U svom pitanju Abazaoviću poslanik SD-a Boris Mugoša konstatuje da je Vlada Crne Gore formirana prije dva mjeseca.
“Nekoliko puta sam napominjao da se taj scenario može desiti Crnoj Gori i nama je cilj da se to ne desi. Sve aktivnosti svih ministara su preusmjerene ka tome”, rekao je Abazović.
“Zbog čega, u izuzetno kompleksnoj ekonomskoj, a prije svega socijainoj situaciji prouzrkovanoj drastičnim rastom troškova života, u navedenom dvomjesečnom periodu ključni prioriteti Vlade nisu bili usmjereni u pravcu zaštite socijalno ugroženih kategorija građanki i građana, već dominiraju teme koje dodatno političku scenu čine nestabilnijom, još vise polarizuju i zbunjuju crnogorsku javnost, oko kojih ne postoji adekvatan stepen saglasnosti donosioca odluka i koje svakako ne doprinose poboljšanju ozbiljno ugroženog životnog standarda značajnog broja građanki i građana Crne Gore”, pita Mugoša.
Mugoša je ukazao na veliku stopu inflacije u Crnoj Gori ocjenjujući da je ona i posljedica, kako je kazao internih ranjivosti naše države, odnosn da nije posrijedi samo “uvezena inflacija”.
“Molim vas da fokus pomjeramo ka suštinskim stvarima. Moramo da spašavamo preozbiljno ugrožen standard većine građana Crne Gore”, poručio je Mugoša.
Abazović je, odgovarajući na pitanje poslanika Mugoše, kazao da su ekonomske teme u fokusu Vlade na čijem je čelu.
“Ono što je u fokusu medija, Vlada ne može da bude odgovorna”.
“Strane direktne investicije su na nivou od 306 miliona eura, što je najveći prihod u zadnje četiri godine. Socijalna davanja su veća nego što su bila u prethodnom periodu. Povećane zarade, penzije..”, dodao je Abazović.
Akcenat je na turizmu.
“Imamo 94 posto popunjenosti u odnosu na 2019. godinu. Poređenja radi Hrvatska ima 75 odsto. Imamo sasvim korektnu predsezonu. Ako glavna sezona ne podbaci, budemo na nekom zadovoljavajućem niovu, pa sve i da ne stignemo rekord iz 2019. godine, najviše zbog inflacije, mislim da možemo doći u zonu u kojoj taj šok koji neminovno slijedi , možemo proći bez većih posljedica”, naveo je Abazović.
“Danas građani Crne Gore plaćaju najjeftinije gorivo i hranu, osim u Srbiji đe je hrana jeftinija”, kaza je Abazović.
Premijer navodi da svi ministri rade da se na jesen ne desi velika energetska i ekonomska kriza koja će, kako je naveo, pogoditi Crnu Goru.
Abazović je kazao da je bilo povećanje penzija od 1. maja, a sledeće će, kako je kazao, biti 1. septembra i to na nivou 36 odsto, što, smatra nije zanemarljivo”.
Predsjednik Poslaničkog kluba DPS-a Danijel Živković pitaće premijera da li je nešto preduzeo i šta, i ako nije šta namjerava da preduzme povodom drastičnog povećanja broja zaposlenih u prethodne dvije godine u preduzećima koja se nalaze u većinskom vlasništvu države.
“Da li ćete pozvati tužilaštvo da preispita rad izvršnih direktora i odbora direktora ovih kompanija, koji su od finansijski stabilnih preduzeća pretvorena u gubitaše”, naveo je Živković.
On ističe da se u Rudniku uglja Pljevlja planira primiti novih 400 osoba.
“Svakog dana se prima 40-50 ljudi na neodređeno, kucaju se rješenja do četiri sata ujutru”, tvrdi Živković.
Abazović je kazao da je Vlada obaviještena da se neće nastaviti politika neracionalnog zapošljavanja
“To su sve nasljeđeni problemi. Koncept, sistem koji funkcioniše da je Crna Gora “Uhljebistan” nije promijenjen nezavisno od toga ko je na vlasti”, istakao je Abazović.
Pozvaće tužilaštvo da preispita rad izvršnih direktora u slučaju mogućih malverzacija.
“Ni po babu ni po stričevima. Molim da ljude koji su već ili budu imenovani, što god nađete da je činjeno protiv zakona, da obavijestite nadležne institucije, ako vi nećete”, poručio je Abazović.
Poziva da se premd državnom budžetu ophode krajnje domaćinski, bolje nego prema kućnom budžetu.
