Potvrdu ove informacije još uvijek nije dao Javni servis. Prošle godine RTCG je odluku o izostanku sa Eurosonga donio zbog finansijskih razloga.



Posljednja predstavnica Crne Gore je Vladana koja je sa numerom &#8220;Breathe&#8221; eliminisana u drugom polufinalu, pošto je zauzela 17. mjesto od 18 učesnika.



Crna Gora je zabilježila 12 nastupa na Eurosongu.



Plasman u finale ostvarili su Sergej Ćetković (2014, Kopenhagen) i Nenad Knežević Knez (2015, Beč).



Debi je uknjižen 2007, a propustili smo sezone 2010, 2011, 2020, 2021. i 2023.



Eurosong je iduće godine na programu u Švedskoj – zahvaljujući ovogodišnjoj pobjedi Lorin u Liverpulu.



Malme je dobio ključeve Eurosonga.

Preskače li Crna Gora i ove godine Eurosong?

Milović: Potpisivanje sporazuma o izručenju između Crne Gore i Kosova, ključni korak ka unapređenju međusobne saradnje

Pejović: Sve je spremno za popis, žao mi je ako bude bojkota

Radulović: Radićemo na rekonstruisanju brodarskih kompanija

Ministarstvo pravde: Registar pedofila trebao bi da bude u funkciji do 15. decembra

(VIDEO) Djevojčica heroina: Spriječila da školski autobus udari u benzinsku pumpu

Milatović: Važno nezavisno djelovanje DRI

Standard

View this post on Instagram A post shared by Подгорички времеплов (@podgoricki_vremeplov) Na društvenim mrežama objavljen je snimak na kom se vidi kako jak vjetar nosi brod ka Oravcu. “Okrenuo je pramac u vjetar i drži ga dok ne prestane da duva. Pratimo ga preko VTMIS Sistema”, kazali su iz Uprave. Očevici komentarišu da zbog [&hellip;]

Pogledajte: Kruzer se bori s vjetrom dok uplovljava u Bokokotorski zaliv | Standard

Pogledajte: Kruzer se bori s vjetrom dok uplovljava u Bokokotorski zaliv

Comment

Naslovna

https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2020/02/Standard.jpg

https://secure.gravatar.com/avatar/6f1ea2ade5bf6e7b64012456d275d7b6?s=96&d=mm&r=g

Nacrtom odluke o kućnom redu u stambenim zgradama predviđeno je regulisanje prava i obaveze stanara u cilju omogućavanja nesmetanog stanovanja i pravilnog korišćenja posebnih djelova zgrade, zajedničkih djelova, te instalacija i uređaja koji pripadaju zgradi, kao i održavanje čistoće, reda i mira u zgradi. ODMOR Prema predloženim rješenjima, stanari će morati da se ponašaju na [&hellip;]

Predložena zabrana prosipanja otpada u lavaboe i istresanja prostirki sa balkona i prozora | Standard

Predložena zabrana prosipanja otpada u lavaboe i istresanja prostirki sa balkona i prozora

Dokument kojim se raskida ugovor nova uprava EPS-a poslala je Rudniku uglja prije nekoliko mjeseci, a tu informaciju, koja je od javnog značaja, bivši menadžment je sakrio od javnosti, dok je Pobjeda detalje saznala od visokopozicioniranog člana nove Vlade. POTVRDA RASKIDA Novi izvršni direktor Rudnika uglja Mihailo Potpara potvrdio je u izjavi za Pobjedu da [&hellip;]

EPS jednostrano raskinula ,,posao stoljeća“ sa RUP | Standard

EPS jednostrano raskinula ,,posao stoljeća“ sa RUP

I. Đoković

Iz Ministarstva prosvjete kažu da saglasno odredbama Zakona o priznavanju inostranih obrazovnih isprava i izjednačavanju kvalifikacija Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, odnosno ENIC centar kao posebna organizaciona jedinica Ministarstva, nadležno je za postupak priznavanja inostranih obrazovnih isprava u svrhu zapošljavanja. &#8220;ENIC/NARIC centri postoje u svim zemljama EU i predstavljaju podršku procesu priznavanja u tim zemljama. [&hellip;]

MP za Standard: Podnijeli smo 25 krivičnih prijava zbog sumnje u falsifikat diplome, svako ko sumnja u vjerodostojnost obrazovne isprave dužan da podnese prijavu | Standard

MP za Standard: Podnijeli smo 25 krivičnih prijava zbog sumnje u falsifikat diplome, svako ko sumnja u vjerodostojnost obrazovne isprave dužan da podnese prijavu

https://secure.gravatar.com/avatar/0336d4e68cc5ccd482b0f97a019260a7?s=96&d=mm&r=g

Ona je istakla da nikad u svom životu nije pročitala nešto bizarnije od rečenice koja se nalazi na slici ispod. &#8220;Ovakav narativ se niked, ali nikad ne smije odćutati. Kreator će se osjetiti ohrabreno ili makar komforno ukoliko javnost racionalizuje ovakve poruke i ne reaguje na njih. Koliko je samo devijantan um koji može formulisati [&hellip;]

Popović Samardžić o prijetnji Filipoviću: Duboko sam uznemirena, gdje su institucije | Standard

Popović Samardžić o prijetnji Filipoviću: Duboko sam uznemirena, gdje su institucije

Do danas zvanično nije utvrđeno ko je naručilac „ovog posla“ i što je bila prioritetna meta lopova. SKANDALI Tunel je otkriven 11. septembra, pukim slučajem, skoro 24 sata nakon što su službenice suda prijavile policiji da su zatekle ispreturane fascikle u depou… Skandalozno je da tunel nijesu pronašli timovi policije koji su satima radili uviđaj [&hellip;]

