Izvor: Pobjeda

Uprkos dobroj namjeri dosta razloga za brigu

I pored dobre namjere crnogorskog zakonodavca, ima dosta razloga za zabrinutost u vezi sa nacrtom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, ocijenili su u pravnoj analizi tog akta i njegove usklađenosti sa pravnom tekovinom EU i međunarodnim standardima, eksperti Evropske komisije, piše Pobjeda.
Uprkos dobroj namjeri dosta razloga za brigu

Foto: Pixabay

Kada je u oktobru prošle godine tadašnje Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava javnosti predstavilo nacrt izmjena, postalo je jasno da se odustalo od stvaranje dugo najavljivanog novog zakona o porijeklu imovine jer je zaključak bio da se ne bi mogao primjenjivati retroaktivno.

Suština izmjena postojećeg zakonskog rješenja je da se finansijska istraga vodi odvojeno od krivičnog postupka, što otvara vrata za oduzimanje protivpravno stečene imovine bez pravosnažne osuđujuće krivične presude, što do sada nije bio slučaj, a što bi otvorilo vrata finansijskim istragama kada se utvrdi, ili osnovano posumnja, da postoji imovina za koju nema realnog pokrića u prihodima i potom se tretirati kroz građanski postupak.

Tadašnji ministar unutrašnjih poslova i koordinator Ministarstva pravde Sergej Sekulović na okruglom stolu posvećenom ovim izmjenama, koji je održan u novembru prošle godine, priznao je da se radi o neuobičajenom rješenju za crnogorski pravni sistem, jer se oduzimanje imovine razdvaja od krivičnog postupka i nazvao to „za naše uslove gotovo revolucionarnim poduhvatom“.

Eksperti angažovani kroz program podrške EU vladavini prava u Crnoj Gori Mauricio Varaneze i Teo Bil u svojoj analizi iz marta ove godine, u koju je Pobjeda imala uvid, konstatuju, sa žaljenjem, da prilikom izrade Zakona i njegovih izmjena i dopuna nije uzeta u obzir neophodna podjela dva različita postupka oduzimanja imovine.

Riječ je o proširenom oduzimanju i oduzimanju bez prethodne osuđujuće presude koje se, prema ocjeni eksperata, veoma razlikuju i u pogledu primjene i u odnosu na uslove definisane zakonom.

Još jedna bitna razlika je da je oduzimanje bez prethodne osuđujuće presude uređeno uglavnom i ovim i Zakonom o parničnom postupku, dok je prošireno oduzimanje uređeno Zakonom o krivičnom postupku i Zakonom o oduzimanju.

U izvještaju se navodi da je za postupak oduzimanja bez prethodne osuđujuće presude, odgovarajuća nadležnost povjerena potpuno novom akteru – Zaštitniku imovinsko-pravnih interesa – koji nikada nije zastupao državu u parničnim postupcima niti ima iskustva u krivičnom postupku i finansijskoj istrazi.

Eksperti konstatuju da se čini da odredbe zakona neprikladno uključuju i žalbu na oduzimanje bez prethodne osuđujuće presude koja će – imajući u vidu rješenja iz zakona – biti formulisana u skladu sa Zakonom o parničnom postupku.

“S obzirom na to da je postupkom predviđeno da se nalozi za zamrzavanje i nalozi za oduzimanje bez prethodne osuđujuće presude izdaju u građanskom postupku (građanski sud), međunarodna saradnja se teško može primijeniti jer se s tim povezani instrumenti o uzajamnom priznavanju, uključujući i Regulativu EU 2018/1805, ne primjenjuju na naloge za zamrzavanje i/ili naloge za oduzimanje izdate u okviru građanskog postupka”, navodi se u analizi.

Kao rezultat toga, dodaje se, zakonodavni okvir je teško razumljiv zbog mješovitih procedura i zbog protivrječnih i preklapajućih zakonskih odredbi. Neke od predviđenih odredbi narušavaju ukupnu koncepciju van okvira oduzimanja bez prethodne osuđujuće presude, jer propisuju da se postupak oduzimanja bez prethodne osuđujuće presude može sprovesti i nakon osuđujuće presude, nakon čega bi trebalo da uslijedi prošireno oduzimanje.

