Ono po čemu će ove godine prijem kod kraljice Elizabete biti specifičan jeste da prvi put u toku njene vladavine on neće biti održan u Londonu.
Kako je saopštila Bakingemska palata, 96-godišnja kraljica ovog puta neće napuštati Škotsku i za razliku od prethodnih slučajeva, odlazeći premijer Boris Džonson moraće u dvorac Balmoral, gdje će na kraju 6. septembra kraljica primiti i njegovog nasljednika.
Kraljica se obično sreće sa novim premijerom u Bakingemskoj palati u Londonu, a susret u Balmoralu, gdje ona obično provodi ljeto, predstavlja kršenje tradicije do kojeg je došlo zbog toga što ona ima poteškoće sa kretanjem.
Tras je treća premijerka Velike Britanije u istoriji, nakon Margaret Tačer i Tereze Mej.
Kako podsjeća BBC, Liz Tras je, kada je imala sedam godina, u imitaciji po izboru u svojoj školi glumila Margaret Tačer, koja je 1983. godine pobijedila ubjedljivom većinom.
Trideset devet godina kasnije, ona je zaista pošla koracima Čelične lejdi i postala liderka Konzervativne partije i premijerka.
Nakon dugotrajne političke borbe za premijera Velike Britanije, Tras je postala nasljednica Borisa Džonsona, koji je svrgnut sa mjesta lidera nakon što je zbog niza skandala izgubio podršku stranke.
Birtanski mediji pišu da će nova premijerka odmah biti izložena pritisku da objavi plan za rješavanje naglo rastućih računa za električnu energiju.
Osim toga, Tras nasljeđuje posrnulu ekonomiju u zemlji, sa najvišom inflacijom u posljednjih 40 godina.
Mnogi su optimistični da će nova premijerka podržati planove za zamrzavanje takozvane energetske granice, maksimalne cijene domaćeg gasa i električne energije, koju svaka tri mjeseca postavlja regulator Ofgem.
Hitne mjere već prve sedmice na vlasti
Liz Tras je juče izjavila da će već tokom prve sedmice na vlasti pokrenuti hitne mjere kako bi se pozabavila rastućim računima za energiju i povećala zalihe energije.
Rekla je i da će biti “hrabra” u rješavanju problema slabe ekonomije, ponavljajući svoje obećanje da će podstaći njen rast kako bi se riješila “duga lista problema”.
Pišući za Sandej telegraf, navela je da razumije koliko je kriza troškova života izazovna za Britance i da će preduzeti “odlučne mjere kako bi osigurala da porodice i preduzeća mogu preživjeti ovu i sljedeću zimu”.
“Planiram da u prvoj sedmici moje nove administracije odredim naše hitne korake u vezi sa računima za energiju i snabdijevanjem energijom”, rekla je ona.
List Sandej tajms citirao je izvore u ministarstvu finansija koji su rekli da bi trošak njenog plana mogao lako da premaši 100 milijardi funti (115 milijardi dolara), od kojih bi većina bila osigurana zaduživanjem vlade.
Tras je ranije u intervjuu za BBC odbila da iznese bilo kakve detalje, rekavši da nije u redu da iznosi svoju “preciznu strategiju” prije nego što je preuzela dužnost.
Takođe, nije željela da komentariše pomenutu cifru od 100 milijardi funti.
Kako je najavila, njen pristup će biti dvojak: hitna akcija za rješavanje krize troškova života i plan za postizanje ekonomskog rasta, a osim toga ona će imenovati Vijeće ekonomskih savjetnika koje će davati “najbolje ideje” za privredu.
“Moramo donijeti teške odluke kako bismo osigurali da ne budemo u ovoj poziciji svake jeseni i zime. Spremna sam da donesem teške odluke za obnovu naše ekonomije”, napisala je ona.
Nasljeđe Borisa Džonsona i Konzervativne stranke
U trenutku kada je vlada koju je predvodio Boris Džonson pucala po šavovima, a skandali se ređali jedan za drugim, ministarka spoljnih poslova Liz Tras bila je jedna od onih koja se nije pretjerano mnogo miješala u unutrašnje procese i rad britanskog premijera.
U to vrijeme, smatralo se da njena odanost Borisu Džonsonu u trenucima kada su se skandali ređali oko njegovog imena i neki od njenih beskompromisnih stavova (koji nisu uvijek dobrodošli, naročito u unutrašnjoj politici) potencijalno mogu da ugroze njen krajnji cilj preuzimanja vođstva države.