Boris Savić ćuti na pitanja da li je u depou Višeg suda ipak čuvana i droga | Standard

Boris Savić ćuti na pitanja da li je u depou Višeg suda ipak čuvana i droga

Ističe da izjava Mandića najviše odgovara režimskim medijima u Srbiji i da je „u službi nastavka kampanje koja se sprovodi svakodnevno i koja promoviše teze o nekakvoj ekspanziji Srba na predstojećem popisu“. „On je tu tezu ponovio i u Skupštinu i samo zagovaranje jedne takve teze o promjeni Ustava, bilo to realno ostvarivo ili ne, [&hellip;]

Kovačević o izjavi Mandića: Zabrinjava to što niko iz parlamentarne većine nije problematizovao zagovaranje teze o promjeni Ustava | Standard

Kovačević o izjavi Mandića: Zabrinjava to što niko iz parlamentarne većine nije problematizovao zagovaranje teze o promjeni Ustava

&#8220;Imajući u vidu da postupak donošenja odluke o razrješenju tužioca (Vukovića) na sjednici Odbora direktora tuženog (kompanija Plantaže) održanoj 27. oktobra 2021. godine nije sproveden u skladu sa poslovnikom Plantaža, te da ne sadrži bilo kakve, a pogotovo ne valjane razloge kojima bi se obrazložilo i opravdalo razrješenje, to sporna odluka ne zadovoljava pravne standarde&#8221;, [&hellip;]

Bord Plantaža prije dvije godine nezakonito smijenio Vukovića | Standard

Bord Plantaža prije dvije godine nezakonito smijenio Vukovića

Tema sastanka je bio popis koji bi trebalo da počne 30. novembra, te&nbsp;uslovi opozicije ustanovoljeni Sporazumom i njihovo ispunjavanje prije početka popisa. Niko od učesnika, nakon sastanka, nije htio da daje izjavu za medije. Kako saznajemo, DPS će večeras ili ujutru imati pres konferenciju.  Podsjetimo, sinoć su u Skupštini usvojene izmjene i dopune Zakona o [&hellip;]

Bez izjava: Završen sastanak Spajića i opozicije | Standard

Bez izjava: Završen sastanak Spajića i opozicije

Mugoša je optužila kolege iz Apelacionog suda da su te uzele mito prilikom odlučivanja po žalbama na prvostepenu presudu u predmetu “državni udar”. Prethodnom disciplinskom tužiocu, sudiji&nbsp;Muzaferu Hadžajliću, krajem avgusta ove godine istekao je mandat. Podsjetimo, Suzana Mugoša je ranije kazala da je uvjerena da je odluka Apelacionog suda kupljena zbog načina na koji je [&hellip;]

Odbijen zahtjev, Pean vodi disciplinski postupak protiv Mugoše | Standard

Odbijen zahtjev, Pean vodi disciplinski postupak protiv Mugoše

“DPS u ovakvim uslovima ne može učestvovati u popisu. Juče smo na sastanku sa premijerom tražili odlaganje od nekoliko dana. To podrazumijeva nekolko stvari koje nedostaju. Nedostaju popisivači, nije ozbezbijeđen paritet, jer nismo mogli da animiramo dovoljni broj ljudi što se potvrdilo na terenu i činjenicu da do danas nemamo specifikaciju projektnog rješenja softvera”, naglasio je on.



Prema njegovim riječima je sporno to što na današnji dan svi uslovi iz Sporazuma nisu ispunjeni.



“Juče smo konstaovali da nisu ispunjeni uslovi. Prvi je da nema dovoljno popisivača. Drugi je, da nemamo danas spremnu specifikaciju softvera. Nećemo učestvovati dok se ne ispune uslovi. Naši zahtjevi su bili jasni, do 30. novembra ih ispunite. Ne vidim šta je sporno da popis počne pet ili sedam dana kasnije, da vidimo šta nedostaje na terenu, da na kraju imamo sve ispunjene uslove. Šta je problem da sjednu komisije, pripreme specifikaciju softvera, vidimo šta nedostaje i na kraju završimo sve ljudski kako dolikuje ozbiljnim ljudima”, smatra Živković.



On je istakao da popis nije odložen na insistiranje&nbsp;Andrije Mandića&nbsp;koji, kako navodi Živković, radi po nalogu Beograda.



“Ucjena Mandića je veća od dogovora koji bi sproveli vlast i opozicija”, dodao je Živković.



V.d. predsjednika DPS-a je kazao da je na jučerašnjem sastanku sa premijerom i MONSTAT-om konstatovano da nisu ispunjeni svi uslovi iz Sporazuma.



“Nema volje da se produži popis još neko vrijeme, prevashodno stav Andrije Mandića”, istakao je Živković.



Živković je poručio da im nije cilj nije opstrukcija popisa, nego izgradnja povjerenja.



“Ali ako Andrija Mandić kaže, popis se mora desiti 30. novembra, bili ispunjeni uslovi ili ne, onda je jasno šta je nečija namjera”, napomenuo je Žiković.<a href="http://%3Ciframe%20src=/" target="_blank" rel="noreferrer noopener"></a>



Premijer Milojko Spajić je juče rekao da su svi uslovi opozicije iz Sporazuma ispoštovani, te da je sve spremno za popis.



&#8221;Pozivamo premijera da se popis odloži na nekoliko dana do ispunjenja uslova, u suprotnom nećemo učestvovati&#8221;, poručuje Živković.







