Perić za najnoviju politčku krizu u Crnoj Gori kaže da partije u vladajućoj većini očigledno žele da brane poziciju koju su zauzeli.
“Sa druge strane i oni, kao i drugi subjekti, kalkulišu šta je po njih najpovoljnije i u kojoj formi da dođu u bolji položaj”, kaže on i dodaje da im je prethodna vlast i obilato pomagala svojim neznanjem i nesnalaženjem da oni spriječe strmoglav pad.
“Sada kada su ušli u izvršnu vlast “po dubini” oni nastoje da rade dalje na svojoj strateškoj orijentaciji na političkoj mapi. Čini mi se da njima novi izbori ne idu naruku, a sasvim je izvjesno da bi bili itekako daleko od političkog hegemona koji donosi sve odluke”, pojašnjava Perić i tvrdi da politički pokloni koje dobijaju od konkurencije drži još uvijek njihovu poziciju aktivnom.
On je mišljenja da crnogorsku političku scenu karakteriše manjak snažnih ideja, jasnih koncepata, otvorenog pristupa – uz mučan utisak da je lukrativni momenat nerijetko opredjeljujući – i dodaje da se DPS se u taj koncept savršeno uklapa.
Perić povodom usvajanja nacrta Temeljnog ugovora sa SPC kaže da koje god veliko pitanje da potegnemo problem je isti – ne umijemo da razgovaramo, a još manje da se dogovaramo.
“Vlast očito ima opijajuću moć tako da i oni koji su se iz opozicje zalagali za dijalog, kada dođu na vlast postaju isključivi uz obrazloženje da imaju velike vizije”,tvrdi Perić i konstatuje da je nemoguće da iz nekog dogovora svi mogu izaći jednako zadovoljni.
“Ali može svaki dobronamjerni glas da se čuje. U konačnom, ako si ispoštovao sve, naglašavam, dobronamjerne učesnike debate, tada će se i manjina, gdje god ona bila osjećati komotnije.
“Mi smo skloni da selektivno primjenjujemo i dogovore i propise. Pošlo se i korak dalje pa ni Ustav i zakon nisu obavezujući”, kaže Perić i dodaje da je markantan primjer samovolje kojom su odloženi lokalni izbori.
“Produžen je mandat lokalnim samoupravama što više nije samo ni neustavnost – jer ona ipak podrazumijeva i vještinu pravne kamuflaže – ovdje se radi o potpunoj samovolji. Valja se prisjetiti da samovolja ide do tačke kada naiđe na otpor. Dokle može ići samovolja kojoj prisustvujemo – zavisi od građana, jasan je on.
Perić komentariše i nepoštovanje koalicinog sporazuma vladajuće većine riječima da bi valjalo da rukovodstvo, kako prošlo, tako i novo razumije da ako su nekome nešto obećali predstavljajući cijelu, naglašavam cijelu zajednicu – da onda to obećanje učine javnim, a prethodno ako priroda tog pitanja nalaže, konsultuju tu javnost koju predstavljaju.
“Principijelno gledano, nebitno kome je dato obećanje, koalicionom partneru, političkom protivniku ili savezniku – ti si vlast i ti donosiš odluke u moje ime – hoću da mi polažeš račune. Kraj priče”, jasan je Perić.
On pojašnjava da svako odstupanje od ovih principa nas dovodi do teške, nekad i neprimjerene retorike koja dovede do toga da vlast potom te kritičare obilježava primitivcima – mada je riječ o uvjeren sam, ekstremno malim djelovima zajednice i da se tada inercijom iz javnog diksursa isključuju najsmisleniji glasovi i značajna većina građana.
“Dok ne naučimo vlasti da nam polažu rečune i da nas sa dužnom pažnjom konsultuju posebno za važne odluke – rezultat će biti isti: nefukcionalna zajednica koja zavisi od volje snažnih lidera”, tvrdi Perić.
“Smatram da su kod velikih dilema i društvenih gibanja izbori blagotvorni, kaže Perić i dodaje da oni onome ko obezbijedi većinu daju puni legitimitet.