Abazovićev stav je da se treba ići na privatizaciju ili davanje u koncesiji državnih preduzeća.
“Ja sam za. Gdje god menadžer nije državni, daje veće efekte”, ocijenio je Abazović.
Šef Kluba poslanika DF-a Slaven Radunović pitaće Abazovića li i dalje važi čvrsto njegovo i obećanje potpredsjednika Vlade Vladimira Jokovića, koje su dali nakon formiranja Vlade, da će ova vlada u najskorije vrijeme potpisati Temeljni ugovor sa SPC, organizovati popis u ovoj godini i najozbiljnije razmotriti savjet EU i SAD da da se Crna Gora uključi u Otvreni Balkan.
“Da li ste spremni da rizikujete pad Vlade nakon tih odluka? Ovo pitam s obzirom na to da se iz nekih partija koje čine Vašu vladu ili je podržavaju u parlamentu, čuje potpuno otvoreno protivljenje ovim obećanjima”, istakao je Radunović.
“Boje se popisa, jer se boje rezultata. Sramota me je da toprethodna Vlada nije odradila. Ista je stvar i sa Temeljnim ugovorom, to je tehnička stvar. Sa Otvorenim Balkanom je druga stvar, to je i ekonomsko pitanje. Cijene zavise od više faktora, ne samo od rata u Ukrajini. Zavisi od toga koliko vremena kaion provede na graninom prelazu, koliko košta radna snaga. Zavisi i od toga kada je jedna zemlja u ovom slučaju Srbija koja ima višak i energenata i hrane je spremna da pomogne svojim partnerima, to je stvar ekonomije, ako se vi protivite tome, to je onda politička stvar”, rekao je Radunović.
On je kazao da je ovo normalna parlamentarna većina onda ovo ne bi bila manjinska Vlada i DPS pokušava da proda ovo kao njihov politički povratak. On je upitao Abazovića da li je spreman da podrži ova tri pitanja za koja će imati punu poršku DF-a.
Premijer Abazović je kazao da on stoji iza svojih riječi i da ot toga nema nikakvog mrdanja.
“Šta sam najavio u svom ekspozeu to ćemo i da realizujemo jedno po jedno. On ima svoje tačke, trudim se da ih skidamo sa dnevnog reda. Ja bih volio da se najveći broj tema u Crnoj Gori vodi oko ekonomskih tema. Ja ne vidim problem oko Temeljnog ugovora, on će biti u skladu sa Ustavom i zakonom. Takođe druge vjerske zajednice koje budu iskazale želju, a CPC je iskazala želju, tretman države će biti identičan i ja ne vidim nikakav problem u tome. Očekujem da se problem ugovora sa SPC riješi uskoro i mi ćemo obavijestiti javnost o tome u naredna dva-tri dana. Da li ima disonantnih tomova, naravno da ima. Da li neko hoće da ruši Vladu zbog toga, to nije moj problem. Da li će Vlada trajati dva dana ili dvije godine, to zavisi od parlamenta”, rekao je Abazović.
On je kada je popis u pitanju, rekao da ni to nije problem već da je stvar koji dobija političke obrise, dodavši da ne vjeruje da će se ljudi za 6 mjeseci izjasniti drugačije u odnosu na danas.
On je rekao da se formirala Komisija povodom Otvorenog Balkana, dodavši da se dobro što se otvorila debata o tome.
“Ja vidim regionalnu saradnju kao dobru za Crnu Goru, neko je vidi kao negativnu”, poručio je Abazović.
On je dodao da su Srbija i Kosovo ukinuli granicu preko vikenda što će značajno negativno da utiče na naš turistički proizvod.
“Zbog čega postoji e-uprava? Da bi ljudi lakše aplicirali za neki dokument, a ne teže. Po istraživanju SB na svim granicama ZB je 1142 godine i mi hoćemo da budemo konkurentni? Raduje me ovo što ste pomenuli vi iz DF-a da je američka adinistracija apsolutno za to”, rekao je predsjednik Vlade, dodavši da je afirmativan prema ideji Otvorenog Balkna ali to nikako ne treba da bude supstitut za članstvo u EU.
Radunović je rekao da ‘će se neka sila dići’ povodom Otvorenog Balkana, dok će, kada je DPS u pitanju ‘to neko drugi da završi’.
Poslanika SNP-a Dragana Ivanovića interesuje da li je Abazović za period od dva mjeseca, koliko je na njenom čelu, zadovoljan radom Vlade.