„Velika Britanija je velika država i znam da ujedinjena Konzervativna partija može osloboditi potencijal svih građana. Veoma je važno da pošaljemo poruku britanskim građanima. Kao premijerka, predvodiću vladu koja je posvećena ključnim principima Konzervativne partije. Suočavamo se sa velikim izazovima za zemlju u ekonomiji, sigurnosti i životnoj sredini. Volim našu zemlju i želim najbolje za nju”, poručila je Tras.
Kada je riječ o njenoj političkoj ličnosti i popularnosti unutar stranke, Tras je još početkom januara radila na pridobijanju podrške uticajnih ljudi u Konzervativnoj partiji kako bi preuzela lidersku poziciju.
U unutarstranačkim anketama koje se objavljuju svakih nekoliko mjeseci, Tras je nemali broj puta krajem 2021. i početkom ove godine istaknuta kao najpopularnija ministarka među članovima vlade Borisa Džonsona.
“Njen entuzijazam za slobodu, slobodnu trgovinu i niske poreze odjekuje partijskom bazom. Međutim, njena beskompromisna ekonomska pozicija i odbojnost prema političkoj korektnosti, čine je političkom figurom koja izaziva podjele“, piše Fejnenšel tajms.
Nova Čelična lejdi?
Za razliku od stavova o unutrašnjim političkim pitanjima koji nisu obilježili Tras, spoljna politika je područje u kojem je u posljednjem periodu ona bila najzastupljenija što joj je, u kontekstu globalnih geopolitičkih kretanja, svakako dalo određenu prednost u trci za premijersku poziciju.
Do sada, Tras je u Velikoj Britaniji, ali i u ostatku svijeta, postala poznata po beskompromisnim stavovima koji oslikavaju težnju Velike Britanije za širenjem uticaja kako u Evropi, tako i na području Indo-Pacifika, što je državi postalo naročito važno nakon izlaska iz Evropske unije.
Upravo politiku “Globalne Britanije” posljednjih godina utjelovljuje Liz Tras, a mnogi je zbog njenih stavova i ponašanja upoređuju sa Margaret Tačer i ističu kako bi Tras mogla da postane nova “Čelična dama”.
“Mnogi njeni govori takođe su bili u tonu Margaret Tačer, uz ponavljanja da je ponosna na britansku kulturu, vrijednosti, slobodu, demokratiju i ljudska prava”, navodi se u analizi britanskih medija.
Mnogi su sugerisali da Tras i svojim oblačenjem – krznena kapa i bijela mašna – pokušava da oponaša Margaret Tačer, iako je ona te tvrdnje odbacila.
Smatra se da su joj tačerovska aura i beskompromisni stavovi, te najave koje se tiču smanjenja poreza, uz raniju popularnost unutar Konzervativne partije, najviše pomogli u dolsaku na mjesto premijerke Velike Britanije i liderke konzervativaca.
Tokom posjete britanskim vojnicima na Baltiku, Tras je takođe na određeni način imitarala potez Margaret Tačer iz 1983. godine, te se zajedno sa vojnicima vozila na tenku čime je nastojala da pruži podršku aktivnostima britanske vojske u sklopu NATO djelovanja na Baltiku.
Podrška Zapadnom Balkanu
Kada je reč o Zapadnom Balkanu, smatra se da će izborom Liz Tras za britansku premijerku, Bosna i Hercegovina, ali i druge države gotovo pa sigurno dobiti dodatnu podršku kako u borbi protiv ruskog uticaja tako i u napretku na evroatlantskom putu.
Tras bila jedna od onih koji su se u Velikoj Britaniji najviše zalagali za uvođenje sankcija Miloradu Dodiku i drugim zvaničnicima iz RS, što je i učinjeno sredinom aprila kada je upravo Tras naglasila kako Dodik i Željka Cvijanović podrivaju stečeni mir u BiH.
„Ovo dvoje političara namjerno potkopavaju teško stečeni mir u Bosni i Hercegovini. Uz ohrabrenja od ruskog predsjednika Vladimira Putina, njihovo nepromišljeno ponašanje prijeti stabilnosti i sigurnosti širom Zapadnog Balkana”, rekla je tada Tras.
Svoju podršku Tras je ponovila i tokom posjete Bosni i Hercegovini kada je naglasila kako će Velika Britanija biti ključna podrška BiH na putu prema NATO-u, ali i Evropskoj uniji.
