Nova vlast, kaže dr Vučinić, želi da se obračuna sa suverenističkom političkom opcijom koja je pokazala spremnost na otpor klerofašističkom projektu i to je jedan od glavnih razloga da se optužuju i neki građanski aktivisti.

Tragikomični pokušaj

Okupljanje na Cetinju, dodaje, bilo je, prema njegovim saznanjima, apsolutno spontano bez ikakve organizacije.

“Čak ni prisustvo predsjednika države mislim da nije suštinski uticalo na namjeru ljudi da isključivo samostalno i samosvjesno, koji imaju ubjeđenja i uvjerenja u interesu nezavisne crnogorske države i Crnogorske pravoslavne crkve, dođu u Prijestonicu da brane svoje dostojanstvo i slobodu, pravo i čast Crne Gore”, kategoričan je Vučinić.

Namjera vlasti da aktere protesta, među kojima i građanske aktiviste, okrive da su bili dio organizovane kriminalne zavjere protiv države, za našeg sagovornika nije „ništa neobično“.

“Svi autoritarni, totalitarni, profašistički i staljinistički režimi oduvijek borce za slobodu tretiraju kao ekstremiste i teroriste”, ističe on.

Ako se na Cetinju 4. i 5. septembra može govoriti o nasilju onda je to, naglašava Vučinić, „ona ogromna količina suzavca koja je bačena i još neutvrđena informacija o upotrebi gumenih metaka“.

Poručuje da su pokušaji da se skup u Prijestonici kvalifikuje kao ekstremistički tragikomični.

“Dobro se zna što je terorizam, što je pokušaj terorizma. Postoje međunarodne konvencije, postoji praksa sudova. Ako je bilo nekih nasilnih ataka i ako je nekome dokazano da je učestvovao u nasilničkim aktima, recimo u napadu na policiju ili nije postupio po naređenju policije, svakako treba da odgovara. Ali kvalifikovati skup kao teroristički akt i kao skup ekstremista to je tragikomično. No, s obzirom na to kakav je karakter političke opcije od koje to dolazi ništa me ne čudi”, ističe profesor Vučinić.

Politički proces

Za pravnika i istoričara Novaka Adžića potencijalno procesuiranje grupe građana zbog navodne organizacije protesta na Cetinju sa namjerom da atakuju na državu je „klasični montirani politički proces“.

“Koliko sam shvatio, fokusiran je na to da se, između ostalih, potpuno neopravdano i neosnovano sa stanovišta materijalnih činjenica, dokaza i smisla, pominje kao prvookrivljeni gospodin Veselin Veljović. On je, prema mom mišljenju, postupio časno, patriotski, profesionalno i odgovorno braneći Ustav i zakone Crne Gore i pravo na građanki otpor zlu, okupaciji, aneksiji Crne Gore koju su pokušali da primijene predstavnici aktuelne vladajuće nomenklature na Cetinju 5. septembra”, poručuje on.

Dodaje da se ne javlja kao Veljovićev advokat, ali mora da ukaže „da njegovo djelovanje na Cetinju nije imalo elemenata ni za prekršajnu odgovornost, a kamoli za krivično-pravni progon“ i da je na sceni politički proces.

Adžić smatra i da se radi o svojevrsnoj reprizi montiranog političkog procesa, sličnog onom zloglasnom i neuspješnom protiv generala Radomira Vešovića vođenom u Beogradu februara 1921. godine, kada je kao optuženi za djelo veleizdaje oslobođen svake krivične odgovornosti.

“Ali je prije toga godinu i po dana proveo u srpskom zatvoru”, podsjeća on.

Da se priprema krivična prijava, kako kaže, saznao je iz Pobjede, a kako je i sam bio akter protesta, kategoričan je da „sa stanovišta materijalnog, krivičnog prava, krivično-procesnog prava, teorije i procesa za to nema pravno relevantnih dokaza“.

