Osim Radulovića, otpremninu je ugovorio i finansijski direktor MW Jovan Gošović, koji bi u slučaju otkaza iz državnog budžeta dobio 24.000 eura. Gošović u MW mjesečno zarađuje 2.000 eura, shodno ugovoru koji je potpisao 19. novembra prošle godine na neodređeno.

Radulović i Gošović juče su na pres konferenciji odbili da odgovore na pitanja novinarke Pobjede imaju li ugovorenu otpremninu i u kojem iznosu. Umjesto odgovora, tražili su da im se pošalje zahtjev za slobodan pristup informacijama.

Kapital troše na plate

MW formiran je u avgustu prošle godine kao društvo sa ograničenom odgovornošću, na prijedlog bivšeg ministra finansija Milojka Spajića, sa ciljem da savjetuje i kontroliše poslovanje državnih preduzeća. Kompanija je osnovana suprotno Zakonu o privrednim društvima, čemu se javno usprotivio tadašnji ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić, a od osnivanja nije prihodovala ni euro.

Osnivački kapital MW bio je 490.000 eura i prvenstveno se troši za plate i naknade zaposlenih i članova Odbora direktora, čiji je posao da analiziraju javno dostupne finansijske izvještaje državnih preduzeća, bez ikakvog uticaja na njihov rad. Kompanija je planirala da u ovoj godini potroši 150.000 eura samo na bruto zarade i naknade zaposlenih, pa bi joj tom dinamikom Vlada morala pomoći naredne godine u isplati plata radnicima.

Spajić je za izvršnog direktora MW u novembru prošle godine postavio Radulovića, koji je prethodno bio predsjednik borda Air Montenegra, gdje ga je takođe doveo bivši ministar finansija. Radulović je, prema informacijama Pobjede, potpisao četvorogodišnji ugovor sa MW, koji ističe 2025. godine.

Gošović je prethodno bio finansijski direktor u CGES-u, a u MW je zaposlen na prijedlog Spajićevog partijskog kolege, bivšeg ministra ekonomskog razvoja Jakova Milatovića, čiji je navodno kum.

Izvori Pobjede kažu da je u MW trenutno angažovano još devet osoba, od kojih šest po ugovoru o djelu, jedno sa ugovorom o dopunskom radu, a dvoje sa ugovorom o radu. Osim Radulovića i Gošovića, ugovor o radu imaju Jovan Šćekić i Marijana Perić koji su angažovani na godinu kao finansijski revizori/analitičari, a mjesečno primaju po 1.200 eura. Radulović je u MW angažovao i aktuelnog šefa HR sektora Air Montenegra Danila Popovića, koji po ugovoru o djelu mjesečno zarađuje 350 eura.

Sjedište MW prvobitno je bilo u Ministarstvu finansija, ali je firma nedavno, iz sredstava osnivačkog kapitala, kupila poslovni prostor u sklopu Gradskog stadiona u Podgorici.

Analize bez uticaja

Osim analize javnih podataka, MW nije imao nijedan konkretan učinak za godinu postojanja. Sve aktivnosti sveli su na dvije pres konferencije – prvu u martu ove godine kada su najavili izradu kriterijuma za izbor članova borda državnih preduzeća i drugu koju su održali juče, a na kojoj su Radulović i Gošović kazali da im treba sistemska podrška i zakonsko utemeljenje za rad.

Direktor MW Filip Radulović je na jučerašnjoj pres konferenciji, tokom jučerašnjeg predstavljanja analize stanja u osam državnih preduzeća, saopštio da protiv projekta Montenegro works (MW) mogu biti samo oni koji ne žele da se sistemski riješe problemi u državnim kompanijama, najavljujući preostale analize do kraja septembra.

Kazao je da je riječ o kvalitetnim izvještajima, urađenim na osnovu javno dostupnih podataka i izvještaja nezavisnih eksternih revizora, ali i ukazao da im je neophodan pristup određenim podacima kako bi mogli detaljnije da sagledaju stanje u kompanijama. Za to im je, kako je naveo, potrebna izmjena zakona.

