Venecijanska komisija hvali Ministarstvo pravde Crne Gore što je organizovalo inkluzivnu, demokratsku i transparentnu javnu raspravu o Zakonu, i što je podnijelo zahtjev za mišljenje u oktobru 2022. godine, prije finalizacije izmjena.

Venecijanska komisija smatra da se izmjenama Zakona ide u dobrom pravcu – uvodi jansije odredbe ocjenjivanja, podstiče internu mobilnost, predviđa jasan i sistematizovaniji sistem ocenjivanja, precizira nove odredbe o Komisiji za Etičkim kodeksom, pojačava odgovornost i transparentnost tako što se Sudskom savjetu povjerava mogućnost pokretanja disciplinskog postupka.

“Dve ključne teme – prisustvo ministra pravde u Sudskom savjetu i poteškoće pri izboru članova laika Sudskog saveta – ne mogu se obrađivati bez zadiranja u ustavna ovlašćenja drugih organa, napominje Venecijanska komisija. „Znak je zrelosti i odgovornosti političke klase da može da pronađe konsenzus ili dogovore, posebno u pogledu imenovanja u nezavisnim institucijama“, ponavlja se”, navodi se u mišljenju.

Venecijanska komisija žali što mnoge od njenih preporuka iz 2014. nisu sprovedene. Posebno preporučuje izmenu sledećih odredbi:

– da bi se zaštitio i podržao osnovni princip nezavisnosti sudstva, prava sudija u vezi sa radom, kao što su pravo na adekvatnu platu ili starosna granica za odlazak u penziju, treba da budu jasno regulisana zakonom;

– što se tiče „političke“ nekompatibilnosti, period hlađenja za članove Sudskog saveta trebalo bi da se smanji na 5 godina, kako bi se izbegla prekomerna stigmatizacija političkog djelovanja i sprečilo neopravdano ograničavanje grupe potencijalnih kandidata;

– mehanizmi protiv ćorsokaka, kao što je izbor vršioca dužnosti predsjednika Vrhovnog suda, trebalo bi da budu ograničeni na izuzetne događaje, kao što su smrt, ostavka ili razrešenje aktuelnog predsjednika, kako bi se izbjeglo pretvaranje izuzetka u pravilo;

– kriterijume za ocjenjivanje treba djelimično revidirati kako bi se obezbjedilo poštovanje nezavisnosti sudija;

– a sve sudije, bez obzira u kom sudu rade, treba da budu predmet odgovarajuće evaluacije, prilagođene ulozi koju imaju u pravosudnom sistemu;

– etičke i disciplinske povrede treba držati odvojeno;

– disciplinske sankcije treba ponovo razmotriti kako bi se uspostavila pravednija ravnoteža između ozbiljnosti povrede i izrečene sankcije;

– Zakon treba da predvidi da su za pokretanje disciplinskog postupka nadležni samo članovi Sudskog savjeta.

Venecijanska komisija ohrabruje vlasti da nastave sa dobrim radom na ovim izmjenama i dopunama u cilju potpunog usklađivanja sa standardima, ali naglašava da će se velika pažnja morati posvetiti praktičnoj implementaciji novog teksta.

„Kao što se pokazalo u praktičnoj primeni ovog zakona, zakoni na papiru se ne mogu uvijek primeniti u praksi“ saopšteno je iz Venecijanske komisije koja je pozvala sve relevantne aktere da sarađuju i rade zajedno kako bi osigurali da nezavisan, odgovoran, efikasan i transparentan pravosudni sistem napreduje u Crnoj Gori.