Uz jasne antiratne poruke, te polaganjem cvijeća, obilježen je Dan sjećanja na ubijenu djecu Sarajeva, prenosi Radio Slobodna Evrop (RSE).

“Osvanu još jedan maj, 5. maj, Dan sjećanja na našu, sada usnulu djecu. Moja kćerka Tina i još dvije škole djece, djeca ovoga grada, nestadoše od jedne ružne ljudske igračke, kako bi oni (djeca) rekli ‘o prave ubija’. Ima toliko mnogo ruža, vulkana, ovčica koje su se ugasile prije nego što je neko čuo za njih, kako se kaže u knjizi Mali princ. Mi roditelji smo čuvari ruža, uspomena naše djece, ovčica od pliša”, poručila je majka djevojčice Tine, koja je ubijena tokom opsade Sarajeva.

Cvijeće su, osim članova porodica, položili i članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Šefik Džaferović i Željko Komšić, te drugi zvaničnici.

Poručeno je da se ubijena mladost Sarajeva ne smije zaboraviti, te da se danas i u Ukrajini ponavljaju sudbine koje su se dešavale u Sarajevu .

Melika Mahmutbegović, potpredsjednica FBiH je kazala kako se sjećamo 1.601 ubijenog djeteta Sarajeva, prekinute mladosti i prekinute dječije igre.

“Danas je i prilika da uputimo poruku cijelom svijetu da ovo što se desilo u Sarajevu, ova ubijena mladost da se nigdje i nikad ne ponove. Nažalost svjedoci smo Ukrajine, svjedoci smo da se ponovno u 21. stoljeću na drugom mjestu dešavaju ovakve sudbine kakva je bila u Sarajevu”, istakla je Melika Mahmutbegović, potpredsjednica jednog od dva bh. entiteta, Federacije BiH .

Prema zvaničnim podacima, 1.601 dijete je stradalo je tokom četiri godine opsade Sarajeva (1992.-1995.), glavnom gradu Bosne i Hercegovine.

Prema sudskim presudama na međunarodnim i domaćim sudovima, najmanje 53 djece u Sarajevu je ubijeno snajperom, a više od 14 hiljada ih je ranjeno. Najviše su ubijana na igralištima ispred zgrada, gdje im je najčešće geler zauvijek prekinuo djetinjstvo.

Vlada Kantona Sarajevo je 2019. godine donijela odluku da će se 5. maj obilježavati kao Dan sjećanja na ubijenu djecu Sarajeva.

Istorijski muzej BiH od februara 2020. godine prikuplja lične predmete ubijene djece tokom opsade Sarajeva, koji su izloženi u postavci memorijalne ‘Bijele sobe’.

epublike Srpske (VRS), prema presudama Suda u Hagu, odvijali su se svugdje i u svako doba dana ili noći.

Pravosnažno, za opsadu Sarajeva, pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u Hagu na doživotnu robiju osuđen je Stanislav Galić, dok je 29 godina zatvora dobio Dragomir Milošević, obojica nekadašnji komandanti Sarajevsko-romanijskog korpusa koji su držali pod opsadom Sarajevo 44 mjeseca.

Dio doživotnih presuda Radovanu Karadžiću, ratnom predsjedniku Republike Srpske (RS), te Ratku Mladiću, ratnom komandandu Vojske RS, odnosi se upravo na terorisanje civilnog stanovništva Sarajeva.

Pred domaćim pravosuđem za zločine u opkoljenim dijelovima grada, do sada je procesuirano 12 osoba.

Pred Haškim tribunalom za zločine počinjene u Sarajevu bio je optužen i nekadašnji predsjednik Republike Srbije Slobodan Milošević, ali je umro tokom suđenja u martu 2006. godine, nakon čega je proces obustavljen.

Biljana Plavišić, bivša predsjednica Republike Srspke, priznala je krivicu za učešće, između ostalog, u zločinima u Sarajevu, nakon čega je, pred sudijama Haškog tribunala osuđena na 11 godina zatvora.

Za zločine nad djecom počinjene tokom opsade Sarajeva, za sada niko nije odgovarao.