Vujović je, komentarišući to što suverenističke partije mjesec i po prije izbora još ne znaju da li će zajedno ili samostalno nastupiti na izborima, kazao da je „procrnogorski blok spor u reakcijama“, da DPS mora da „smogne snage“ da kaže „spornim kadrovima“ da treba da odu i da od toga zavisi uspjeh partije na izborima, a da SDP i SD treba da „porade na stvaranju koalicionih aranžmana“ kako bi smanjile rizik da im se raspu glasovi i da ostanu ispod cenzusa.

– Političke partije se suočavaju sa dva veoma snažna problema. Jedan od njih je potrošenost političkih elita. I to se ne odnosi samo na one koji su decenijama na visokim pozicijama u vladajućim ili i u opozicionim partijama, već i na one koji su to značajno kraće. Intenzitet političkih dešavanja je dramatično veći u Crnoj Gori nego u drugim stabilnim parlamentarnim demokratijama. Mogli bismo reći da Crna Gora iskusi kritičnih događaja u politici u jednoj godini koliko neke stabilne demokratije u pet ili deset godina. Dubina podjela u društvu, spoljno miješanje u izborni i politički proces, intenzivne kampanje diskreditacije protivnika, neobjektivno izvještavanje medija, brojne afere kriminalnog karaktera, revanšizam, zloupotrebe ovlašćenja, otvoreno nepoštovanje zakona, veliki broj kompromitovanih političara koji i dalje dominiraju političkom scenom, čine da se birači brzo zasite političke ponude – kaže Vujović.

Ocijenio je da se suočavamo sa trendom gdje će i jedan četvorogodišnji mandat biti dovoljan da birači vide političara kao potrošenog.

– Stoga ne čudi kako je vladajuća koalicija za svega dvije i po godine izgubila skoro polovinu birača. Kao što ne čudi ni da su opozicione partije suočene sa sličnim velikim osipanjem podrške. Birači jednostavno žele responzivniji odnos partija, inoviranje političke ponude, brže zamjene potrošenih kadrova -istakao je Vujović.

Prema njegovim riječima, na političkom polu prosrpskih partija to su ranije shvatili i stoga je, kako je kazao, stalno u toku proces inoviranja političke ponude.

– Novi politički subjekti, sa ogromnim brojem novih lica privlače podršku razočaranih birača, te se uspijeva zadržati kritična podrška birača toj politici, iako to i nije motivacija onih koji glasaju – istakao je Vujović.

Poručio je da je procrnogorski blok spor u reakcijama, te i kad ih ima, kako je rekao, te reakcije su uvijek zakašnjele, neubjedljive.

– Najbolji primjer je odnos prema evropskim integracijama. U situaciji kada je vladajuća koalicija potpuno blokirala proces evropskih integracija, te izgubila povjerenje evropskih partnera, opozicija i dalje drži na poziciji predsjednika Odbora za evropske integracije Branimira Gvozdenovića. I onda se postavlja legitimno pitanje da li je Gvozdenović najbolje što DPS može ponuditi kada je riječ o evropskim integracijama. Govorimo o pitanju gdje skoro 80 odsto građana Crne Gore podržava njeno članstvo u EU – istakao je Vujović.

Ocijenio je da je puno propuštenih šansi opozicije u situaciji kada nasuprot sebe ima vlast koja je sistem dovela do raspada, koja ne uspijeva makar u jednoj oblasti ponuditi uspješne politike.

– Strategija „zamijenićemo sporne kadrove kroz kandidatsku listu“ je prespora, zbunjujuća. Izostala je politička poruka da ti ljudi treba da odu. Postavlja se legitimno pitanje ako je predsjednik DPS-a osjetio odgovornost nakon poraza na predsjedničkim izborima i podnio ostavku, što oni, koji su svojim ostankom u partiji i u poslaničkom klubu više doprinijeli padu podrške DPS-u nego doskorašnji predsjednik, rade i dalje na tim pozicijama. Samo usporavaju i sprečavaju da se stvarne promjene dese i ponovo narušavaju šanse da se na parlamentarnim izborima obezbijedi dobar rezultat. DPS treba da smogne snage i da kaže ovim ljudima da je vrijeme da odu. Od toga zavisi i uspjeh na izborima. Da li će birači povjerovati da su oni otišli. A da bi povjerovali, poruka treba da bude dovoljno jasna i glasna – istakao je Vujović.

Na pitanje koja je najbolja opcija za suverenističke partije za vanredne parlamentarne izbore, Vujović je kazao da je to izlazak u dvije kolone.

