Na sjednicu nisu došli zastupnici stranaka iz entiteta Republika Srpska, ali ni zastupnici iz kluba Hrvatskog narodnog sabora, odnosno Hrvatske demokratske zajednice.

“To konstatujem sa žaljenjem s obzirom na veliki broj važnih i ozbiljnih materijala koji su bili na dnevnom redu. Tu je bila i tema vezana za BHRT, kao jednog od stubova državnosti Bosne i Hercegovine. Nei su odlučili da ne dođu na sjednicu. Oni će protumačiti svoje stavove, kao i svako od nas. Vidimo se neki naredni put”, kazao je predsjedavajući ovog doma Denis Zvizdić, zastupnik stranke Narod i Pravda.

Dodao je da je ” iskreno iznenađen odlukom HDZ-a da bojkotuje sjednicu s ovako važnim dnevnim redom”.

Predsjednik SDP-a i državni parlamentarac Nermin Nikšić kazao je da su parlamentarci koji dolaze iz RS-a bili u zgradi i čekali da vide da li će biti kvoruma.

“Oni bi ušli u salu da je trebalo glasati, tako bi srušili prijedlog da osudimo agresiju Rusije na Ukrajinu”, ustvrdio je Nikšić.

Lider opozicijske Srpske demokratske stranke (SDS) Mirko Šarović nije želio konkretno odgovoriti zašto njihovi zastupnici nisu ušli u parlamentarnu dvoranu.

“Cilj, našeg kluba prije svega, i članica SDS/PDP/DNS (Partija demokratskog progresa, Demokratski narodni savez) je da imamo odgovornost i da budemo odgovorni. Mislim da je prekasno ova sjednica zakazana. Naš klub je dobio obavijest sinoć (srijeda, 30. marta), tako da je zaista nepripremljeno”, kazao je Šarović.

“Što se tiče glasanja mi smo kao klub bili spremni da glasamo i podržimo neke tačke, a prije svega o novčanoj podršci i za Republiku Srpsku i za Federaciju BiH, kako novac ne bi propao, ali smo htjeli da iskažemo stav i oko pitanja oko kojih imamo različita mišljenja i oko odluka za koje, rekao bih, da su ipak od vitalnog interesa za Republiku Srpsku”, dodao je Šarović.

Država bez budžeta, blokada grantova

Osim nekoliko prijedloga izmjena zakona, na predloženom dnevnom redu bilo je i više prijedloga zaključaka i rezolucija kojima se osuđuje ruska agresija na Ukrajinu i traži, između ostalog, uvođenje viza ruskim državljanima, uključujući i diplomatama.

Zastupnici su kao tačke dnevnog reda predložili i suspendovanje Rusije iz Savjet za sprovođenje mira u BiH kao i upućivanje finansijske i druge pomoći ukrajinskim državljanima.

Na ovoj sjednici trebalo se glasati i o Prijedlogu zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za prošlu, 2021. godinu

Državni budžet nije usvojen na ranijim sjednicama zbog odluke političkih predstavnika iz entiteta Republika Srpska (RS) da nećeučestvovati u odlučivanju u državnim institucijama “osim kad je to u interesu RS-a”.

Povod su izmjene Kaznenog zakona BiH koje je u julu 2021. nametnuo bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Velentin Incko. Izmjenama je kriminalizovano negiranje genocida i drugih ratnih zločina te veličanje osuđenih ratnih zločinaca.

Državne institucije novac tokom 2021. i u prvih pola 2022. godine dobijaju i koriste na temelju odluka Vijeća ministara BiH o privremenom finansiranju. Ono ne podrazumijeva nikakve nove troškove ili ulaganja u odnosu na posljednji usvojeni budžet iz 2020.

Budući da državni parlament mora dati saglasnost i na bespovratna sredstva koja doniraju različite države i institucije, na čekanju je su i brojni grantovi, između ostalog, grant japanske vlade vrijedan 100 miliona jena (oko 730.000 eura) namijenjenih za opremanje medicinskih ustanova širom BiH u vrijeme pandemije.

Državni zastupnici bi se na ovoj sjednici trebali izjasniti o tom i drugim grantovima, između ostalih, Evropske komisije i Evropske investicijske banke namijenjenih projektima vodoopskrbe.

Pomoć Ukrajini i sankcije Rusiji

Zastupnici Stranke demokratske akcije (SDA) predložili su i rezoluciju o osudi agresije Rusije na Ukrajinu.

Sličnu rezoluciju, kojom bi se BiH pridružila rezoluciji Europskog parlamenta, predložili su i zastupnici Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH.

Zastupnici Saveza za bolju budućnost (SBB) predložili su zaključak kojim se traži da Parlament BiH uputi zahtjev da se Rusija suspendira iz Savjeta za sprovođenej mira u BiH, tijela koji nadgleda sprovođenje Daytonskog mirovnog sporazuma kojim su završeni sukobi u BiH.

Među zahtjevima je i da se iz budžetske rezerve izdvoji 250.000 eura za pomoć građanima Ukrajine.

Tu su i zahtjevi da se produži period bezviznog boravka državljana Ukrajine na teritoriji BiH s 30 na 90 dana, da se uvede mogućnost ulaska državljana Ukrajine u BiH s ličnim kartama, da se uvede vizni režim za ruske državljane, uključujući i nosioce diplomatskih pasoša, odnosno da raskine sporazum o bezviznom režimu koji je sklopljen 2013.

Na predloženom dnevnom redu je i Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o akcizama u BiH. Riječ je o tehničkim izmjenama ovog zakona koje se tiču štampanja akciznih markica i plaćanja te troškova na proizvode među kojima su cigarete i žestoka alkoholna pića.

Zastupnici bi se trebali izjasniti i o Prijedlogu zakona o carinskim prekršajima BiH kojim se utvrđuju kazne za takve prekršaje.

Na predloženom dnevnom redu su i brojni izvještaji, između ostalih i izvještaj Centralne izborne komisije BiH o lokalnim izborima koji su održani 2020. godine.

Na predloženom dnevnom redu je i informacija Upravnog odbora Javnog RTV servisa BiH o posljedicama financijske blokade BHRT-a.