Premijer je rekao da je izuzetno zadovoljan dosadašnjim radom, ali da ima zamjerke da se neke odluke donose sporo.
“Trudimo se da Vlada poveća efikasnost”, rekao je Abazović.
“Kako da nastavimo izgradnju auto-puta, to treba da bude naša preokupacija”, rekao je Abazović.
“Da li uviđate da moramo urgentnim finansijskim i drugim mjerama značajno unaprijediti socijalni i ukupni status građana i preduprijediti brojne izazove? To je veoma složeno imajući u vidu brojne naslijeđene limite, haotično stanje, kao i izvjesne turbulencije i ekstremne klimatske, geopolitičke, energetske, prehrambene, zdravstvene i migracione promjene. Posebno treba imati u vidu socijalno najranjivije grupe, kao što su penzioneri, nezaposleni, tranzicione žrtve, lica sa invaliditetom i drugi ugroženi”, glasi pitanje za premijera koje mu je uputio poslanik PzP-a Branko Radulović.
On je kazao da će zima biti izazovna ali da će zima naredne godine biti još izazovnija.
“Kako da se izvučemo iz ovoga. Prvo moramo da stvorimo pravnu državu i da sprovedemo reviziju pa ko je krao da vrati nazad. Kada to nasložiš narednih pet godina bićeš u plusu, spasili smo naciju. Premijeru 410 milina za zdravstvo, dolazi nova epidemija. Nije važno koliko košta nego koliko para imaš u džepu. Ono gdje moramo da djelujemo je kombinovana metoda”, rekao je Radulović.
On je pozvao Vladu da napravi krizni tim koji će biti u stalnom zasijedanju.
“Koliko treba da se zadužimo? Da li ima nešto bitnije od zdravlja i od toga da ne budemo gladni? Zadužimo se ali na racionalan način. Jeste li vi odlučili da budete reformator? Nemojte vi u Vladi da pređete u politikante i da budete žrtve interesa ili sujeta. Dajte ministru rok da napravi reforme a ukoliko ne može da se rastajemo. Treba da pređete na plan B, to je istinska reformsa Vlada, ukoliko ne onda novi izbori”, poručio je Radulović.
Abazović je kazao da je Radulović naveo nekoliko stvari koje su od presudnog značaja za budućnost Crne Gore, dodavši da moramo da djelujemo brže.
“Nas drži iracionalni strah od otvaranja, od investicija, da li mi to možemo – naravno da možemo kao i sve druge države. Naša je intencija da vratimo Luku Bar u stoprocentno vlasništvo države i da napravimo hab za kontejnerski teret. I država sada ima šansu, s obzirom da je postojeća kompanija izrazila želju da izađe iz posla i sa ministrom finansija smo u razgovoru kako da uđemo u taj posao”, rekao je Abazović.
Kada je riječ o kriznoj situaciji, Abazović je rekao da će biti uspostavljena krizna grupa na regionalnom nivou.
“Nekada nas ni novac ne može dovesti do onoga što želite. Vi ste inžinjer, znate da se sada ne može doći do solarnih panela, zato nama treba regionalna politika, svaki vid povezivanja je snaga i treba otvoriti zemlju i treba olakšavati administrativnim procedurama da se realizuju investicije. Ko god žei da radi infrastrukturni projekat koji je od društvenog značaja Vlada će mu dati te uslove”, poručio je Abazović.
On je dodao da se do vladavine prava može doći kroz tri odluke parlamenta – Sudski savjet, VDT i sudije Ustavnog suda.
Poslanik LP-a Andrija Popović je naglasio da navodno skoro, kako kaže, potpisivanje kontroverznih međunarodnih ugovora u okviru inicijative Otvoreni Balkan kao i Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom registrovanom u Srbiji, koji je takođe međunarodnog karaktera, koje je najavio premijer i crnogorska Vlada, nesumnjivo snažno dijele crnogorsko društvo.
Istovremeno, smata on, nema prepreka za potpisivanje temeljnog ugovora sa Crnogorskom pravoslavnom crkvom registrovanom na Cetinju.