<a href="http://%3Ciframe%20src=/" rel="noreferrer noopener" target="_blank"></a>



<a href="http://%3Ciframe%20src=/" rel="noreferrer noopener" target="_blank"></a>







<a href="http://%3Ciframe%20src=/" rel="noreferrer noopener" target="_blank"></a>



<iframe loading="lazy" src="https://www.facebook.com/plugins/video.php?height=476&#038;href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fdps.mne%2Fvideos%2F1794794247608920%2F&#038;show_text=false&#038;width=267&#038;t=0" width="267" height="476" style="border:none;overflow:hidden" scrolling="no" frameborder="0" allowfullscreen="true" allow="autoplay; clipboard-write; encrypted-media; picture-in-picture; web-share" allowFullScreen="true"></iframe>

Živković: Pozivamo premijera da se popis odloži na nekoliko dana do ispunjenja uslova, u suprotnom nećemo učestvovati

Iz Ministarstva prosvjete kažu da saglasno odredbama Zakona o priznavanju inostranih obrazovnih isprava i izjednačavanju kvalifikacija Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, odnosno ENIC centar kao posebna organizaciona jedinica Ministarstva, nadležno je za postupak priznavanja inostranih obrazovnih isprava u svrhu zapošljavanja. 



&#8220;ENIC/NARIC centri postoje u svim zemljama EU i predstavljaju podršku procesu priznavanja u tim zemljama. Njihova uloga je prije svega informativna, tj. da prate razvoj sistema visokog obrazovanja u svojoj zemlji i inostranstvu, kako bi mogli da pruže relevantne informacije zainteresovanim stranama&#8221;, navode iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.



Iz ministarstva podjećaju da se poslodavci mogu i sami obratiti ustanovama visokog obrazovanja na kojima je stečena obrazovna isprava, bilo da je ustanova u Crnoj Gori ili van nje, za provjeru vjerodostojnosti obrazovne isprave zaposlenog, a provjeru moguvršiti i preko nadležne inspekcije, kao i preko ENIC centra Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.



&#8220;U saradnji sa drugim institucijama i državnim organima, a na njihov upit o provjeri vjerodostojnosti obrazovnih isprava njihovih zaposlenih, Ministarstvo, odnosno ENIC centar, daje informacije da li određene obrazovne isprave stečene u inostranstvu podliježu postupku priznavanja, da li se ustanova na kojoj je stečena obrazovna isprava nalazi na listi akreditovanih ustanova u zemlji u kojoj je ista stečeka, kao i da li je u konkretnom slučaju Ministarstvo donijelo rješenje o priznavanju&#8221;, objašnjavaju iz resornog ministarstva.



Kako kažu, svako ko ima saznanje ili sumnju da je neko lice počinilo krivično djelo, pa makar to bila i sumnja u falsifikovanu diplomu, dužan je da isto prijavi nadležnom tužiocu radi sprovođenja mjera i radnji iz njihove nadležnosti, tako da svaki poslodavac može samoinicijativno da podnese prijavu ukoliko posumnja da je određena isprava “lažna”, odnosno falsifikovana, i nije u obavezi da o tome obavijesti Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija.



Oni podsjećaju da u cilju objektivnog informisanja javnosti da je Ministarstvo nadležno za postupak priznavanja inostranih obrazovnih isprava u svrhu zapošljavanja, a da u skladu sa Zakonom obrazovne isprave izdate u republikama bivše SFRJ ne podliježu postupku priznavanja isprava ako su stečene do dana međunarodnog priznanja tih republika, kao i obrazovne isprave stečene u Republici Srbiji do 25. januara 2008. godine ne podliježu postupku priznavanja.



&#8220;Dakle, ukoliko su obrazovne isprave iz regiona stečene poslije međunarodnog priznanja te države, odnosno poslije 25. januara 2008. godine, konkretno za diplome stečene u Srbiji, obavezno je da je za iste sproveden postupak priznavanja kod Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija kako bi stečena kvalifikacija bila upisana u radnu knjižicu, dok obrazovne isprave stečene prije ovih datuma ne podliježu postupku priznavanja već su automatski prepuštene tržištu rada&#8221;, objašnjavaju iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.



Oni navode da su u svim slučajevima kada u postupku priznavanja utvrde da obrazovna isprava nije vjerodostojna, odnosno da nije stečena ili izdata na određenoj ustanovi visokog obrazovanja, ministarstvo podnijelo krivičnu prijavu nadležnom tužilaštvu zbog sumnje u falsifikat, a radi daljeg postupanja tužilaštva i preduzimanja mjera i radnji iz svoje nadležnosti u skladu sa Krivičnim zakonikom i Zakonom o krivičnom postupku. 



&#8220;U proteklih godinu dana Ministarstvo je podnijelo 25 krivičnih prijava nadležnom tužilaštvu zbog sumnje u falsifikat obrazovne isprave nivoa srednjeg i visokog obrazovanja&#8221;, rekli su za portal Standard iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, te dodali da nemaju zvaničnu informaciju da li je u planu provjera diploma u javnom sektoru, ali ukoliko bude pokrenuta bila kakva inicijativa nadležnih institucija stoje na raspolaganju za pružanje informacija i podjelu podataka sa kojima raspolažu u okviru svojih nadležnosti.

