„Kako u Crnoj Gori, tako i u zemljama okruženja, Rusija nastoji iskoristiti dugogodišnje, pa i decenijske probleme, a prije svega političku, socijalnu i etničku fragmentaciju kako bi dodatno polarizovala društvo, oslabila povjerenje u institucije, delegitimizovala NATO i EU i samim tim dodatno otvorila prostor za širenje svog uticaja“, kazao je Konjević otvarajući radionicu „Jačanje demokratske otpornosti u Crnoj Gori – suočavanje sa obrascem djelovanja Kremlja u Jugoistočnoj Evropi“ koju su organizovale Amabasada Bugarske u Podgorici i Centar za proučavanje demokratije (CSD), evropski institut za javnu politiku sa sjedištem u Sofiji.

Konjević je ukazao na činjenicu da u ekonomski stabilnim državama, u kojima su vladavina prava i poštovanje ljudskih prava zagarantovani, “ima manje prostora za upliv antidemokratskih aktera”.

Na primjeru mnogih zemalja, kako navode iz resora, u kojima je Moskva imala uticaj, a koje su danas članice EU i NATO, “jasno se vidi uzročno posljedična veza između stabilnosti i integracionih procesa”.

„Iz tog razloga smatram da je evropska perspektiva jedini pravi i kredibilan podsticaj daljim reformama ne samo u Crnoj Gori već i u ostalim zemljama regiona“, istakao je Konjević.

Podsjetio je na obraćanje tadašnjeg predsjednika Evropske komisije iz 2018.  Žan Klod Junkera koji je rekao da „ukoliko EU ne bude oblikovala Zapadni Balkan, neko drugi će istupiti i umjesto nje to uraditi“.

Ukazao je da to imamo upravo danas, kako je naveo, “zvanična Moskva svojim već dobro poznatim modelom ponašanja i djelovanja, nastoji destabilizovati Zapadni Balkan, odvratiti ga od
evropskog puta i zapadnih vrijednosti”.

„Ipak ratna dešavanja u Ukrajini, izazvana nelegalnom agresijom Rusije, pokazala su da politika proširenja na zemlje ZB nije luksuz, već potreba kao i da integracija zemalja regiona nije ustupakveć doprinos stabilnosti Evrope u cjelini“, kazao je Konjević.

On je dodao da jačanje demokratske otpornosti, između ostalog, obuhvata rad na izgradnji kvalitetnog obrazovnog sistema, medijske pismenosti kao nasušne potrebe u vremenu u kojem živimo, zatim izgradnju jakih institucija i povjerenja u iste.

„Vjerujem da ćemo, kao i nebrojeno puta u istoriji, imati dovoljno mudrosti da aktuelni politički momentum iskoristimo na pravi način“, zaključio je Konjević.