“Zašto Vlada preduzima nelegalne, protivustavne poteze, beznačajne za javni interes, u teškoj socijalno-ekonomskoj situaciji uslovljenoj dominantno evropskim ratom i ruskom agresijom na Ukrajinu, a prioritet nam je ubrzani put ka Evropskoj uniji? Sve to radite u tradicionalnom roku od 100 dana datom Vladi koji treba da odgovori Liberalnoj partiji i ostalim konstituentima nove parlamentarne većine, jesmo li pogriješili dajući Vam podršku prije 60 dana, slijedi li naše preispitivanje iste? Namjerava li nova 43. evroatlantska Vlada zaustaviti, ranije započet progon i hajku svojih građana i građanki, čak i nas imunitetom zaštićenih poslanika, koji smo do bola stradali u policijsko-klerikalnoj ujdurmi na Cetinju i Belvederu 4. i 5. septembra 2021. zbog odbrane građanske države a sada smo masovno okrivljeni i privode nas svakodnavno u cetinjski Sud”, pitaće Abazovića Popović.
Poslanicu Građanskog pokreta URA Suadu Zoronjić interesuje šta aktuelni premijer planira da učini da državne institucije rade transparentno najvažniji reurs ove zemlje.
“Takođe, najavljeni Zakon o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću je po posljednjim informacijama u završnoj fazi. Da li i u kojoj mjeri mislite da može vratiti poljuljano povjerenje građana u institucije i državu”, glasi pitanje Zoronjić.
Predstavnik poslanika BS-a Amer Smailović uputio je ptanje Abazoviću koje glasi: “Vlada planira da uradi kako bi se smanjio negativan uticaj ekonomske krize koja utiče na standard građana i da li imate viziju kako da smanjite uvoznu zavisnost i stimulišete domaću proizvodnju?”
“Da li je 43. Vlada, sa vraćanjem na vlast DPS-a i njegovih partnera nastala u kombinaciji nekog oblika međunarodnog paket aranžmana, zapravo djelovanjem određenih službi ili osoba van naše zemlje i domaće autoklonijalne saradnje – proizvodeći tako i sliku samoponištavanja države, posebno njenog ustavnog karaktera? Ili smatrate da je vlada, sa dominantnim i nereformisanim DPS-om na vlasti, nastala na bazi suverene volje građana (na posljednjim izborima 30. avgusta) kao osnovnim demokratsko – ustavnim postulatom koje poznaju demokratska društva”, pitao je Abazovića poslanik Miodrag Lekića ispred koalicije “Mir je naša nacija”.
Lekić je kazao da mu je žao što nijesu u istom dijelu parlamenta.
“Prije dvije godine su građani dali mandat nama da pokrenemo pitanje ekonomskog razvitka, da je gradimo kao poštenu kuću, ali od toga nema ništa. Kuća nema temelja, ima hodnike i veliki balkon sa kojeg se saopštava propaganda. Naš projekat koji je počeo prije dvije godine je zaustavljen i tu je neko odgovoran”, rekao je Lekić. On je naveo da su obije Vlade odgovorne za ovaj poraz.
“Ova promjena koja pokušava da se tretira kao tehnička je direktno u sukobu sa voljom građana. Da li je 43 Vlada nastala u kombinaciji nekog međunarodnog paket aranžamana, da li je ovo produkt nekih službi koje su vas vodile u ovaj sastav Vlade ili mislite da je ovo volja građana od 30. avgusta 2020. godine. Stvarate utisak da su vas izbušile određene obavještajne službe. Pokazujete autokolonijalnu svijest. Radi se o tome da su to motivacije političke i nacionalne a radi se i o korumpiranim pozadinama zato što NATO postaje poslednja linija odbrane kriminala u Crnoj Gori ne zato što NATO to radi nego zato što vi to koristite”, poručio je Lekić.
Premijer Abazović je odgovorio Lekiću da je 43 Vlada nastala zbog nefunkcionalnosti 42 Vlade.
“42 Vlada nije pronašla zajednički jezik sa parlamentarnom većinom. U tom trenutku su postojale dvije mogućnosti, da se tako nastavi bez parlamenta ili da se ponudi model manjinske Vlade. Možemo i sada da odemo na izbore, ali moramo da izaberemo sudije Ustavnog suda i da završimo reformu izbornog zakonodavstva”, rekao je Abazović. On je dodao da je on na čelu manjinske Vlade i da su pokazali da mogu da urade nekoliko stvari prije svega da Vlada i parlament profunkcionišu.
“Kada je riječ o službama, Crna Gora je puna teorija zavjera. Mi ne možemo zabraniti ljudima da prmišljaju na način koji žele. Da li naše ideje nailaze na podršku međunarodne zajednice – nailaze, da li oni imaju neku veću ulogu – nemaju. Da li misle da preći iz političke nestabilnosti u neku vrstu stabilnosti ja mislim da bi svako racionalan to prihvatio”, rekao je Abazović.