&#8221;Ovaj primjer nam pokazuje i negativan komercijalni pritisak na uštrb sigurnosti pomorske plovidbe, što je nedopustivo. Takođe, ovaj primjer nam pokazuje nefunkcionalnost višegodišnje organizacije Ministarstva saobraćaja i pomorstva a posebno značaja i uloge Lučkih kapetanija odnosno Lučkog kapetana, kojeg u Lučkoj kapetaniji Kotor nema već preko godinu ipo dana&#8221;, navodi se u saopštenju Upravnog odbora Udruženja pomorskih kapetana Crne Gore.



Iz UPK poručuju da zbog toga, već duži vremenski period, traže hitnu izmjenu ili dopunu Zakona o sigurnosti pomorske plovidbe, reorganizaciju i jačanje kapaciteta resora zaduženog za pomorstva.



Manji kruzer „Amadea“ u vlasništvu njemačke kompanije , juče prijepodne tokom uplovljavanja u Kotorski zaliv zbog jakog vjetra umalo se prevrnuo, ali nije došlo do ugrožavanja bezbjednosti.

Udruženje pomorskih kapetana: Ulazak kruzera „Amadea“ u Boku primjer komercijalnog pritiska na uštrb sigurnosti

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560">Evo prvih novogodišnjih poklona za gradjane 🇲🇪 👉Kad prodje najduži januar stižu uvećani računi za struju! Ali nadležni imaju rješenje, živite i radite noću, ili manje trošite🤦 Mudrim i pametnim predlozima nikad kraja! Još jedan udar na životni standard gradjana 🇲🇪 <a href="https://t.co/T8Mxrsz3mq">pic.twitter.com/T8Mxrsz3mq</a>&mdash; Nikola Milovic (@MilovicNikola) <a href="https://twitter.com/MilovicNikola/status/1729784461586203100?ref_src=twsrc%5Etfw">November 29, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>



“Kad prodje najduži januar stižu uvećani računi za struju! Ali nadležni imaju rješenje, živite i radite noću, ili manje trošite.Mudrim i pametnim predlozima nikad kraja!”, napisao je Milović, dodajući da je ovo još jedan udar na životni standard građana Crne Gore.

Milović: Nadležni imaju rješenje za poskupljenje struje, živite i radite noću, ili manje trošite

Do danas zvanično nije utvrđeno ko je naručilac „ovog posla“ i što je bila prioritetna meta lopova.



<h2>SKANDALI</h2>



Tunel je otkriven 11. septembra, pukim slučajem, skoro 24 sata nakon što su službenice suda prijavile policiji da su zatekle ispreturane fascikle u depou…



Skandalozno je da tunel nijesu pronašli timovi policije koji su satima radili uviđaj u depou, od osam ujutro do 17 sati popodne, već je otvor u depou pronađen znatno kasnije, tako što je jedna od službenica koje su nakon policijskog uviđaja počele da rade popis, u jednom trenutku, neđe pred zoru, osjetila &#8211; promaju. U pokušajima da utvrde „odakle duva“ pomjerili su jednu od polica sa registratorima i zatekli šokantan prizor. Veliku rupu u zidu.



Nezapamćeni skandal izazvao je ogromno interesovanje javnosti, ne samo ovdašnje, već i regionalne i inostrane. Nečuveno je da u strogo štićenoj zoni, gdje bi trebalo da je bezbjednosno „pokriven“ svaki centimetar i gdje se, u nekoliko stotina kvadratnih metara, nalaze najvažnije državne institucije – od zgrade Predsjednika i Skupštine, do Centralne banke &#8211; bude prokopan podzemni tunel, a otkriven pukim slučajem?!



Izvršna vlast, prije svih tadašnji dvoministar &#8211; unutrašnjih poslova i odbrane Filip Adžić i predsjednik Višeg suda u Podgorici Boris Savić već 12. septembra organizovali su konferenciju za novinare u pokušaju da umire javnost i objasne kako iz depoa nije nestalo ništa važno.



Savić je otišao i korak dalje &#8211; uznemirujućom pretpostavkom da je cilj prokopavanja tunela bio otmica ili čak likvidacija nekog od okrivljenih u procesima koji se vode pred Višim sudom.



&#8221; Više mi liči na namjeru da se organizuje nečije bjekstvo, ili gora varijanta u odnosu na pritvorena lica koja bi bila dovedena u Viši sud na suđenje. Nijesu tačni navodi iz medija da je to neko uradio da bi oduzeo drogu koje zbilja ima u nekim određenim količinama u tim prostorijama. Međutim, ona droga (kokain), koja je interesantna zbog svoje vrijednosti potencijalnim izvršiocima, uopšte se ne nalazi u depou. Zbog toga je isključena mogućnost da je to bila meta. Sumnjamo da je onaj koji je pravio taj tunel to radio sa planom da dođe u blizinu prostorije za zadržavanje, ali taj plan je osujećen&#8221;, rekao je Savić.



Pobjedi je dodatno u Višem sudu pojašnjeno da se kokain čuva u posebnim prostorijama koje su obezbijeđene 24-ovorčasovnim elektronskim i video nadzorom.



Izvori Pobjede iz obavještajnog sektora, međutim, kategorični su da Savić i prethodna izvršna vlast kriju istinu od javnosti.



Cilj upada u depo Višeg suda u Podgorici, kako oni tvrde, bila je droga, „jer je neko iz vlasti morao vratiti dug mafiji“ i znatna količina droge, kažu naši izvori, je i odnešena.



<h2>DEVET TONA U ,,DEPOZITU“</h2>



Jedan detalj potkrijepljuje sumnju da je iz depoa Višeg suda ipak nestala određena količina droge i da ,,rudari“ nijesu naslijepo kopali.