“To je poenta demokratije. I to ne traje vječno – već do narednih izbora. Ako iz bilo kog razloga ne možete ili ne želite na izbore, a imate većinu kojom možete funkcionisati u vremenskom trajanju za koji ste dobili mandat, onda učinite platformu na osnovu koje se formira vlast javnom, kvantifikovanom u rezultatima koje obećavate i podnesite odgovornost, kaže Perić.
“Nasuprot svemu tome, mi smo u Crnoj Gori usvojili model u kome vlast nije odgovorna nizašta – nijedna. To je nužno preokrenuti”, jasan je on.
Perić povodom inicijative Otvoreni Balkan kaže da je i kao kod drugih značajnih tema, potrebna smislena debata.
“Neka nam se objasne svi elementi, neka stručna, posebno ona ekonomska, javnost daju mišljenja za i protiv i donesimo odluku nakon tog dijaloga. Kakva god da je ta odluka frustracije u društvu će tada biti manje”, kaže on.
Perić je mišljenja da su u slučaju Otvorenog Balkana argumenti protiv, koji se odnose prije svega na to da smo mi mali i ranjiv ekonomski sistem koji je već u jednom procesu integracija – po meni optimalnom – onih EU, i koji sada mora prvo da razvije svoju kompetitivnost pa da po potrebi sklapa bilateralne sporazume kada se procijene da su korisni za Crnu Goru i dodaje da u prilog tome ide i podatak da naš spoljnotrgovinski deficit u samo deceniju rastao sa manje od milijardu i po na preko dvije.
“Naša privreda ne uspijeva da učini da ovaj trend ide u suprotnom pravcu. Ne vidim ni na polju tržišta rada da možemo poentirati, jer je naš problem mnogo dublji i imaju ga sve zemlje Zapadnog Balkana, a to je masovan odlazak u različite vidove “pečalbe” mladih i sposobnih kadrova. Uskoro se možemo svi zajedno suočiti sa manjkom visokokvalifiovane radne snage, dok bi naša tržišta rada – da apsurd veći – tražila nisko kvalifikovanu i po pravilu nisko plaćenu radnu snagu”, objašnjava Perić.
Perić tvrdi da je logičnije izoštriti fokus ka cilju ulaska u EU.
“Politički gledno, kada ulazite u regonalnu inicijativu, to ne radite na par mjeseci, nego izvjesno na najmanje srednji rok. Vlast tvrdi da ulazimo u EU do 2025. godine, dakle za dvije i po godine – pa zar nema više logike izoštriti fokus ka tom cilju? Desilo se i da ubrzo nakon učestalije priče o Otvorenom Balkanu, sa samita u Solunu grčki premijer iznese projekciju da bi rok za pristupanje svih zemalja Zapadnog Balkana trebalo da bude 2033. godina, kaže Perić u izjavi za naš portal i zaključuje da saradnja ne samo da je potrebna, već i nužna, posebno u regionu, ali birajmo najpodesnije i po nas najbolje modele.
Preokret će učestvovati na izborima u Podgorici i Danilovgradu.
“Cilj je da građanima ponudimo model kojim se može upravljati zajednicom na odgovoran i mjerljiv način, te da pokažemo da imamo dovoljno snage da pokrenemo taj model funckionisanja – jer smo gotovo sve druge već probali. Taj model treba da učvrsti vezu između građanina i odluke koja se donosi u njegovo ime. To se snaži na različitim tačkama sistema: od toga da se konkursi učine javnim, pa sve do otvorenog kidanja partiokratske prakse. Nužno je oslobađati potencijal zajednice od premreženih interesa kako onih političkih, tako i ekonomskih za koje su posebno zainteresovani privilegovani pojedinci. Potrebno je promovisati konkretan način vrednovanja postignuća – od politike pa do svake druge branše. I to učiniti javnim. Tada će biti lakše da odredimo svakome i da svako sebi lakše odredi mjesto koje mu realno pripada u zajednici, ali i da oslobodimo potencijal svakog pojedinca, uz obavezu da se brinemo o onima koji se o sebi ne mogu sami brinuti”,kaže Perić
“Mi smo mala zajednica i treba nam fleksibilna zelena ekonomija, efikasna administracija, snažna decentralizacija i uključivanje građana u odluke – time ne samo da se postiže više, već se i sama zajednice integriše”, zaključuje on u izjavi za naš portal.
Ivan Đoković
0 komentara