On je uvjeren da je manjinska Vlada dala veliki doprinos da se Crna Gora pomiri.
Lekić je, sa druge strane, ocijenio da u manjinskoj Vladi djeluje nekoliko Vlada, te da zbog toga djeluju kao produkt službi zbog čega se zaljuljala Vlada.
“Ovo je vraćanje na ono prije nekoliko godina kada je predsjednik DPS na Kongresu svoje partije zaželio da ima svoju crkvu. Vi ste Vlada kontinuiteta DPS-a”, poručio je Lekić.
Abazovič je kazao da su oni Vlada diskontinuiteta u odnosu na sve prethodne Vlade.
“Veliki izazov je pred nama ali ona je diskontinuitet u odnosu na sve što se događalo prije nas. Zajednički smo izabrali Tužilački savjet i mislim da je situacija bolja. Kada je riječ o državnim preduzećima i i tu moramo da napravimo diskontinuitet, treba da vidimo šta ćemo da radimo sa njima. Neke ćemo dati na koncesiju, gdje će država profitirati ali i će se i depolitizovati. Za mene je iskorak što smo otvorili sjednice Vlade za javnost, to je bio odraz transparetnosti”, rekao je Abazović.
Premijer je odgovorio da je 43. Vlada nastala iz nefunkcionalnosti 42. Vlade.
“Vlada je dobila svoje povjerenje, imala je segmente u kojima je radila dobro i u kojima nije ali jednostavno nije našla zajednički jezik sa parlamenarnom većinom. Mi smo ponudili koncept, koji možda nije perfektan, ali koji smo smatrali najboljim u tim okolnostima i on se ostvario”.
Smatra da su se odlučili za dobar model, dodajući da su u kratkom roku pokazali da mogu da urade dvije, tri stvari koje su značajne, a to su da Vlada i parlament profunkcionišu.
Manjinskom Vladom se, kaže, nijesu izbjegli izbori.
“Možemo i sad da idemo na izbore, ali moramo prvo da izaberemo članove Ustavnog suda. Neće niko izbjeći sud građana”, kazao je Abazović.
Premijer kaže da EPCG nema dodirne tačke sa NATO.
“Ne smetaju mi ljudi drugačije orijentacije, partijske, kao ni bilo koje druge. Da li neko od NATO pravi sebi štit, za komunikaciju sa svojim biračkim tijelom, mislim da to postoji”, istakao je on.
Lekić je odgovorio da pomirenje prvo treba da se dogodi u Vladi.
“Vi na nizak nivo polemišete oko Temeljnog ugovora, Otvorenog Balkana. Pomirite se prvo Vi, pa ćemo mi nastaviti da se mirimo. Zaljuljala se ozbiljno Vlada, potpuno ste različiti polovi. Otvarate novo maltretiranje građana Niste se dogovorili oko snimka, koverti, temeljnog ugovora. Zato kažem da je u Vašoj vladi više vlada. Vi ste Vlada kontinuiteta DPS-a. Zadužićete se. Kažite da li ćete ukinuti oznaku tajnosti sa podataka o letu predsjednika države Mila Đukanovića u Pariz 2020”, upitao je Lekić.
“Sve što može da se objavi i da se makne stepen tajnosti, neka se makne sjutra ujutru. Što se mene tiče, sve. Nemam nikakvu obavezu prema bilo kome, sem prema građanima”, odgovorio je Abazović.
Abazović je poručio da su Vlada diskontinuiteta u odnosu na sve ono što se u negativnom kontekstu radilo u prethodnih 30 godina, dodajući da će biti više borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, te da ohrabruje tužilaštvo da što promptnije reaguje.
Lekić je kazao da je ovo Vlada kontinuiteta, sa svim minusima u ekonomiji.
Poslanicu Građanskog pokreta URA Suadu Zoronjić interesuje šta aktuelni premijer planira da učini da državne institucije rade transparentno i budu najvažniji resurs ove zemlje.
“Takođe, najavljeni Zakon o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću je po posljednjim informacijama u završnoj fazi. Da li i u kojoj mjeri mislite da se može vratiti poljuljano povjerenje građana u institucije i državu”, glasi pitanje Zoronjić.
Zoronjić govorila i o “reketu u FZO” i kazala da” FZO godinama reketira stomatologe”.
Abazović je odgovarajući na pitanje Zoronjić, kazao da što se tiče transparentnosti neće biti restrikcija.