“Isto tako, odredbama nije predviđeno da li se ova dva postupka mogu voditi paralelno ili ne i koji bi od ta dva postupka na kraju imao primat. Izmijenjena odredba o vrsti privremenih mjera doprinosi pogrešnoj percepciji, jer je u okviru značenja imovine proistekle iz kriminalne djelatnosti napravljena beskorisna razlika između pokretne i nepokretne imovine”, piše u analizi.

Navodi se i da definicija „imovine nezakonitog porijekla“, iako je utvrđena u članu zakona, nije dovoljno jasna i s obzirom na to da je sama po sebi obuhvaćena definicijom „imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću“ (prošireno oduzimanje), može negativno uticati na sprovođenje, osim što doprinosi daljim nesporazumima i individualnim tumačenjima.

“Očekuju se i potencijalni sukobi sa pravnim institutom poklona. Za druge relevantne izraze koji se koriste u ZoO, a koji se odnose na različite nivoe sumnje, nedostaju definicije”, upozoravaju eksperti.

Uslovi na osnovu kojih je predviđena primjenjivost za oduzimanje bez prethodne osuđujuće presude, smatraju se u velikoj mjeri nedovoljnim da se omogući oduzimanje imovine zbog vrlo vjerovatnog sukoba sa nepovredivim pravom na imovinu, pravično suđenje, djelotvoran pravni lijek i pretpostavku nevinosti.

“Nacrtom zakona predviđeno je da se oduzimanje bez prethodne osuđujuće presude može izvršiti protiv osumnjičenog (probatio diabolica) ako postoji nesrazmjernost između zakonitih prihoda i imovine. Za razliku od toga, smatra se da lice protiv koga se može primijeniti oduzimanje bez prethodne osuđujuće presude treba da bude barem optuženo i, kao drugi element, trebalo bi da postoji nesrazmjernost. Ovo bi omogućilo optuženom licu da pruži protivdokaze u odnosu na optužbu u skladu sa pravičnim suđenjem”, navodi se u izvještaju.

Eksperti ocjenjuju da zakonodavac nije dobro razumio u kojoj mjeri će biti ključan instrument finansijske istrage za identifikovanje imovine koja će biti privremeno ili trajno oduzeta, kao i za utvrđivanje nesrazmjere između zakonitih prihoda i imovine lica koje je predmet istrage. Uslovi propisani za pokretanje finansijske istrage su veoma restriktivni čak do te mjere da teško da omogućavaju da se vodi paralelno sa krivičnim istragama.

I pored navedenog u uvodu, detaljna pravna analiza „Nacrta zakona“ ogleda se u poglavlju pet ovog izvještaja gdje su za svaki komentarisani član istaknuti nedostaci i formulisane povezane preporuke.

Eksperti u analizi ukazuju i na neusklađenost u terminologiji i definiciji imovinske koristi kroz nekoliko crnogorskih zakona među kojima su ZKP, KZ, ZoO i Zakon o sprečavanju korupcije i ocjenjuju da se te razlike smatraju nedosljednim i da vjerovatno stvaraju poteškoće prilikom tumačenja i, shodno tome, negativno utiču na krivične istražne radnje i postupke, iz kog razloga bi Crna Gora trebalo da razmotri usaglašavanje ovih definicija.

×

Preuzmite našu aplikaciju


Pratite nas na

Pridružite se našoj Viber zajednici

0 komentara


POVEZANI ČLANCI

IZVJEŠTAJ ZA 2021. GODINU: Povećan broj prijavljenih za visoku korupciju, 10.742 krivične prijave, SDT optužilo 153 lica

Vlada donijela novu Odluku o zabrani skladištenja duvanskih proizvoda u luci Bar

Abazović: Očekujem da svi poslanici podrže Zakon o porijeklu imovine, da stanemo na kraj nelegalnom bogaćenju

NAJNOVIJE

NAJČITANIJE

Olenik: Sveštenik Nikolaj Stamatović u posjedu snimaka orgijanja sa djecom

Krivokapić na saslušanju kao okrivljeni, iako je na njega bačena šok bomba 5. septembra na Cetinju

Abazović: Premijer će odlučiti da li će se glasati sjutra o Temeljnom ugovoru

Milačić neće na sastanak na kojem učestvuje Đukanović