Plin i dalje stiže, ali se ubrzano radi na planovima: šta učiniti ako plin iz Rusije više ne bude stizao? Zabrinutost je pojačana spontanom konferencijom za novinare koju je juče održao savezni ministar ekonomije Robert Habeck.

Od nivoa ranog upozorenja do vanredne situacije

Habeck je tom prilikom najavio aktiviranje prvog stepena pripravnosti plana za snabdijevanje plinom u slučaju krize. Pozadina je zahtjev Rusije da se isporuke plina plaćaju rubljima, što su Njemačka i druge članice grupe G7 odbile. Plan za vanredne situacije u snabdijevanju plinom regulše postupak u Njemačkoj ako dođe do problema u nabavci i ima tri stepena: stepen ranog upozorenja, stepen stanja uzbune i stepen vanredne situacije.

U fazi ranog upozorenja snabdjevači plinom treba da obave određene pripreme. Sigurnost snabdijevanja je trenutno i dalje uslovljena, naglasio je Habeck. Treba učiniti sve da se maksimalno iskoriste raspoloživi transportni kapaciteti u mrežama. Treba intenzivirati saradnju s operaterima u susjednim zemljama. Savezna regulatorna agencija za mrežne djelatnosti treba razviti kriterijume na temelju kojih se određuje koje će industrijske grane i sektori i dalje biti snabdjeveni plinom u slučaju nestašice.

Stepen stanja uzbune je dostignuta kada postoji prekid u snabdijevanju plinom ili izuzetno velika potražnja što dovodi do značajnog pogoršanja snabdijevanja – ali tržište je i dalje u stanju nositi se s poremećajem ili potražnjom.

Vanredna situacija nastupa kada postoji “izuzetno velika potražnja za plinom, značajan prekid u snabdijevanju ili drugo značajnije pogoršanje situacije usnabdijevanju”, piše savezno ministarstvo ekonomije opisujući moguće scene na ukupno 37 stranica.

U slučaju vanredne situacije tržišne mjere nijesu dovoljne za pokrivanje potreba i onda mora intervenisati država, posebno kako bi osigurala snabdijevanje tzv. “zaštićenih kupaca”.

Ko će kada biti isključen?

U ovom trećem i najvišem nivou posebno su zaštićeni domaćinstva, bolnice i ustanove za njegu, vatrogasci i policija. To znači da se najprije treba osigurati njihovo snabdijevanje. Industrija bi onda mogla biti isključena dekretom. Ali odakle početi?

Industrija će vjerovatno biti prva na udaru. Tu postoji veliki potencijal za uštedu – jer na industriju otpada oko četvrtina ukupne potrošnje plina u Njemačkoj. Poduzetnici su već upozorili na moguće posljedice. Neposredna zabrana uvoza ruskog plina dovela bi ne samo do zastoja proizvodnje u industriji čelika već i do pada industrijske proizvodnje u cijeloj Njemačkoj i EU, kaže Hans Jürgen Kerkoff, predsjednik udruženja proizvođača čelika.

Na istu opasnost upozorava i Christian Kullmann, predsjednik udruženja kemijske industrije VCI. On slikovito pojašnjava da njemačka industrija funkcioniše kao ljudsko tijelo: “A energija je kardiovaskularni sastav tog tijela. Ako prekinete snabdijevanje, onda taj mehanizam ne može preživjeti.”

Sve oči uprte u krizni tim

Koliko je sve međusobno povezano pokazuje primjer hemijske industrije kod koje skoro ništa ne funkcioniše bez nafte i plina. Ta industrija je izuzetno energetski intenzivna i posebno važna za mnoge poluproizvode.

“Oko 95 posto svih industrijskih proizvoda u Njemačkoj u svom proizvodnom procesu danas treba hemijske proizvode”, navodi se na internet stranici udruženja VCI. Kada bi hemijska industrija morala obustaviti proizvodnju, više ne bi bilo boja za automobilsku industriju, izolacijskih materijala za građevinsku industriju i ne bi bilo ambalaže za lijekove, kaže Kullmann.

Zbog toga je i Michael Vassiliadis, šef sindikata zaposlenih u hemijskoj industriji IG BCE, već u ponedjeljak u listu Frankfurter Allgemeine Zeitung upozorio da će u slučaju naglog prekida uvoza plina biti izgubljeno “stotine hiljada radnih mjesta” i da će se pogoršati snabdijevanje. Hemijski koncern BASF je čak najavio zatvaranje fabrike u Ludwigshafenu – ako će isporuke plina biti više nego prepolovljene.

Kod proglašavanja nivoa ranog upozorenja sastaje se krizni tim. Oči industrije će vjerovatno pomno pratiti što se tamo odlučuje. Jer pitanje ko će, kada i kako biti isključen iz plinske mreže može imati egzistencijalne posljedice za pojedine branše. Ali svima je jasno: ako dođe do vanrednog stanja, industrija će biti direktno ili indirektno pogođena. 

Treba napomenuti da je udio ruskog prirodnog plina smanjen s 55 posto na 40 posto. Drugim riječima: ako dođe do prekida snabdijevanja ruskim plinom, najmanje 60 posto potrebnog plina i dalje će stizati u Njemačku.