Rekao je da je važan Zakon o porijeklu imovine, a kasni – “jer smo čekali da EK da svoje mišljenje, dodajući da on mora da bude funkcionalan, jer ga imaju neke zemlje ali on ne daje rezultate”.
“Ko god je imovinu stekao na legalan naćin srećno bilo, ali isto tako mora postojati neka vrsta odgovornosti”.
Osvrnuvši se na Fond zdravstva, Abazović kaže da u njemu postoje velike dubioze te da su nagomilani ogromni dugovi.
“Ja nisam do kraja upućen u bit problematike što se tiče stomatologa. Ako imate neku informaciju proslijedite mi je i imaćemo obzira ako se radi o, kako ste vi kazali, bilo kakvom reketiranju”.
Zoronjić je pohvalila pokretanje procedure o Zakonu o porijeklu imovine.
Dodala je da je o bitnosti problema stomatologa upozoravala i ranije.
“Pozivam vas predsjedniče Vlade da vi povedete računa o ovome, problem je toliko kompleksan, i pozivam nadležne da utvrde ovo što sam rekla. Fond zdravstva ih primorava da potpišu umanjene fakture i time se moraju odreći zarade koju su zaradili u toku mjeseca”, objasnila je ona.
Dodala je da stomatolozi nijesu uključeni u program Evropa sad.
“Da li uviđate da moramo urgentnim finansijskim i drugim mjerama značajno unaprijediti socijalni i ukupni status građana i preduprijediti brojne izazove? To je veoma složeno imajući u vidu brojne naslijeđene limite, haotično stanje, kao i izvjesne turbulencije i ekstremne klimatske, geopolitičke, energetske, prehrambene, zdravstvene i migracione promjene. Posebno treba imati u vidu socijalno najranjivije grupe, kao što su penzioneri, nezaposleni, tranzicione žrtve, lica sa invaliditetom i drugi ugroženi”, glasi pitanje za premijera koje mu je uputio poslanik PzP-a Branko Radulović.
PremijrAbazović kaza je odgovarajući na pitanje Radulovića navodi da “moramo da djelujemo brže i ne smijemo da se plašimo”.
“Naša je intencija da vratimo Luku Bar u državno vlasništvo”, kazao je Abazvić.
Predstavnik poslanika BS-a Amer Smailović uputio je ptanje Abazoviću koje glasi: “Vlada planira da uradi kako bi se smanjio negativan uticaj ekonomske krize koja utiče na standard građana i da li imate viziju kako da smanjite uvoznu zavisnost i stimulišete domaću proizvodnju?”.
Poslanik LP-a Andrija Popović je naglasio da navodno skoro, kako kaže, potpisivanje kontroverznih međunarodnih ugovora u okviru inicijative Otvoreni Balkan kao i Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom registrovanom u Srbiji, koji je takođe međunarodnog karaktera, koje je najavio premijer i crnogorska Vlada, nesumnjivo snažno dijele crnogorsko društvo.
Istovremeno, smatra on, nema prepreka za potpisivanje temeljnog ugovora sa Crnogorskom pravoslavnom crkvom registrovanom na Cetinju.
“Zašto Vlada preduzima nelegalne, protivustavne poteze, beznačajne za javni interes, u teškoj socijalno-ekonomskoj situaciji uslovljenoj dominantno evropskim ratom i ruskom agresijom na Ukrajinu, a prioritet nam je ubrzani put ka Evropskoj uniji? Sve to radite u tradicionalnom roku od 100 dana datom Vladi koji treba da odgovori Liberalnoj partiji i ostalim konstituentima nove parlamentarne većine, jesmo li pogriješili dajući Vam podršku prije 60 dana, slijedi li naše preispitivanje iste? Namjerava li nova 43. evroatlantska Vlada zaustaviti, ranije započet progon i hajku svojih građana i građanki, čak i nas imunitetom zaštićenih poslanika, koji smo do bola stradali u policijsko-klerikalnoj ujdurmi na Cetinju i Belvederu 4. i 5. septembra 2021. zbog odbrane građanske države a sada smo masovno okrivljeni i privode nas svakodnavno u cetinjski Sud”, pitaće Abazovića Popović.
“Otvoreni Balkan suštinski znači zatvorena Evropa”, kazao je Popović.
Abazović je kazao da će temeljni ugovor, kako sada stvari stoje, imati 19 članova.
Zinteresovani smo za što brže učlanjenje u EU, rekao je takođe Abazović.
0 komentara