– Stanje u državnim kompanijama koje zapošljavaju 12 hiljada ljudi je veoma loše. Od 46 firmi, 32 su bile obaveznici eksterne revizije, a samo pet kompanija u periodu od 2017. do 2021. godine imalo je čisto mišljenje revizora, dok 14 nijedne godine nije imalo takvo mišljenje. Ako bi se tako nešto desilo sa firmom koja se kotira na američkoj berzi, odmah bi došlo do kraha cijena akcija, menadžment bi bio smijenjen, a vrlo vjerovatno bi protiv njih bila podnijeta i krivična prijava.

Gošović je kazao da je od osam kompanija, samo tri dobilo pozitivno mišljenje revizora, dvije mišljenje sa rezervom, jedna negativno, jedna uzdržavajuće, dok za jednu kompaniju mišljenje eksterne revizije nije bilo dostupno. Ocijenio je da takvo stanje nije prihvatljivo u efikasnim ekonomijama.

Zakonski osnov

Na pitanje Pobjede na čemu baziraju rad kompanije, imajući u vidu da je riječ o društvu sa ograničenom odgovornošću koje je formirano suprotno Zakonu o privrednim društvima, na šta su ukazivali i predstavnici prethodne vlade koja ih je i osnovala, Radulović je kazao da očekuje da Vlada inicira izmjenu zakonskih rješenja kako bi mogli detaljnije da se bave stanjem svih preduzeća. Na našu pitanje da li to znači da trenutno

za taj posao nemaju zakonskog utemeljenja, Gošović je kazao da njima to nije neophodno da bi mogli da rade ove analize.

– Ovo su analize na osnovu javno dostupnih informacija i naša je želja da prvi put imamo presjek stanja u svim državnim preduzećima. Izmjena zakona je neophodna kako bi dodatno učvrstili poziciju MW u pogledu aktivnog učešća u donošenju odluka i uspostavljanju procesa za dobrobit ovih kompanija. Tu moramo da napravimo razliku. Naša djelatnost je apsolutno utemeljena na zakonu – kazao je Gošović.

Saglasan je da to zakonsko utemeljenje za sada nije dovoljno kako bi imali određeni uticaj na funkcionisanje državnih kompanija, ali smatra da je interes i samih kompanija i Vlade da se situacija poboljša.

– Vidjeli smo na nekoliko primjera da poslovanje može da bude vrlo uspješno, ali da je potrebno učiniti dodatne napore, a mi imamo i želju i znanje da neke stvari postavimo na pravi način – kazao je Gošović.

Kazao je da malo koja kompanija ima uspostavljenje procese planiranja, kod nekih postoji zakonska obaveza donošenja i predaje budžeta, ali nedostaju strateški petogodišnji planovi koji bi odražavali njihovu misiju i viziju i način na koji bi trebalo da nastupa na tržištu i poveća efikasnost.

– Neophodno je efikasno i često sagledavanje odstupanja u odnosu na planove, što je u prethodnom periodu nedostajalo, a to je neka vrsta odgovornosti za ono što su projekcije društva – smatra Gošović dodajući da se efikasnost, ali i odgovornost donosilaca odluka u kompanijama mora povećati.

Njihova vizija je, kako je kazao Gošović, da uspostave specijalnu jedinicu unutar MW koja bi okupila ljude sa znanjem i iskustvom u djelatnostima u kojima posluju državna preduzeća, kako bi zajedno sa njima i državom, kao većinskim vlasnikom, mogli pratiti trendove na tržištu i trasirati put ka uspjehu. Plan im je i da u narednom periodu klasifikuju preduzeća u odnosu na strateški značaj i komercijalnu održivost.