Marta ove godine, portparolka Višeg suda u Podgorici Marija Raković je za dnevni list Dan otkrila podatak da je ,,u tom času u depozitu Suda“ bilo skladišteno devet tona raznih vrsta droge koje su oduzete u pravosnažnim sudskim predmetima.



Kako je govorila o sudski okončanim predmetima, jasno je da Raković nije mislila na 1.200 kilograma kokaina iz Južne Amerike, zaplijenjenog avgusta 2021. godine u magacinu Krstovića u Mojanovićima, jer u tom predmetu nema ni optuženih, kamoli pravosnažne sudske presude.



Nije moguće da se u pomenutih devet tona uračuna ni onih 500 kilograma kokaina koje su pronađene u bananama naručenim iz Slovenije, a otkrivenih u magacinu ,,Volija“, takođe u kontejneru dopremljenim brodom iz Ekvadora. Ni u tom predmetu nema osumnjičenih, ni optuženih.



Izvjesno je, dakle, da je portparolka Višeg suda govorila o tonama droge koje su, kako kaže, bile u ,,depozitu Višeg suda“.



Posljednje uništavanje droge u Crnoj Gori obavljeno je 21. septembra 2022. godine, kada je uništeno nešto više od dvije tone tone, mahom opojnih droga marihuane i skanka. Prije toga, juna 2020. godine, uništene su četiri tone opojne droge.



Dakle: marta ove godine u zgradi Višeg suda nalazilo se devet tona narkotika. Što se desilo sa tom drogom, nema odgovora.



<h2>PITANJA</h2>



Još 2. novembra Pobjeda je uputila pitanja predsjedniku Višeg suda u Podgorici Borisu Saviću.



Pitali su ga &#8211; kada policija zaplijeni narkotike i dostavi ih Forenzičkom centru da li se oni iz Forenzičkog centra dostavljaju nadležnom tužilaštvu ili sudu?



Od momenta preuzimanja narkotika gdje ih Viši sud u Podgorici čuva, odnosno skladišti?



Ko od zapošljenih u Višem sudu u Podgorici ima pristup zaplijenjenim narkoticima?



Da li se narkotici čuvaju u Sudu do pravosnažnog okončanja postupka ili i nakon toga?



Gdje se obavlja uništavanje – spaljivanje narkotika i ko je od službenika Suda prisutan u tom postupku?



Kada je posljednji put rađeno uništavanje narkotika i gdje – u Željezari Nikšić ili u pećima firme „Mi rai“ u Nikšiću, ili negdje drugo i gdje?



Koliko je u tim akcijama uništeno narkotika – marihuane, heroina, kokaina, ekstazija i drugih?



Koliko je kilograma/tona kokaina, kao i ostalih narkotika deponovano u Višem sudu od posljednjeg uništenja do 13. septembra ove godine?



Od te količine koliko se kilograma/tona kokaina i ostalih narkotika nalazilo na dan &#8211; 13. septembra ove godine u depou Suda, a koliko izvan depoa, u „kancelariji na prvom spratu zgrade Suda“, koja je obezbijeđena video nadzorom, senzorima pokreta, itd?



Da li je od trenutka afere „tunel“ rađena nova hemijska analiza deponovanih narkotika u Višem sudu u Podgorici?



Dvadeset i šest dana od kako je Pobjeda poslala pitanja, odgovora iz Višeg suda nema.



<h2>BEZBJEDNJACI</h2>



Prema informacijama Pobjede, u Agenciji za nacionalnu bezbjednost, nakon skandala „tunel“, smijenjen jedan inspektor sektora Kontraobavještajne zaštite, zato što nijesu rađene bezbjednosne procjene. Nije razriješen i šef ovog odjeljenja, jer ga je sačuvao tadašnji generalni inspektor u Agenciji Artan Kurti, s kojim je blizak prijatelj.



Kurti je razriješen odmah nakon što je imenovana nova Vlada na čelu sa Milojkom Spajićem, jer generalnog inspektora u ANB imenuje i razrješava Vlada.



&#8221; Poznato je da BIA (srpska Bezbjednosno-informativna agencija), ali i znatan broj bivših istočno evropskih obavještajnih službi zaplijenjenu drogu vraća na ulicu i sa tim novcem finansira crne poslove režima&#8221;, kažu sagovornici Pobjede, koji su kategorični da je iz depoa Višeg suda ukradena droga i da je završila na tržištu.



Našim sagovornicima interesantan je i detalj o kojem za sada nema zvaničnog odgovora &#8211; zašto je samo dio droge iz depoa prebačen u jednu od kancelarija?



<h2>ISTRAGA</h2>



Početkom novembra u Višem sudu saslušane su dvije službenice ove ustanove, kao svjedokinje, u istrazi prokopavanja tunela, a u Osnovnom državnom tužilaštvu saslušani su bivši vlasnik kombija kojim su ,,rudari“ odvozili zemlju tokom od iskopavanja tunela, kao i taksista koji je jednom prevezao jednog od osumnjičenih kopača.



Pobjedi je tada nezvanično rečeno da iskazi ovih svjedoka nemaju značaja u razotkrivanju motiva zbog kojeg je provaljeno u depo suda.



Osnovno tužilaštvo u Podgorici, za sada je iniciralo istragu protiv četvorice srpskih državljana – Milana i Veljka Markovića, Dejana Jovanovića i Vladimira Erića koji je 19. oktobra uhapšen u Švedskoj po potjernici koju su za njim raspisale crnogorske vlasti. Na listi osumnjičenih su i Podgoričani



Predrag Mirotić, Katarina Baćović, Nikola Milačić, Ivica Piperović, kao i Marjan Vuljaj i svi su u pritvoru, a bili su logistika kopačima.



