Drvoprerađivačka industrija
Suadu Zoronjić (GP URA) interesuje šta su Vlada i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede učinili po pitanju dodjele sirovine plavskim drvoprerađivačima radi pokretanja finalne obrade drveta koja je, kako je kazala, dosadašnjom koncesionom politikom gotovo unišena.
”Da li će biti pokrenute krivične prijave protiv onih osoba koje su zloupotrijebile i uništile plavske šume kao što je to šuma Molike, šume iz odjeljenja devet, bez izvođačkog projekta”, upitala je Zoronjić.
Takođe, Zoronjić je pitala ministra šta planira da učini da državne institucije rade transparentno i budu servis građana koji su najvažniji resurs ove zemlje.
” Najavljeni Zakon o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću je po posljednjim informacijama u završnoj fazi. Da li i u kojoj mjeri mislite da možete vratiti poljuljano povjerenje građana u institucije i državu”, pita Zoronjić.
Joković je odgovorio da je sigurno jedno od najvećih problema su dešavanja u oblasti šumarstva.
” Što se tiče prijema plavskih drvoprerađivača – uvijek su dobrodošli. Krajnje smo zainteresovani da dobiju sirovinu oni koji će praviti finalni proizvod. Koncesije su bile problem, ali one na svu sreću ističu. Vjerujem da će se do kraja godine uraditi potpuna reforma u oblasti šumarstva. Crna Gora ima neto prihode od oko 1,3 miliona eura”, naveo je Joković.
Iz Uprave za šume je dobio informaciju da su konstatovane mnoge nepravilnosti.
”Moraćemo izvršiti ozbiljnu reformu šumarstva”, istakao je Joković.
Smatra da bi najbolje bilo osnovati državno preduzeće “Crna Gora šume”. Govoreći o koncesijama rekao je da će pravo prvenstva imati oni koji se bave finalnim proizvodom.
Na pitanje Zoronjić šta će Vlada učiniti po pitanju ograničavanje cijena ogrijevnog drveta i peleta ministar je odgovorio da su mnoge cijene porasle.
” Prema informacijama proizvođača cijene proizvodnje su porasle, kao i cijena dnevnica radne snage. U Srbiji je cijena peleta oko 400 eura, u Austriji oko 500 eura. Negdje smo blizu dogovora da cijena oko 20.000 kubika bude ispod 300 eura, jer je njihova proizvodnja cijena oko 210 – 220 eura, kad se doda marža dođe otprilike tolika kolika je. Mogla bi Crna Gora da zabrani izvoz peleta, ali oni žive od izvova, a u Crnoj Gori se troški oko 20.000”, precizirao je Joković.
Što se ogrijevnog drveta tiče – neko ko siječe u svojoj privatnoj imovini, dolazi i prodaje – cijene su takve.
”Mislim da i mediji podgrijavaju tu situaciju. Crna Gora ne zavisi od gasa, struja je najniža u regionu, ali će se ogrijevno drvo morati skuplje platiti, jer je cijena proizvodnje veća”, naveo je Joković.
Zapošljavanje po dubini
Poslanik Marko Milačić (Prava Crna Gora) pitao je Jokovića kako komentariše zapošljavanje DPS kadrova na važnim mjestima po dubini od nove Vlade čiji je član.
Joković je rekao da poštuje Srpsku pravoslavnu crkvu, ali da vodi politiku SNP-a i ne dozvoljava nikome da određuje da toj partiji govori što da radi.
”U petak će se na Vladi glasati o usvajanju Temeljnog ugovora sa jedinom kanonskom crkvom u Crnoj Gori – Srpsko pravoslavnom crkvom”, naveo je ministar.
Dodao je da je Vlada čiji je član evropska i pomiriteljska.
”Ono što je opredijelilo SNP da bude dio te Vlade – mi ćemo to sprovoditi”, kazao je Joković.
Milačić je odgovorio Jokoviću pokazivanjem fotografije Momira Bulatovića, ističući da je Joković njega izdao.
” Ako je poenta da se prvo potpiše ugovor sa SPC, da bi se potom potpisao ugovor sa nekanonskom crkvom – sačekao bih, zato što je potpisvanje temeljnog ugovora sa Crnogorskom pravoslavnom crkvom gore od Zakona o slobodi vjeroispovijesti”’, naveo je Milačić.