– Vjerujem da bi za opoziciju, ne računajući manjinske partije, najbolje bilo da ide u dvije kolone. Jednu u kojoj bi bile DPS, SDP i SD, a druga lista sastavljena od subjekata i pojedinaca koji nikad nijesu bili dio ove tri nekada vladajuće partije. Obje liste treba da budu jasno građanske, proevropske i prozapadne, predvođene od novih, uglednih pojedinaca koji nijesu bili na funkcijama u ovim partijama. Ponuda biračima mora biti atraktivna, inovirana, da uliva povjerenje. Imati nova lica na listi ne znači da to treba da budu pojedinci za koje svi znamo da će podnijeti ostavke odmah nakon izbora, jer njihove karijere, recimo u inostranstvu, isključuju mogućnost poslaničkog rada. Građanima je potrebno da glasaju za one koji će se u parlamentu boriti za njihove vrijednosti – istakao je Vujović.

On, međutim, kaže da je veliko pitanje da li se može napraviti druga građanska lista koja bi mogla da ostvari dobar rezultat u kratkom periodu.

– Ja nijesam optimista ako izbori ipak budu održani 11. juna. Ako ne mogu napraviti dvije dobre liste, onda je bolje da naprave jednu dobru nego dvije prosječne ili loše liste – istakao je Vujović.

Prema njegovim riječima, ono što opterećuje ovaj koncept je pitanje što će se dešavati poslije izbora sa građanima na listi.

– Da li su oni nosioci „partijskih“ mandata ili su nukleus nekog građanskog kluba. To je rizik i za partije. Posebno kada je riječ o finansiranju iz budžeta. Građanski koncept lista je bolji za privlačenje birača, ali nosi rizike za partijske interese. S druge strane, ako građanski kandidati treba samo da „pozajme“ ugled partijama, to ih destimuliše da se uključe. Upravo je i ovo najveći problem ovog modela i razlog zašto ugledni pojedinci oklijevaju da se uključe u ovakve inicijative – istakao je Vujović.

Komentarišući mogućnost samostalnog nastupa suverenističkih partija, od kojih je SDP ranije donijela odluku da će sama na izbore, Vujović je poručio da eventualni samostalni nastupi nose puno rizika za SDP i SD.

– U ovom trenutku im ne bih savjetovao samostalni nastup. Moraju poraditi na stvaranju koalicionih aranžmana, te smanjiti rizik da im se raspu glasovi, a oni ostanu ispod cenzusa – istakao je Vujović.

On je kazao da je opoziciji, ako i dalje ostane u opozicionim klupama, potrebna zajednička platforma, ali i da bi izbori mogli da otvore veći prostor za politička djelovanja i postizborna koaliranja.

Velika očekivanja građana problem i za vlast i za opoziciju

Zlatko Vujović kaže da su veliki problem svim partijama velika očekivanja građana, prije svega kad je riječ o njihovom standardu, kao i njihov nerealni optimizam da će takvo nešto biti moguće.

– Svako ko bude vodio narednu vladu suočiće se sa ogromnim pritiskom birača da ispune njihova očekivanja kad je riječ o standardu. Kontinuirano zaduživanje da bi se pumpale plate će uskoro biti nemoguće, a suočavanje sa realnošću će biti veoma bolno, posebno za one koji su vodili ovakvu politiku, tako da „Evropa sad“, lako može da se pretvori sa ovakvim politikama u Evropa nikad – istakao je Vujović.

Prema njegovim riječima, ovakva očekivanja birača su problem kako vlastima, tako i opoziciji.

– Što je bolje – ući u trku sa nerealnim obećanjima ili investirati u odgovoran odnos prema biračima? Ovo drugo je bolje, ali i kratkoročno skuplje. Potrebno je da opozicija da garancije biračima da će zaštititi njihova stečena prava kada govorimo o platama i penzijama, ali i realan plan kako izaći iz ovog problema – ekonomske krize. Posebno kada vlasti i „Evropa sad“ nemaju nikakav plan, već plasiraju gomilu praznih obećanja.

Ipak, tako nešto je nemoguće jer iz opozicije nema kredibilnih glasova koji će se baviti ekonomskim politikama, te niko ne napada efektivno vlasti i „Evropu sad“, pa čak ih i ne poziva na prazna neispunjena obećanja kojih je pregršt – istakao je Vujović.

Poručio je da opozicija ako hoće uspjeh mora da ubijedi birače da su oni rješenje, da su oni – ti koji će zaštititi njihova stečena prava kada je riječ o platama i penzijama te spriječiti državni bankrot kojim će doći do brojnih otpuštanja i smanjenja plata.