Katarina Baćović, predstavljajući se kao Andrijana Marić, zakupila je podrum u zgradi pored Višeg suda u Podgorici, odakle je prokopan tunel do depoa.



Oba je 24. jula sa vlasnicom poslovnog prostora T. V. potpisala ugovor o zakupu na tri godine, sa cijenom zakupa &#8211; 1.400 eura mjesečno, a ključ je preuzet 7. avgusta.



U naredbi za istragu, pored ostalog, piše da su osumnjičeni „upotrebom podesnog sredstva i alata probili betonski zid na depou i kroz tako načinjeni otvor od 8. septembra do 11. septembra ušli u prostorije depoa, u kojem su izvršili pregled i preturanje više stvari i predmeta u kojima se vode ili su završeni sudski postupci“.



&#8221; Oni su obili i zaključanu kancelariju u kojoj se nalazi oružje i tom prilikom protivpravno oduzeli i prisvojili više komada oružja&#8221;, piše u naredbi.



Majka osumnjičene zapošljena je u Višem sudu u Podgorici, a otac u Ministarstvu unutrašnjih poslova, ali nije utvrđeno da su na bilo koji način povezani sa ovim slučajem.



Zvanična istraga utvrdila je da su provalnici odnijeli znatnu količinu oružja i pušaka.



Interesantno je da se jedna od uhapšenih osoba dovodi u vezu sa pritvorenim Tonijem Đokajem, bliskim kriminalnoj grupi iz Tuzi koja se bavi švercom narkotika i cigareta.



Bivši ministar Adžić kazao je na konferenciji za novinare 23. septembra da „postoji povezanost“… „sa jednom od najorganizovanijih i platežno najmoćnijom kriminalnom organizacijom u našoj državi“, ne otkrivajući koja je to mafijaška grupa, uz poziv javnosti da sama procijeni o kome je riječ?!



Vlada je 29. septembra naložila i obezbijedila novac da podzemni tunel bude zatrpan. Kaćuša KRSMANOVIĆ/Draško ĐURANOVIĆ



<h3>Od 2014. do kraja 2022. zaplijenjeno 3.150 kilograma kokaina, u 2021. ,,promakle“ tri isporuke i otišle u Srbiju?!</h3>



Prema ranijim podacima iz Specijalnog državnog tužilaštva, za period od devet godina (2014 – 2022) zaplijenjeno je ukupno 3.150 kilograma kokaina, uglavnom visoke čistoće, koji je u Crnu Goru dopreman kontejnerskim brodskim prevozom.



U tom periodu najveća zapljena, ujedno i najveća u istoriji borbe protiv trgovine narkoticima, zabilježena je 26. avgusta 2021. godine kada je zaplijenjeno 1,4 tone kokaina, sakrivenih u tovaru banana iz Ekvadora. Nakon mjerenja, utvrđeno je da je zaplijenjeno 1.206 kilograma, dok je oko 200 kilograma ,,manjka“ u odnosu na prvobitnu informaciju pravdano težinom materijala u koji je spakovana droga.



Dan kasnije, 27. avgusta, uhapšeni su Budimir Krstović i njegova kćerka Marina i osumnjičeni za najveći šverc kokaina u istoriji Crne Gore, jer je droga zaplijenjena u njihovom magacinu u naselju Mojanovići u Zeti. Iako je droga pronađena u magacinu koje je njihovo vlasništvo, Krstovići su tokom istrage, ali i kasnijeg suđenja, uporno tvrdili da nemaju veze za pronađenim kokainom.



No, političari su im presudili već nakon hapšenja. Na vanrednoj konferenciji za medije tadašnji premijer Dritan Abazović i ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić slavodobitno su izjavili da je došao kraj dugogodišnjem švercu droge. Premijer Abazović je na Tviteru (sadašnja mreža X) poručio da ,,Vlada radi što je obećala i da Crna Gora neće biti zemlja kriminala“.



Tada je nekako u sjenci ostala informacija da je zapljena kokaina bila izvedena u okviru međunarodne akcije, koju su vodile obavještajne strukture Velike Britanije u sadejstvu sa drugim zapadnim službama. Kako su kasnije objavili strani mediji, pozivajući se na dokument Vlade u Londonu, ,,pristup britanskih vlasti doveo je do akcije u kojoj je otkrivena najveća količina kokaina ikada u Crnoj Gori“.



Ispostavilo se, međutim, da je crnogorska služba ishitreno reagovala i prekinula lanac šverca &#8211; prije nego što je identifikovano ko je trebalo da preuzme kokain.



To je pokazala i dalja istraga, kao i suđenje. Odlukom Višeg suda u Podgorici krajem novembra 2022. godine Budimir i Marina Krstović oslobođeni su optužbe za šverc 1,2 tone kokaina.



Specijalno državno tužilaštvo na čijem je čelu Vladimir Novović nije procesuiralo nijednu drugu osobu ili kriminalnu grupu, niti ima informacija da je istraga nastavljena. Droga, koja je bila namijenena daljoj distribuciji na tržište Zapadne Evrope, ostala je u zgradi Višeg suda, gdje se i danas nalazi, u posebnoj prostoriji pod video nadzorom.



Da li je to bio glavni motiv organizovanoj krimninalnoj ekipi, čiji nalogodavac nije poznat, da tokom avgusta i početkom septembra prokopa famozni tunel do depoa Višeg suda &#8211; za sada nije utvrđeno istragom. Čak je i nepoznato što je sve, osim desetak komada oružja, nestalo iz depoa, ako se već 1,2 tone kokaina nije nalazilo na tom mjestu.



