neće. DIK, kao centralni organ za sprovođenje izbora, ima obavezu da obavijesti javnost o ovim pojavama i saopšti svoj stav o njima. Ovaj slučaj je još jedna potvrda da Crnoj Gori treba nepartijska i profesionalna izborna administracija. CDT deceniju unazad zagovara neophodnost ove promjene ali su, tokom čitavog tog perioda, političke partije, uspijevale da pronađu razloge i izgovore da se ova reforma nikad ne desi. Kada vidimo šta rade njihovi predstavnici u OIK, bude nam sasvim jasno zašto se opiru promjenama – da bi mogli nesmetano da krše zakone, kad god to odgovara njihovom partijskom interesu”, navodi Gvozdenović
Iz CDT ističu i da je Ustavom Crne Gore propisano da država jemči ravnopravnost žene i muškarca i razvija politiku jednakih mogućnosti, a “kvote” za žene u izbornom zakonu su mehanizam za implementaciju ove ustavne garancije.
Preporučeno
”Predstavnici partija u OIK su se opredijelili da pogaze Ustav, zakone i demokratske principe. A već sjutra će nam vjerovatno pričati bajke o demokratiji, vladavini prava i rodnoj ravnopravnosti. Očekujemo da predstavnice Ženskog kluba u Skupštini Crne Gore javno reaguju na ovo ozbiljno kršenje prava manje zastupljenog pola, makar ta kršenja učinili i predstavnici i njihovih partija”, zaključuje se u saopštenju Milene Gvozdenović iz CDT.