test

Čekajući Ustavni sud: Nove sudije čeka “pakleni posao”, 2900 predmeta od čega 90 odsto ustavnih žalbi

I. Đoković

06/02/2023

13:25

Crnogorski parlament je pred odlukom koja četiri, od 26 kandidata, izabrati za sudije Ustavnog suda, za čiji je izbor potrebna kvalifikovana većina odnosno, dvotrećinska ili tropetinski broj glasova od 81 poslanika. Nakon sastanak poslaničkih klubova u Vili Gorica i dogovora do kojeg su došli izašli su sa tri imena sudija koji bi, kako sad stvari stoje trebalo da dobiju podršku u parlamentu. Četvrto ime se i dalje čeka i ono bi trebalo biti plod dogovora ukoliko do njega dođe između partija manjina. Pred novim sudijama će biti 2.900 predmeta od čega 90% čine ustavne žalbe.



Kriza sa nefunckionalnim Ustavim sudom već više od pola godine drži Crnu Goru potpuno paralisanu, i onemogućava dalji napredak u EU integracijama. No, paraliza sistema je tolika da su nam EU integracije sad najmanji problem, iako su upozorenja iz EU da se što prije moraju izglasati sudije Ustavnog suda, skoro pa svakodnevne.

Da je Ustavni sud u punom kapacitetu što prije potreban, pokazuje i podatak da je trenutno na čekanju 2.900 predmeta, o kojima sud mora da se izjasni, od čega 90% čine ustavne žalbe.

Najzvučniji predmeti koje će, kada konačno “proradi”, Ustavni sud morati da riješi su ocjena ustavnosti Zakona o predsjedniku, i žalbe nakon održanih lokalnih izbora u Podgorici i Pljevljima, jer bez odluke Ustavnog suda po tim žalbama konačni rezultati ne mogu biti proglašeni.

Isti scenario nas očekuje i sa predsjedničkim izborima raspisanim za 19.mart, jer ni rezultati tih izbora ne mogu biti proglašeni, ako Ustavni sud ne bude u punom kapacitetu, i bude mogao da odlučuje po žalbama kojih će, kako stvari stoje vjerovatno biti.

Upravo je “nestrpljiva” parlamentarna većina u nedostatku Ustavnog suda odlučila da se neustavno djeluje Zakonom o predsjedniku i Zakonom o lokalnoj samoupravi kojim pokušavaju da raspuste parlament Podgorice i time preuzmu vlast, tako nečekajući odluke Ustavnog suda po prispjelim žalbama.

Pomenuti Zakon o predsjedniku je digao najviše prašine i zbog njega i žustro reagovala i međunarodna zajednica. Tim zakonom su urpkos upozorenjima iz EU, preuzeli ustavne nadležnosti predsjednika Crne Gore i sebi omogućili predlaganje mandatara.

No, uprkos neustavnom djelovanju nisu se uspjeli dogovoriti pa je od svega ostao samo Ustavni puč, i Zakon o predsjedniku o kom će, kad se konačno izaberu sudije, Ustavni sud dati konačni sud.

Najnovije zaobilaženje Ustavnog suda je i Zakon o državnom tužilaštvu,kako bi na toj funkciji ostala aktuelna vršiteljka dužnosti (v.d.) Vrhovne državne tužiteljke Maje Jovanović, što će biti još jedan u niz predmeta o kome će Ustavni sud morati da se izjasni.

Sadašnji zakon predviđa da ista osoba može da obavlja tu funkciju u v.d. stanju u dva šestomjesečna mandata. Kako Jovanovićkoj drugi šestomjesečni mandat ističe početkom februara Vlada je podržala predlog da se ta odredba promijeni, kako bi Jovanović nastavila da bude na čelu tužilaštva.

Lista predmeta je poduža, i sa svakom odlukom parlamentarne većina, postaje sve duža, dok se čeka da poslanici konačno postignu dogovor i izglasaju četiri sudije Ustavnog suda, kako bi Crna Gora konačno bila institucionalno deblokirana.

Izvor (naslovna fotografija):

Ilustracija

Ostavite komentar

Komentari (0)