Veliku zabrinutost trenutno izaziva delta varijanta korona virusa, jako zarazna (i možda opasnija), koja je prvi put identifikovana u Indiji u decembru prošle godine, prenosi Hina.
Indijom se brzo proširila, a potom i Velikom Britanijom, uzrokujući sve veći broj zaraženih i umrlih. Prvi slučaj zaraze delta varijantom u Sjedinjenim Američkim Državama dijagnostifikovan je prije nekoliko mjeseci i broj zaraženih sada se ondje brzo povećava.
Delta se širi i Evropom.
Šef Hrvatskog zavoda za javno zdravlje Krunoslav Capak prošle sedmice je izjavio da je u Hrvatskoj 43 odsto slučajeva zaraze delta varijante i najavio je mogući dolazak novog talasa zaraze.
Stručnjak za zarazne bolesti sa Medicinskog fakulteta Univerziteta Yale, Inci Yildirim, nije iznenađena razvojem situacije, piše portal ScienceAlert.
“Svi virusi s vremenom evoluiraju i mijenjaju se šireći se”, kazala je.
No delta je jedinstvena po tome kako se brzo širi, rekao je F. Perry Wilson, epidemiolog s Medicinskog fakulteta Univerziteta Yale.
“Delta će sigurno ubrzati pandemiju” širom svijeta, rekao je.
Pet činjenica o delta soju:
1. Delta je zarazniji od drugih sojeva
Delta je naziv za varijantu B.1.617.2., mutaciju virusa SARS-CoV-2 koja se prvi put pojavila u Indiji.
Prvi slučaj zaraze delta varijantom identifikovan je u decembru 2020. i ona se brzo proširila i postala Državama. Ta brojka brzo raste, pa se očekuje da će uskoro prevladati i u toj zemlji.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ocijenila je da je ta varijanta virusa “najbrža i najjača”.
“Zapravo je prilično dramatično kako će se stopa rasta promijeniti”, rekao je Wilson.
Delta se širi 50 odsto brže od alfe koja je bila 50 odsto zaraznija od originalne varijante virusa, a to znači da je nova varijanta 75 odsto zaraznija od originalne, rekao je.
“U posve neobuzdanom okruženju, u kojem niko nije vakcinisan i ne nosi masku, procjenjuje se da će prosječna osoba zaražena originalnom varijantom zaraziti još 2,5 ljudi”, rekao je Wilson. “U istom okruženju, delta bi se proširila s jedne osobe na možda 3,5 ili 4”.
“Zaraza se tako širi eksponencijalno i brže”, rekao je.
2. Rizik za nevakcinisane
Najvećem riziku izloženi su nevakcinisani.
Djeca i mladi takođe su razlog za zabrinutost.
“Nedavno istraživanje iz Ujedinjenog Kraljevstva pokazalo je da djeca i odrasli ispod od 50 godina imaju 2,5 puta veće mogućnosti zaraziti se delta varijantom”, rekla je Yildirim.
“Dok se starije starosne grupe vakcinišu, oni mlađi i nevakcinisani biće izloženi većem riziku od obolijevanja od bilo koje varijante COVID-a 19”, kazala je. “Ali čini se da delta pogađa mlađe starosne grupe više od prethodnih varijanti”.
3. Delta bi mogla izazvati ‘hiperlokalna žarišta’
Ako se delta nastavi širiti dovoljno brzo da ubrza pandemiju, Wilson kaže da će se najvažnija pitanja odnositi na prenosivost – koliko će se ljudi njom zaraziti i koliko brzo će se širiti?
Odgovori bi mogli zavisiti dijelom o tome gdje živite i koliko je ljudi na tom mjestu vakcinisano, kazao je.
Na primjer, slabo vakcinisani grad koji je okružen s visoko vakcinisanim područjima mogao bi doživjeti da virus ostane unutar njegovih granica, a rezultat bi mogla biti “hiperlokalna žarišta”, rekao je.
Ako se na nekom području zarazi previše ljudi odjednom, lokalni zdravstveni sistem biće preopterećen i umrijeće više ljudi, rekao je. “Zbog toga moramo biti jako zabrinuti”.
4. Drugačiji simptomi
Važno pitanje je hoćete li se od delta varijante virusa teže razboljeti nego od originalnog virusa.
“Na osnovi praćenja hospitalizacija u Velikoj Britaniji, varijanta je vjerovatno malo više patogena”, rekao je Wilson.
Premda su potrebna daljnja istraživanja, prve informacije o težini delta varijante uključuju istraživanje iz Škotske koje je pokazalo da je kod delta varijante dva puta više vjerovatno da će nevakcinisani završiti u bolnici nego kada je u pitanju alfa varijanta. A vakcine su bitno smanjile taj rizik.
Drugo pitanje fokusira se na to kako delta varijanta djeluje na ljudsko tijelo. Postoje izvještaji o simptomima koji su drugačiji od onih povezanih s originalnom varijantom korona virusa, kazala je Yildirim.
“Izgleda da su kašalj i gubitak mirisa manje učestali. A pojavljuju se glavobolja, grlobolja, curenje nosa i povišena tjelesna temperatura, na osnovi istraživanja u Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje više od 90 posto slučajeva zaraze čini delta varijanta”, kazala je.
Nije poznato može li delta varijanta izazvati više proboja imuniteta, odnosno zaraziti ljude koji su vakcinisani ili imaju prirodni imunitet od ranije zaraze korona virusom, što je do sada rijetkost.
“Proboj imuniteta je veliko pitanje”, kazao je Wilson. “Barem kad je riječ o imunitetu koja stvaraju mRNA vakcina, ne izgleda da će to biti problem”.
Analiza Engleske agencije za javno zdravlje pokazalo je da su barem dvije vakcine učinkovite protiv delta varijante.
Pfizer/BioNTechovo vakcina učinkovita je 88 posto protiv simptomatske bolesti odnosno 96 posto protiv hospitalizacije od delta varijante, dok je AstraZenecina vakcina (koja nije mRNA vakcina) 60 posto učinkovita protiv simptomatske bolesti i 93 posto protiv hospitalizacije.
Istraživanja su pratila ispitanike koji su dobili obje doze vakcine. “Dakle, njihov rizik značajno je niži nego osobe koja nije vakcinisana”, rekla je Yildirim.
Podaci o učinkovitosti drugih vakcina protiv delta varijante još nisu dostupni, ali neki stručnjaci smatraju da bi Moderna mogla djelovati slično kao Pfizer, budući da su obije mRNA vakcine.
5. Vakcinisanje je najbolja zaštita protiv delta varijante
Najvažnije što možete učiniti da biste se zaštitili od delta varijante je da se potpuno vakcinišete, ističu ljekari. To znači da morate dobiti obje doze vakcine koje se daje u dvije doze i pričekati preporučena dvije sedmice nakon vakcinisanja drugom dozom da bi zaštita bila maksimalna.
Hoće li delta varijanta biti dovoljna da podstakne one koji se mogu vakcinisati da to i učine? To niko sa sigurnošću ne zna, ali moguće je, rekao je Wilson, koji savjetuje svima koji imaju pitanja o vakcinisanju da razgovaraju sa svojim ljekarom.
“Kada se pojave lokalna žarišta, stope vakcinisanja rastu”, rekao je.
“Znamo da ako vam se neko poznat jako razboli i ode u bolnicu, to može malo promijeniti vašu procjenu rizika. To bi se moglo češće događati. Nadam se da će stope vakcinisanja rasti”.
0 komentara