Od ljevičarskih roditelja do redova konzervativaca
Meri Elizabet Tras rođena je u Oksfordu 1975. godine.
Svog oca, profesora matematike, i majku, medicinsku sestru, opisala je kao „ljevičare“.
Kao djevojčicu, majka ju je vodila na protestne šetnje Kampanje za nuklearno razoružanje, organizacije koja se oštro protivila odluci vlade Margaret Tačer da dozvoli da se američke nuklearne glave postave u kampu RAF-a Grenem Komon, zapadno od Londona.
Njena porodica se preselila u Pejsli, zapadno od Glazgova, kad je Tras imala četiri godine.
Govoreći za BBC Radio 4, njen brat je ispričao da je porodica uživala u igranju društvenih igara, ali da mlada Tras nije voljela da gubi i često bi samo nestala umjesto da rizikuje da ne pobijedi.
Porodica se kasnije preselila u Lids, gdje je ona pohađala Raundhej, državnu srednju školu.
Na Univerzitetu u Oksfordu je studirala filozofiju, politiku i ekonomiju, i bila aktivna u studentskoj politici, isprva za liberalne demokrate.
Na Oksfordu, Tras je prešla u konzervativce.
Nakon diplomiranja, radila je kao računovođa za Šel i Kejbl end Vajerles, i udala se za kolegu računovođu Hjua O’Lirija 2000. godine. Oni imaju dvoje djece.
Politička karijera
Tras je bila kandidatkinja torijevaca za Hemsvort, u Zapadnom Jorkširu, na opštim izborima 2001. godine, ali je izgubila.
Pretrpjela je još jedan poraz u Kalder Veliju, takođe u Zapadnom Jorkširu, 2005. godine.
Zahvaljujući nepokolebljivim političkim ambicijama, izabrana je za odbornicu u Griniču, u jugoistočnom Londonu, 2006. godine, a od 2008. godine radila je i za ekspertsku grupu desnog centra Reform.
Konzervativni lider Dejvid Kameron stavio je Tras na svoju „A-listu“ prioritetnih kandidata za izbore 2010. godine i bila je izabrana da se nadmeće za sigurno poslaničko mjesto Jugozapadnog Norfolka.
Vrlo brzo se, međutim, suočila sa bitkom protiv oduzimanja kandidature torijevskog udruženja iz izborne jedinice, nakon što je objelodanjeno da je imala aferu sa poslanikom torijevaca Markom Fildom nekoliko godina ranije.
Inicijativa da se smjeni nije uspjela i Tras je na kraju osvojila poslaničko mjesto sa više od 13.000 glasova razlike.
Bila je koautorka knjige “Britanija bez okova”, zajedno sa četiri druga konzervativna poslanika izabrana 2010. godine.
Ova knjiga je preporučivala ukidanje državne regulative kako bi se popravio položaj Velike Britanije u svijetu, obilježivši Tras kao istaknutu zagovornicu politike slobodnog tržišta u torijevskim redovima.
Potom je 2012, svega dvije godine pošto je postala poslanica, ušla u vladu kao ministarka obrazovanja, dok je 2014. godine unapređena u ministarku za životnu sredinu.
Manje od godinu dana kasnije, uslijedio je vjerovatno najveći politički događaj generacije – referendum o EU.
Tras je bila aktivna u kampanji za ostanak, pišući za dnevni list San da bi Bgrezit bio „trostruka tragedija – više propisa, više formulara i više odugovlačenja u trgovini sa EU“.
Međutim, pošto je njena strana izgubila, ona se predomislila, tvrdeći da Bregzit pruža priliku da se „uzdrma način na koji stvari trenutno funkcionišu“.
Pod vladavinom premijerke Tereze Mej, služila je prvo kao ministarka pravde, a zatim je prešla na mjesto glavne sekretarke ministarstva finansija.
Kad je Boris Džonson postao premijer 2019. godine, Tras je preuzela položaj ministarke za međunarodnu trgovinu – što je bio posao koji je podrazumijevao susrete sa globalnim političkim i poslovnim liderima u cilju promovisanja britanskih trgovinskih interesa.
Zatim je 2021, u 46. godini, dobila jedan od najviših položaja u vladi, preuzevši od Dominika Raba ministarstvo spoljnih poslova.
Preporučeno
Kad je u februaru Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu, zauzela je čvrst stav, zahtijevajući da sve snage Vladimira Putina moraju da se potisnu iz zemlje.
Video