Iz Višeg suda u Podgorici Pobjeda nije dobila odgovor na pitanja da li je na sigurnom mjestu skladišteno oko 500 kilograma kokaina, zaplijenjenog januara 2022. godine, u magacinu trgovačke kompanije „Voli“, koji je takođe stigao u Crnu Goru, kao tranzitna roba, sakriven u paketima banana iz Južne Amerike.



Ono što je izvjesno, i tadašnja spektakularna zapljena izvedena je u okviru međunarodne akcije, na osnovu podataka koji su dobijeni od zapadnih partnera. Ali je i tada, kako se ispostavilo, akcija prekinuta prije nego što je naručilac droge došao da je preuzme.



Tadašnji glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić je iznio zanimljive podatke koji govore o međunarodnom švercu narkotika: ustvrdio je da su najmanje tri kontigenta kokaina tokom 2021. godine ipak prošvercovana preko crnogorske teritorije u pravcu Srbije, odakle je trebalo da budu distribuirani za tržište Zapadne Evrope.



&#8221; U pitanju su slučajevi od 2. juna, 2. avgusta i 14. oktobra 2021. godine kada su članovi kriminalne grupe uspjeli da odnesu od dvije do tri tone kokaina iz Slobodne carinske zone, a čija je vrijednost više stotina miliona eura. To je droga 96 odsto čistoće&#8221;, rekao je Katnić, koji je tada bio precizan da se slučaj sa kokainom ,,pakovao Voliju i njegovom vlasniku Draganu Bokanu“.



Ko je htio da napakuje vlasniku ,,Volija“ &#8211; da li neko iz vrha tadašnje crnogorske vlasti ili neko iz kriminalnih struktura &#8211; nikada nije razjašnjeno. Kao što je ostalo nepoznato kako su ,,propuštene“ tri isporuke droge u samo jednoj godini.



I u slučaju zapljene 500 kilograma kokaina, istraga tapka u mjestu, a tužilaštvo nije podiglo optužnicu protiv bilo kojeg građanina Crne Gore.



Opisana dva slučaja otvaraju pitanje: ako je, kao što je to tvrdio sad već bivši premijer Abazović, šverc narkotiva mrtav u Crnoj Gori, baš kao što je to konstatovao za šverc cigareta prije hapšenja partijskog druga Rada Miloševića &#8211; kako to da nijedna osoba do sada nije procesuirana?



I još i gore: ako je zaustavljen šverc droge, prije svega kokaina, kako to da nakon zapljene čak 1.800 kilograma, cijena na ulici tog zlokobnog ,,bijelog praha“ nije skočila.



Ne treba biti veliki istražitelj, pa doći do zaključka – droga se, pa i kokain, i dalje valja po crnogorskim gradovima.



<h3>Međunarodni putevi kokaina</h3>



Prema izvještaju Globalne inicijative za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala najmanje 4,4 miliona ljudi Zapadne i Centralne Evrope koristilo je kokain, prema podacima vezanim za 2020. godinu.



Čak 40 odsto kriminalnih grupa u Evropi uključeno je u trgovinu kokainom i on je druga ,,najpopularnija“ droga u Evropi, piše u izvještaju koji je citirao Radio Slobodna Evropa.



Po tom istraživanju, kao zemlje najveći proizvođači kokaina markirane su države Latinske Amerike – Kolumbija, Brazil, Ekvador, Bolivija i Argentina. Zemlje distribucije avinoskim i brodskim putem su označene Irska, Velika Britanija, Nizozemska, Španija, Francuska i Grčka.



Tu su i balkanske države – Albanija, Srbija, Hrvatska, Crna Gora i Bosna i Hercegovina.



U izvještaju se ističe da je ,,tržište kokaina sve konkurentnij i borba za tržište sve agresivnija“. Istovremeno, kada je riječ o istovaru droge morskim putem, konstatuje se da ,,luke u Albaniji, Hrvatskoj i Crnoj Gori su važne tačke za protok kokaina dalje u Evropu“.



&#8221; Veći dio se transportuje u kontejnerima kojima se prevoze banane iz Latinske Amerike&#8221;, konstatuje se u izvještaju.



I daje zanimljiv podatak o broju uhapšenih kriminalaca do kraja 2020. godine: 266 je uhapšenih državljana Albanije, 84 državljanina iz eks jugoslovenskih republika Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Crne Gore i Srbije.



<h3>Dva uništavanja droge za tri i po godine</h3>



Prema odredbama Zakonika o krivičnom postupku Crne Gore, određeno je da se droga uništava tek nakon pravosnažne sudske presude, što znači da se velike količine droge nalaze u raznim prostorijama viših sudova u Crnoj Gori.



Sudski vještak i ekspert za borbu protiv narkomanije Dušan Raspović je u nedavnom razgovoru za Pobjedu (oktobar) ocijenio da je neophodna izmjena



zakonskog okvira, da se ne dozvoli gomilanje ogromnih količina droga po sudskim depoima i policijskim stanicama.



&#8211; Čuvanje, zbog sporosti pravosudnog sistema, može trajati godinama. Zato je neophodno promijeniti zakon da bi se čuvali samo zakonom propisani uzorci zaplijenjenih narkotika u, za tu svrhu, posebno opremljenom objektu. Time bi se izbjeglo opasno ugrožavanje zdravlja zaposlenih u institucijama sistema &#8211; ocijenio je sudski vještak sa decenijskim iskustvom u borbi protiv narkomanije.