Rasprava između Milačića kao i poslanika SNP-a Dragana Ivanovića u jednom trenutku se “zakuvala”, kada je Ivanović dobacio u toku govora Milačića, koliko se mogli čuti sa lajv prenosa, “Kako te nije sramota”.
Milačić je odgovorio “Pođite u Kuče ako smijete”. Ivanović je odgovorio: “Niste u toku”.
Milačić je rekao “Ništa ja ne pričam na pamet”, na šta je Ivanović, koliko se moglo čuti, kazao: “Nemojte da se dignem da mu glavu slomim”.
Milačić je odgovorio: “Molim, šta si rekao? Pa dođi, evo tu sam. Braniš DPS i to pričaš”.
Nakon toga je potpredsjednica Skupštine Branka Bošnjak dala pauzu.
Adnan Striković (SDP) pitao je Jokovića koje aktivnosti je Ministarstvo na čijem je čelu preduzelo kako bi se normalizovalo stanje na tržištu peleta za ogrijev, s obzirom na to da je njegova cijena za samo godinu porasla vise od 100 odsto.
” Ovo je storilo probleme za hiljade porodica koja koriste ovaj ekološki prihvatljiv energent, za čiju upotrebu je postojala i snažna podrška države i pojedinih lokalnih samoprava”, naveo je Striković.
Pitao je i da li Ministarstvo na čijem je čelu Joković ima plan pomoći i podrške građanima koji koriste drva za ogrijev, jer je i njihova cijena značajno uvećana, a veliki dio od oko blizu 100.000 familija koje ih koriste mijesu u stanju da izdvoje potrebna sredstva.
Joković je rekao da su cijene skočile – svugdje u svijetu.
”Peleta se izvezlo vrijednosit oko 9 miliona eura, oko 700.000 tona, dok je Crnoj Gori potrebno oko 20.000 tona”, naveo je Joković.
Ponovio je da traže rješenje da cijene peleta bude oko 300 eura.
Prioriteti
Damir Šehović (SD) pito je Jokovića koji su prioriteti Vlade u kojoj obavlja funkciju potpredsjednika za ekonomski sistem i ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
– Na koji način je, imajući u vidu političku i ideološku raznorodnost konstituenata izvršne vlasti, kao i onih koji je podržavaju, postignut dogovor u vezi temeljnih principa saradnje, osnovnih programskih odrednica, kao i odnosa prema pojedinim pitanjima koie imaju civilizacijski karakter? Da li ste Vi i partija na čijem ste čelu odustali od programskih i političkih stavova koja ste u prethodnon periodu zastupali – upitao je Šehović.
Joković je odgovorio da će SNP pratiti svoja stanovišta i partijske prioritete.
– SNP će na narednim izborima biti mnogo jači neuporedivo – ocijenio je ministar.
Šehović je pozvao građane da se ruši ova Vlada, te cijeni da je to odgovoran potez.
– Nakon dva mjeseca je jasno da ova Vlada ne radi po svojoj, nego tuđoj agendi – ocijenio je Šehović i dodao da je “prioritet nad prioritetima da se sruši ova Vlada”.
Pitao je i da li SNP danas priznaje genocid u Srebrenici.
Joković je rekao da je to direktno političko pitanje, za koje je u Skupštini “izglasano kako je glasano”.
– Moramo jednom u sjenima tog užasnog zločina da imamo malo više osjećaja za to, a da to previše ne upotrebljavamo. Majke su pisale: “Prestanite više sa tim”. Kad bih ja nabrajao sve zločine, a ježim se svih zločina, mislim da Vašim pitanjima ne doprinosite ono čemu teži ova Vlada – zaključio je Joković.
Maslinari
Suljo Mustafić (Bošnjačka stranka) pitao je Jokovića da li će i na koji način Ministarstvo na čijem je čelu pomoći maslinarima u Opštini Bar, na području Brinja i Pečurica u Mjesnoj zajednici Mrkojevići, čiji su zasadi u avgustu prošle godine pretrpjeli ogromnu štetu uslijed požara kada je uništeno ili oštećeno više od hiljadu stabala maslina i time je nanijeta ogromna šteta vlasnicima maslinjaka na tom lokalitetu
– Požar koji se desio 12. avgusta prošle godine u potpunosti je uništio značajan dio maslinovih zasada u Mjesnoj zajednici Mrkojevići. Izgorjelo je u potpunosti oka 750 stabala, dok je oko 400 oštećeno. U značajnom broju radi se o stablima koja su stara po nekoliko stotina, a neka i više od hiljadu godina pa je, osim ogromne materijalne štete, u pitanju i ona druga koja ima kulturološku dimenziju jer su ova stabla od neprocjenjive vrijednosti zbog njhove starosti – istakao je, pored ostalog, Mustafić.
