test

Vukotić: Licemjerni pokušaj Joanikija da izjednači naciste i komuniste

Standard

04/11/2022

07:51

Istoričar Vukota Vukotić nazvao je zlonamjernim i licemjernim nastupe mitropolita Joanikija koji je u Novom Sadu pokušao da uveže nacizam i komunizam „na istom zadatku“, lamentirajući u svojoj besjedi nad srušenom



kapelom Karađorđevića, koju je prikazao kao prvobitnu Njegoševu i pokušavajući usput da plasira priču da je ideju za njeno uklanjanje i gradnju Mauzoleja na Lovćenu socijalističkim vlastima dao, navodno, Savić Marković Štedimlija, osuđeni kvisling i Pavelićev saradnik.

Riječ je o čisto zlonamjernoj konstrukciji Joanikija Mićovića Drugog, koji ide stopama Joanikija Prvog (Lipovca) koji je, kao i Savić Marković Štedimlija, bio osuđen za saradnju sa okupatorima. Samo što Joanikije Mićović licemjerno svoga prethodnika predstavlja svecem i mučenikom, a Savića Markovića kao nacistu. A kvislinzi jedan i drugi – ocjenjuje Vukotić.

Besjeda
Mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije je prije dva dana u Novom Sadu kazao da je pokojni mitropolit Amfilohije „obnovio vjeru i vratio Crnu Goru samoj sebi“, nakon što se zemlja „poprilično otuđila i krenula neizvjesnim putem, naročito od trenutka rušenja Njegoševe kapele na Lovćenu“.

To je bio jedan apokaliptički znak za Crnu Goru, a čini mi se i za cio srpski narod, jer Lovćen je sa Njegoševim grobom i sa Njegoševom kapelom bio svjetionik ne samo Crnoj Gori nego, kako je sveti vladika Nikolaj govorio i cijelom srpstvu – naveo je Joanikije, a prenio portal Mitropolije crnogorsko-primorske.

Dodao je da je činom rušenja Njegoševe kapele došlo do „neprirodnog i nezakonitog spoja između nacizma i komunizma“.

To kažem zato što je osnovnu ‘argumentaciju’ za rušenje lovćenske kapele dao jedan nacista, jedna opskurna ličnost, sluga Ante Pavelića, nažalost porijeklom iz Crne Gore, iz Pipera, Savić Marković Štedimlija. Te njegove ‘argumente’ su prihvatili komunisti voljom Josipa Broza Tita – istakao je Joanikije.

Prema Vukotićevim riječima, u pozadini mitropolitove besjede u Novom Sadu je plasiranje mnogo puta ispričane priče, ovoga puta za „ostatak srpskog sveta“ i one koji niti poznaju dovoljno crnogorsku istoriju i crnogorske prilike, a još manje znaju ko je Štedimlija, što je bilo sa izvornom kapelom Njegoševom ili gdje je u cijeloj priči ideja izgradnje prve verzije mauzoleja planirane prije Drugog svjetskog rata za vrijeme Aleksandra Karađorđevića. Ili, smatra Vukotić, Joanikije Mićović pokušava da namakne fokus javnosti sa neke druge priče, stavljajući ih, ili zbog političkih motiva, sklanjajući iz fokusa.

Zamjena teza
Vukotić ističe da „gospodin Joanikije ne zna ili ne želi da zna redosljed događaja i činjenica“.

Treba da zna da je oštećenu Njegoševu kapelu definitivno srušio Aleksandar Karađorđević i izgradio svoju zadužbinu 1925. godine, posvećenu Svetom Đorđu, umjesto Svetom Petru Cetinjskom, što je bila izvorna. E onda u tu priču stavljate Štedimliju da bi ocrnili Mauzolej i komuniste, iako znate da su ideju o gradnji Mauzoleja razvile odmah nakon Drugog svjetskog rata socijalističke vlasti, umjesto od strane Italijana porušene kapele Karađorđevića – naveo je Vukotić.

Pojasnio je da je ideja o gradnji Mauzoleja, pod nazivom „Hram integralnog jugoslovenstva“, bila aktuelna i 1933. godine, na čelu odbora za gradnju bio je pisac Branislav Nušić, a isti, veliki vajar Ivan Meštrović, angažovan za izradu idejnog rješenja a kasnije i realizaciju ideje.

Kada je Nušić umro, došlo je do pronevjere sredstava prikupljenih za gradnju hrama i od svega se odustalo tada – podsjetio je Vukotić.

Sagovornik Pobjede zaključuje da je intencija Joanikija Mićovića i Srpske pravoslavne crkve da po svaku cijenu obnovi kapelu Aleksandra Karađorđevića, sagrađenu da u simboličkom smislu pokopa Crnu Goru.

Drugim riječima, pokušavate da obnovite simbol okupacije Crne Gore, a pritom falsifikujete o kojem se objektu radi, i još ga nazivate obnovom kapele Svetom Petru Cetinjskom, iako je nju srušio do temelja i sagradio novu, od kamena sa Venčaca, kralj Aleksandar – kazao je Vukotić ističući da samo fali kakav ruski arhitekta da danas koncipira zdanje kao 1925. godine.

Izvor: Pobjeda

Ostavite komentar

Komentari (0)