“To je politička namještaljka. Pokušaj da se ljudi iz političkih razloga, zbog neslaganja, procesuiraju bez dokaza. Najprije kao pravniku mi je neprihvatljivo takvo postupanje, a kao istoričaru, pogotovo”, ističe Adžić.

Kaže i da je „normalno da se podnesu krivične prijave protiv bilo koga ako postoje dokazi, očigledni i nepobitni“.

Pripremu krivične prijave protiv učesnika protesta na Cetinju komentarisao je i reditelj i član organizacije „The books of knjige“ Zoran Marković Zonjo, poručujući u izjavi Gradskoj televiziji da, ukoliko je tačno da policija priprema prijavu kojom će se protesti na Cetinju okarakterisati skupom ekstremista, onda je i on među „ekstremistima i teroristima“.

Zahvalio je policiji što je „suzavcem počistila Cetinje od virusa“.

“Kad ogromna količina suzavca napadne nos, oči, usta, pluća… nema šanse da virus može da preživi”, poručio je ironično Marković, uz konstataciju da je čuo da u Beranama poslije ustoličenja Metodija raste broj oboljelih, te da bi možda bilo bolje da su i tamo bacili suzavac.

Više izvora Pobjede iz policije i Tužilaštva potvrdilo je da je u pripremi krivična prijava protiv više osoba, a kojom će građanski protest na Cetinju 4. i 5. septembra, organizovan kao bunt zbog odluke Crkve Srbije i crnogorskih vlasti da u

Cetinjskom manastiru ustoliče mitropolita ove vjerske organizacije Joanikija Mićovića, zvanično proglasiti skupom ekstremista i pokušajem terorizma.

Na spiskovima koji su do sada sastavljeni, kako kažu, je tridesetak osoba, a među njima ima i uglednih građanskih aktivista. Prvi na spisku, prema našim saznanjima, je bivši direktor Uprave policije Veselin Veljović.

Informaciju da je u jeku priprema krivične prijave potvrdio je i direktor Uprave policije Zoran Brđanin, u ponedjeljak na sjednici skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu.

“Onog trenutka kada vam ja kažem, stojim iza toga, da su postojale planirane pripremne i realizovane radnje usmjerene za izazivanje nasilja. Ove su riječi dosta jake i ja ih govorim sa odgovornošću. Mi iz policije posjedujemo dokaze i nadamo se da će sve ovo biti brzo procesuirano i da će biti dostavljeno, odnosno da će u odgovarajućim sudskim postupcima biti izvedeno do kraja”, rekao je Brđanin, najavivši „pakleni“ sadržaj krivične prijave.

Sagovornici Pobjede – Novak Adžić i Nebojša Vučinić, kategorični su da, kako kažu, na mjestima gdje su oni 4. i 5. septembra boravili na Cetinju niko nije napadao policiju.

“Bio sam na Belvederu do kasno u noć 4. septembra, onda sam se vratio u grad i bio sam na Dvorskom trgu kad je policija neosnovano, bez razloga upotrijebila silu protiv nas, mirnih demonstranata. Ujutro sam otišao na Belveder i ni tamo nijesam primijetio da je bilo upotrebe bilo kakve sile prema policijskim organima, što i snimci jasno pokazuju”, kategoričan je Adžić.

Bilo je, dodaje on, šenlučenja, odnosno pucanja u vazduh i ništa drugo.

“Nikakvog napada na policijske organe nije bilo što i vi možete posvjedočiti, jer smo zajedno u tim trenucima bili na Belvederu”, kaže on i dodaje kako je antički istoričar Tukidid kazao: „Oči su uvijek vjerniji svjedok od ušiju“.

I profesor Vučinić naglašava da nije primijetio da je bilo napada na policiju.

“Suprotno tome, a i sami ste svjedočili, stalno je među prisutnima preovladavala tendencija i težnja, odnosno upozorenja da se policija ne provocira, da se ne izazove nikakav sukob s policajcima, jer bi to dovelo u pitanje legitimitet čitavog skupa”, kaže Vučinić.