Dodatno je zabrinjavajuće, kako je naveo, to što je ovaj požar izazvalo varničenje stuba iz elektromreže, koji prolazi kroz maslinjake.
– Na ranije pozive mještana da se ukloni kvar, niko se od nadležnih iz CEDIS-a nije odazvao. Zbog toga su oštećeni maslinari pokrenuli i sudski spor. Obratili su se i Ministarstvu poljoprivrede i tadašnjem ministru Stijoviću, kao i Opštini Bar sa zahtjevom za pomoć u saniranju štete. Službe Opštine Bar uplatile su određeni iznos, za svako oštećeno i uništeno stablo masline, mada su ti iznosi prilično mali, pa ne mogu, ni izbliza, nadoknaditi izgubljeno – istakao je Mustafić.
Kada je u pitanju Ministarstvo poljoprivrede, dodao je, „sve je ostalo samo na obećanjima i uvjeravanjima da će naći sredstva za ovu namjenu – rekao je Mustafić i dodao da maslinari nisu dobili čak ni „simboličnu pomoć“ za saniranje ogromne štete.
Cigarete
Poslanika Demokrata Moma Koprivicu interesuje da li Joković podržava stav premijera Dritana Abazovića izrečen u Luci Bar 14. maja da će zaplijenjne cigarete da se prodaju i pare upumpaju u državni budžet.
– Da li se Komisija za ekonomsku politiku bavila ovim pitanjem i je li nešto preduzela po tom planu? Na koji način bi legalizovali i stavili u promet cigarete, te da li biste bili i za prodaju drugih ilegalnih proizvoda i upumpavanje prihoda u državni budžet – pitao je Koprivica.
Joković je odgovorio da su cigarete izmještene i postupaće kako bude po zakonu.
– Kada je proizvod originalan, može se ubaciti na tržište i prodavati. Ako je roba falsifikat, uništava se – naveo je Joković.
Ako se dokaže da su cigarete originalne, prodaće se na tržištu i “tu nema zakonskih prepreka”.
IPARD program
Petar Ivanović (DPS) pitao je ministra koliko je do sada Crna Gora nepovratno izgubila sredstava iz Programa IPARD i koliko očekuju da će izgubiti do kraja 2023. godine.
– Što ste konretno preduzeli da se umanji šteta – naveo je Ivanović u poslaničkom pitanju.
Joković je odgovorio da je uvidio kao najveći problem kod poljoprivrednih proizvođača je da nemaju sredstva da završe investicije, jer im komercijalne banke ne procjenjuju seoska imanja.
– Razgovaramo sa Investiciono-razvojnim fondom i Ministarstvom finansija da se napravi poseban fond za poljoprivredne proizvođače za završetak projekata – naveo je Joković.
Dogovoren je aranžman u iznosu od 63 miliona eura bespovratnih sredstava, kroz program IPARD III, za naredni period.
– Mnogi su i odustali od svojih investicija, zbog enormnog rasta cijena materijala i mašina. Presrećan bih bio da se svaki euro povuče, te da bi mogli tako jednu renesansnu poljoprivredu da stvorimo – istakao je Joković.
U toku je i registrovanje svih poljoprivrednih imanja, kako bi se dali poljoprivrednim proizvođačima – farmerima.
– Pokrenuli smo više inicijativa, a koliko će biti aplikacija ćemo da vidimo – naveo je Joković.
Otvoreni Balkan
Poslanica Demokrata Zdenka Popović interesuje se za benefite regionalne inicijative Otvoreni Balkan.
– Obzirom da ste jedan od majglasnijih zagovornika Regionalne inicijative “Otvoreni Balkan”, koju prate ozbiljne rezerve, nepoznanice i pitanja na koja još uvijek nema konkretnih odgovora, posebno u dijelu koji se odnosi na ekonomiju Crne Gore, tražim od Vas konkretne informacije koje se tiču ekonomskih benefita kako za građane tako i za privredu Crne Gore – navela je u pitanju Popović.
