Debata, koja je emitovana u nedjelju (19. septembra), nedjelju dana pre izbora, „imala je za cilj da pomogne neodlučnim glasačima da dobiju dodatne informacije“ pojasnili su moderatori debate. U nedavnim anketama, 40% je reklo da planira da glasa, ali još ne zna za koga.

Trenutno, SPD predvodi izborne ankete, iza njih su konzervativci Angele Merkel (CDU/CSU), koji su pali na istorijske niske vrijednosti, a Zeleni su na trećem mjestu.

“Ako sam dobro shvatio, gospođa Baerbock sa svojom strankom ima identične prijedloge kao i moja stranka”, rekao je Scholz u dijelu o ekonomskoj nejednakosti.

Zaista, oba kandidata pozvala su na povećanje poreza na velike plate, dok se konzervativni kandidat Armin Laschet tome glasno usprotivio, tvrdeći da bi povećanje poreza omelo napore malih kompanija da se oporave od pada pandemije. Po drugim pitanjima, činilo se da se Baerbock i Scholz međusobno slažu.

Obojica su obećali povećanje minimalne plate, a zatim su se udružili kako bi odbacili Laschetov kontraargument da bi sindikati trebali pregovarati o platama. „Gospodine Laschet, to je možda razlika između vas i mene.

Ne radim to jer je trenutno izborna kampanja. Ovaj zahtjev postavljam godinama “, rekao je Scholz. „Za mene se radi o dostojanstvu građana. To nas, međutim, možda razlikuje po ovom pitanju ”, dodao je on.

Što se tiče digitalizacije, oboje žele da obavežu telekomunikacione provajdere da osiguraju sveobuhvatnu širokopojasnu pokrivenost čak i u ruralnim područjima.

Brza anketa sprovedena ubrzo nakon debate proglasila je Scholza za pobjednika, pri čemu je 42% ljudi smatralo da je on ubjedljiviji od druga dva kandidata. Zaostajući daleko, Lascheta i Baerbocka je samo oko četvrtina gledalaca vidjela kao pobjednike debate. Ovo je treći put u tri debate da je Scholz preuzeo vođstvo u hitnim ispitivanjima javnog mnjenja.

Sklapanje koalicija Sklad koji su pokazali Zeleni i SPD mogao bi biti izraz koalicionih preferencija. “Ne želim da krijem činjenicu da bih radije formirao vladu sa Zelenima”, otvoreno je izjavio Scholz, iako je rekao da je otvoren za različite koalicione opcije. Prema sadašnjim ispitivanjima javnog mnjenja, dvosmjerna „crveno-zelena“ koalicija ne bi imala većinu u parlamentu. Da bi zajedno vladali, socijaldemokratima i zelenima trebao bi treći partner.

Najvjerovatnije, izbor bi bio između krajnje lijevog Die Linke-a i liberalnog FDP-a pogodnog za poslovanje. Nastavljajući strategiju kampanje koju je slijedio od kada je Scholz preuzeo vođstvo u anketama, Laschet je iskoristio priliku da se suprotstavi ljevičarskoj („crveno-crveno-zelenoj“) vladi SPD-a, Zelenih i Die Linke. “Ovi izbori su raskrsnica između” crveno-crveno-zelene “i centrističke vlade”, rekao je on, naglasivši da Zeleni i socijaldemokrate imaju značajno programsko preklapanje sa “ekstremno lijevom strankom” Die Linke.

Izvan saveza koji uključuje i SPD i Zelene, prema trenutnim anketama bile bi moguće i druge koalicije, na primjer između CDU/CSU, FDP i Zelenih ili CDU/CSU, FDP i SPD. Tokom rasprave, međutim, ni Scholz ni Baerbock nisu pokazali veliki apetit za koaliciju u kojoj bi učestvovali konzervativci. “Mislim da bi nakon 16 godina mnogi glasači htjeli da CDU konačno ponovo ode u opoziciju”, rekao je Scholz. I Baerbock je dao slične primjedbe.

Međutim, u svojoj ključnoj temi, klimatskoj politici, Baerbock je pokušala da ukaže na razlike između sebe i Scholza, dok je nastojala da plasira jedinstvenu prodajnu tačku Zelenih.

„Sljedeća vlada mora biti klimatska vlada“, rekla je ona, nazvavši Zelene jedinom strankom spremnom na ovo. “Dva kandidata iz velike koalicije” u međuvremenu su pokazala da nisu spremni da urade ono što je potrebno, dodala je ona, naglašavajući kako su i Laschet i Scholz posvećeni pridržavanju datuma prestanka korišćena uglja od 2038. godine koji je dogovorila sadašnja vlada.

Debata o klimatskoj politici bila je takođe jedna od rijetkih prilika da se Evropska unija pominje čak i usput, jer nijedno od pitanja dvojice moderatora nije bilo o temama EU ili spoljne politike: Nakon što se Laschet izjasnio protiv zabrane motora sa sagorjevanjem, tvrdeći da političke zabrane koče inovacije, Baerbock je uzvratio da je “čak” njegova partijska koleginica Ursula von der Leien predložila postepeno ukidanje za cijelu EU.

Drugi kratki pomen Unije došao je od Lascheta kada je govorio o unutrašnjoj bezbjednosti, pitanju za koje se čini da se nedavno postavilo na vrh njegove agende. „Kao kancelar, borbu protiv terorizma i jačanje unutrašnje bezbjednosti stavio bih kao prioritet“, rekao je on dodajući da će blisko sarađivati sa evropskim partnerima i partnerima iz G7.