Rezultati poslovanja

Barska plovidba je prošlu godinu završila sa gubitkom preko četiri miliona eura, što je uzrokovano negativnim efektom kursnih razlika po osnovu kredita kod Eksim banke od 46,6 miliona dolara za koji garantuje Vlada. Gošović je ocijenio da bi rezultati ove kompanije bili bolji da je prije dvije godine urađena neka vrsta hedžinga. Ovo preduzeće ima problem likvidnosti, a kratkoročne obaveze su na kraju prošle u odnosu na 2017. godinu bile skoro šest puta veće. Gošović je kazao da je Barska plovidba bila neprofitabilna prošle godine te da njeno poslovanje nije održivo bez dodatnog finansiranja. Iako menadžment procjenjuje da će ove godine samostalno otplaćivati kredit, zbog povoljnijeg ugovora o najmu brodova, iz MW-a su prema tome skeptični. Za Crnogorsku plovidbu Vlada je od 2017. godine za vraćanje kredita dala skoro 27 miliona eura.

– Preduzeće nije sposobno da samostalno izmiruje dospjele obaveze, već se oslanja na pomoć Vlade koja je tokom posmatranog perioda bila krucijalna. Sve dospjele obaveze po kreditu koji je uzet od Eksim banke servisirala je Vlada – kazao je Gošović.

Problem sa likvidnošću ima i Montekargo, čiji troškovi se uglavnom odnose na zarade, a svaku godinu, osim 2017, završio je sa negativnim rezultatom, dok su kratkoročne obaveze duplo veće nego te godine, a prošlogodišnji minus skoro milion eura. Montenegro bonus Cetinje je, kako je naveo, dobio negativno mišljenje eksternog revizora za prošlu godinu, zbog pogrešnog prikazivanja potraživanja od Vlade od 16,76 miliona eura i dobiti iz ranijih godina u istom iznosu, dok je na kraju godine bio u plusu 784,6 hiljada eura. – Ukoliko Vlada ne izmiri obaveze prema EPCG, obaveza ostaje kompaniji – kazao je Gošović.

Dug Plantaža za poreze i doprinose iznosi preko deset miliona eura, a stalna blokada računa od Opštine Tuzi uzrokuje kašnjenje plata. Gošović smatra da visoki gubici u posljednje dvije godine sprečavaju dalji razvoj preduzeća i ulaganje u novu opremu u cilju unapređenja proizvoda i širenja asortimana. S druge strane, Pošta Crne Gore posluje pozitivno, ne zavisi od pomoći Vlade, ali za ukazati je da se 70 odsto ukupnih troškova odnosi na plate, što se, kako je naveo Gošović, može dovesti i u vezu sa vrstom njihove djelatnosti. Kompanija Sveti Stefan hoteli posluje pozitivno, a glavni prihod ostvaruje od izdavanja hotela ,,Sveti Stefan“ i ,,Miločer“. Kada je riječ o poslovanju na duže staze, ova kompanija ne zavisi od subvencija Vlade, ocijenjeno je iz MW. 

RTCG za pet godina iz budžeta isplaćeno 65,32 miliona

Radio i Televizija Crne Gore na kraju prošle godine je dobila iz budžeta 13,82 miliona eura što je 64 odsto ukupno generisanih prihoda. Gošović je ukazao da je tokom posljednjih pet godina RTCG uplaćeno ukupno 65,32 miliona, što predstavlja 79 odsto ukupno generisanih prihoda.

Hoće da depolitizuju odbore direktora

Radulović je naveo da su vidjeli da ili nema dovoljno znanja ili želje u bordovima direktora da unaprijede poslovanje, zbog čega smo propisali kriterijume za njihov odabir, što su dostavili Vladi. – Hoćemo da depolitizujemo odbore i omogućimo da na tim mjestima budu samo profesionalci. MW u svom radu ima podršku međunarodne zajednice, MMF-a, Svjetske banke i Evropske komisije koja nas je prepoznala kroz program ekonomskih reformi – kazao je Radulović.