Ona pita i da li Inicijativa Otvoreni Balkan, predviđa ekonomsko-investicioni plan i ako da, šta on podrazumijeva.
– Šta Inicijativa Otvoreni Balkan više nudi od onoga što već imamo kroz CEFTA program regionalne saradnje i Berlinski proces? Da li je ova Inicijativa kompatibilna sa težnjama Crne Gore na putu ka Evropskoj uniji – upitala je Popović.
Joković je odgovorio da je Otvoreni Balkan jedna ideja za koju vjeruje da je u Crnoj Gori previše politizovana.
– Ovdje u Crnoj Gori neko napada se ovim želi “velika Srbija”, a sve što se hoće je slobodan protok ljudi i roba i kapitala, odnosno uspostavljanje jednog velikog tržišta – ocijenio je Joković.
Dodao je da se na godišnjem nivou među tri države članice Otvorenog Balkana, prema izvještajima Svjetske banke, smanjio period čekanja na granicama za tri miliona sata.
– Pojednostavljena je procedura za sve građane ove tri zemlje. Potpisano je i slobodno kretanje sa ličnim kartama, kao i ugovor o priznavanju diploma – rekao je Joković.
Dodaje da je potpisan ugovor o priznavanju institucija.
– Ušteda za ekonomije mogla bi da bude 3,2 milijarde eura, što je zaista nevjerovatno – istakao je Joković.
Smatra da se isključivo radi o ekonomskom interesu država Zapadnog Balkana.
Kriza hrane
Andrija Nikolić (DPS) pitao je ministra šta Vada i Ministarstvo poljoprivrede rade na planu suočavanja sa rastućom globalnom krizom energenata i globalnom krizem hrane koje, kako je naveo, ne mogu zaobići ni Crnu Goru.
Joković je odgovorio da Crna Gora kao mala ekonomija dio je globalnih dešavanja i energenata, te poskupljenja uslovljenih kretanjima na tržištu. Dodao je, pored ostalog, da se odvajaju sredstva za određene sektore, kako Crna Gora ne bi zavisila u velikoj mjeri od uvoza.
Stavovi o Crnoj Gori
Albim Ćeman (Demokratska Crna Gora) pitao je da li kao, kako je naveo, nelegitimni ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede smatra da država i Ministarstvo koje predstavljate treba da kroz subvencije dodatno stimuliše proizvodnju paprika i ostalih povrtlarskih kultura i u konačnom proizvodnju hrane u ovim kriznim vremenima.
– Ili i dalje smatrate da su poljoprivredni proizvođači građani drugog reda, čije časno zanimanje treba da bude predmet podsmjeha – navedeno je u pitanju Ćemana.
Njega interesuje i da li je politika ove Vlade “ispravljanje istorijskog falsifikata o Crnogorci nastalog u okupiranoj Crnoj Gori 1942. godine” kako je podsjeća, ranije tvrdio.
Joković je odgvorio da je neistina da je ikad rekao da su Crnogorci istorijski falsifikat.
– To je apsolutna neistina gospodine Ćeman i ako to nađete onda ću se izviniti svima – poručio je Joković.
– Ja bih uvrijedio i moju rodbinu u kojoj ima onih koji se izjašnjavaju kao Crnogorci, o partiji i da ne pričam. Moji najbolji drugovi i prijatelji se izjašnjavaju kao Crnogorci – kazao je Joković.
Ćeman je nakon izlaganja Jokovića pustio snimak izjave lidera SNP-a iz jedne emisije.
– Crna Gora je satkana od različitih vjera i nacija. Svi su u Crnoj Gori svoji na svoje, političari treba da paze šta izjavljuju – kazao je Ćeman.
Klimatske promjene
Bogdan Fatić pita ministra poljoprivrede u kojoj je fazi realizacija projekta „Regulacija Lima (sa Grnčarom) sa ciljem borbe sa klimatskim promjenama i integralnog upravljanja prirodnim resursima” i koje je aktivnosti, u tom smislu, njegov resor planira da sprovede u narednom periodu.
Joković je odgovorio da je raspisan tender za dvije lokacije u Bijelom Polju i Beranama, da postoje određeni problemi sa imovinsko-pravnim interesima i projektnom dokumentacijom, ali da će projekat biti priveden kraju.
0 komentara