Đurović je poručila da podrška građana za EU integracije od više od 75 odsto obavezuje sve tri grane vlasti u Crnoj Gori da se udruže oko EU agende, i to bez odgađanja.

– Posebno Vladu. Tako je i obećano, te dugo pregovarano i konačno i zapisano u sporazumu političkih aktera koji čine manjinsku vladu, izabranu 28. aprila, prije 82 dana. Zbog onoga što do sada nije uradila, a trebalo je, kao i zbog onoga što je uradila, a nije trebalo – ova vlada više nema pravo na 100 dana bez kritike – kazala je Đurović, govoreći o tome gdje je Crna Gora danas kada su u pitanju evropske integracije, može li prevazići političku krizu i vratiti se na pravi put i šta je Vlada propustila da uradi na tom planu.

Propusti Vlade

Upozorila je na to šta je Vlada trebalo da uradi, a šta nije učinila.

– Ova vlada trebalo je, između ostalog, da konsoliduje svoju strukturu i pridržava se dogovorenog sporazuma o načinu rada i prioritetima. Naprotiv, kohezija njene heterogene strukture ozbiljno je narušena i obesmišljen je svaki dogovor kvalifikovane većine o ključnim temama – kazala je Đurović.

Prema njenim riječima, Vlada je trebalo da pripremi i usvoji sve nove sistematizacije u ministarstvima, jačajući ključne funkcije i čuvajući stručne kadrove, ali, kako je istakla, to je nezavršen proces.

– Vlada je trebalo da usvoji novu pregovaračku strukturu za pregovore sa EU i ojača mehanizme koordinacije. Novi resori i dalje kadrovske migracije slabe pregovaračku strukturu, koja je i ovako bila desetkovana i sistematizovano ostajala bez stručnog kadra u posljednje dvije godine. Iako je ovo bio prioritet, nečinjenje predstavlja ozbiljno ugrožavanje moguće integracione dinamike – upozorila je Đurović.

Smatra da je, s obzirom na to da je proljećna analiza makroekonomskih kretanja i strukturnih reformi usvojena prije nekoliko dana, trebalo odmah pripremati plan mjera za jesen, jer, kako je istakla, i EU ulazi u duboku recesiju zbog agresije Rusije na Ukrajinu, za koju, dodaje, „nije dovoljno samo najaviti rebalans, uz moguće nestašice (deficit stručnih analiza)“.

– EU agenda u ovom momentu fokusira se na dvije ključne oblasti – reformu pravosuđa (izbor članova Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika i sudija Ustavnog suda), gdje još nema rezultata, i proizvodnju konkretnih i mjerljivih rezultata u oblasti borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala do nivoa ispunjavanja ključnih privremenih mjerila – što je povezano sa prethodnim (otvorena politička trgovina i odlaganje dogovora uz dalju političku destabilizaciju). Čak i dosta toga što je mogla uraditi sama Vlada – nije urađeno – kazala je Đurović.

Upozorila je i na to da je ova vlada trebalo da završi dugo najavljivanu analizu koristi i rizika ulaska u inicijativu Otvoreni Balkan.

– Najavljena je radna grupa, bez poziva učešća NVO u njenom radu, sa potpunim deficitom transparentnosti u njenom eventualnom radu – nema rezultata, naprotiv, najavljuje se pristupanje uz manipulativno, populističko i šturo pojašnjenje kako je regionalna integracija dobra za zemlju. Osnovni argumenti dostavljeni su kabinetu predsjednika Vlade, a brojne prilike iskorišćene su za javnu elaboraciju zašto OB nije dobar za našu zemlju – kazala je Đurović.

Šta nije trebalo

Poručila je da Vlada nije da usvoji prijedlog „temeljnog ugovora“ sa SPC.

– Ova vlada nije trebalo da usvoji prijedlog „temeljnog ugovora“ između Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve na način na koji je to uradila – bez javne rasprave, bez procedure, bez dijaloga i bez uzimanja u obzir argumenata pravne struke. Upitno je zašto se nijedan zarez nije smio promijeniti, a da se ne pominju ozbiljne primjedbe na usaglašenost teksta sa Ustavom i zakonima ove države. Posebno brine nepoštovanje prethodnog političkog sporazuma koji je podrazumijevao kvalifikovanu većinu od svih članova Vlade za glasanje o važnim temama – istakla je Đurović.

Prema njenim riječima, ova vlada nije trebalo da zanemari svoju osnovnu funkciju, a to je da podstiče dijalog i dogovor oko EU agende, te da sprovodi konkretne aktivnosti na tom planu.

– Izgubljeno je već značajno i dragocjeno vrijeme, koje je uglavnom provedeno na raznim putovanjima, umjesto na posvećenom radu kod kuće. Vremenski prozor za brzo pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji otvorio se početkom juna ove godine i zatvara se krajem godine, a moguće i ranije. Nevjerovatna mogućnost za našu zemlju, koju ne bi nikako trebalo propustiti. Međutim, od kolektivnog optimizma, i snažne podrške građana, nađosmo se opet u iznenadnoj i dubokoj političkoj krizi koja je uzrokovana prethodno navedenim – šta ova Vlada nije trebalo da učini, a učinila je – kazala je Đurović.

Upitala je „ a šta ćemo sa svim ostalim – onim što je trebalo da se uradi, a nije urađeno“.

– Možda bi trebalo „ukinuti“ godišnje odmore u avgustu (za poslanike, ministre, sudije, tužioce…) da se nadoknadi ono što se nadoknaditi može. Ako nije kasno. Toliko bar svi dugujemo ovoj lijepoj zemlji – kazala je Đurović.

Vlada nije obezbijedila mirnu proslavu Dana državnosti u Nikšiću, utvrditi komandnu i svaku drugu odgovornost

Gordana Đurović poručila je, govoreći o propustima Vlade Dritana Abazovića, da je „ova vlada (resorno ministarstvo, Uprava policije i Agencija za nacionalnu bezbjednost) trebalo da obezbijedi mirnu proslavu državnog praznika – 13. jul u Nikšiću, da ne dozvoli pristup ekstremnim organizacijama sa neprimjerenim povicima i pjesmama koje pripadaju jeziku mržnje i podsticanju vjerskih i etničkih tenzija i sukoba, te da zaštiti građane i građanke koji su slavili državni praznik i zastavu Crne Gore“.

– To nije obezbijeđeno i treba utvrditi komandnu i svaku drugu odgovornost, te postupiti u skladu sa zakonima ove države, prema svima koji ugrožavaju njenu bezbjednost – poručila je Đurović.