No, glas eskperata izgeda da ne dopire do nadležnih u institucijama sistema. Za posljednje tri i po godine bila su samo dva organizovana uništenja narkotika, većinom marihuane i skanka.

Ističe da izjava Mandića najviše odgovara režimskim medijima u Srbiji i da je „u službi nastavka kampanje koja se sprovodi svakodnevno i koja promoviše teze o nekakvoj ekspanziji Srba na predstojećem popisu“.



„On je tu tezu ponovio i u Skupštinu i samo zagovaranje jedne takve teze o promjeni Ustava, bilo to realno ostvarivo ili ne, je veoma opasno. Sa jedne strane, takve teme uvijek podstiču dodatne tenzije u društvu, a sa druge strane te teme nijesu nešto što dominantno interesuje građane, pa čak ni birače njihove koalicije. Da nije tako, vjerovatno ne bi imali ogromno osipanje biračkog tijela u prethodnim izbornim ciklusima, jer je veliki broj njihovih birača prešao na stranu PES-a i Demokrata“, istakla je Kovačević.



Narativi koje promoviše Mandić isključivo su, navodi Kovačević, u službi nalogodavaca koji su, prije svega, vezani za zvanični Beograd, a onda i za Moskvu, jer je „riječ o zastupnicima prosrpske i proruske politike“.



„Mislim da takva teza Mandića ne bi mogla da bude ostvariva u ovom trenutku, ali zabrinjava da niko od njegovih koalicionih partnera, iz parlamentarne većine, nije problematizovao zagovaranje ustavnih promjena koje se tiču jezika, a koje su kao takve veoma opasne sa aspekta uticaja na razgradnju države i njenog građanskog karaktera, kao i podrivanja suvereniteta i nezavisnosti Crne Gore“, kazala je ona.



Pitanje je, kako kaže, da li bi Mandić uopšte i dobio podršku parlamentarne većine, imajući u vidu da promjena Ustava zahtjeva složenu proceduru.



„Ako pogledate njihove programske principe, onda bismo rekli da takva podrška ne bi mogla uslijediti. Međutim, kad vidimo da niko osim opozicije nije problematizovao izjavu Mandića, niti vidi nešto sporno u toj tezi, onda ne smijemo garantovati da jedan dobar dio parlamentarne većine ne bi digao ruke u znak podrške jednoj takvoj inicijativi. Imamo i izjavu predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da Spajić, Mandić i on dijele istu viziju. Ukoliko je tačno da Milatović i Spajić dijele istu viziju kao i Mandić, a koliko god nam Mandića predstavljali kao evropejca, ne može se promijeniti slika o njemu kao četničkom vojvodi i nekome ko je najveći zagovornik velikosrpskog nacionalizma i proruske politike, kao i čovjek koji je optuženi za pokušaj &#8216;državnog udara&#8217;. Znamo kakva je vizija Mandića i kako bi želio da vidi Crnu Goru, a ako je takva situacija sa Milatovićem i Spajićem, onda ne bih smjela garantovati da ta inicijativa ne bi mogla naići na podršku dobrog dijela parlamentarne većine“, istakla je Kovačević.



Prema njenim riječima, eventualni referendum i predviđena tropetinska podrška, ukoliko takve izmjene ne budu usvojene u Parlamentu, nijesu teme koje zanimaju građane, ali da je pokretanje jedne takve priče besmisleno i veoma opasno.



„Mislim da srpski jezik i srpski narod ni na koji način nijesu izloženi diskriminaciji ako govorimo o odrdbama samog Ustava. Ćirilično i latinično pismo su ravnopravni i ne postoji diskriminacija. Podsticanjem ovakvih tema diskriminišu se Crnogoraci, ali i predstavnici manjinskih naroda, jer se kod njih uliva strah kada je u pitanju njihov status i položaj“, smatra Kovačević.



„Popis ostao čisto političko pitanje“



Govoreći o popisu, Kovačević kaže da je ostao čisto političko pitanje koje predstavlja interes zvaničnog Beograda, navodeći da aktuelna situacija pokazuje da se nijesmo oslobodili ključnih zloupotreba.



„Dakle, to je političko pitanje čija je jedina svrha etnički inžinjering i identitetsko istrebljenje Crnogoraca i dokazivanju teze o nepostojanju crnogorske nacije“, ističe ona.



Ističe i da je evidentno da svjedočimo netransparentnosti nadležnih koji imaju kontradiktorne izjave.



„Jedan dan čujemo izjavu direktora Monstata da je sve spremno, a onda sjutra izjavu pomoćnice direktora da nedostaje 500 popisivača. To nam govori da se stvari netransparentno, a da građani trpe, jer nijesu informisani o tome šta se dešava. Čini se da nijesmo mnogo napredovali tokom ovog perioda i da nije mnogo toga učinjeno na planu sprovođenja uslova za legitiman proces, već da je popis i dalje ostao čisto političko pitanje koje predstavlja interes zvaničnog Beograda, a samo su se promijenili akteri koji će ga sprovesti“, smatra Kovačević.



Problematično je i to što premijer Milojko Spajić, kako kaže, ne pokazuje previše interesovanja za popis, te da mu je bitnija efikasnost nauštrb kvaliteta samog procesa.



„Jasno je, iz svega ovoga što smo čuli, da kontrolnu palicu u ovoj parlamentarnoj većini drži bivši DF, te da su oni ti koji imaju glavnu riječ po pitanju donošenja glavnih odluka. Ponovo imamo stvaranje tenzija i straha, ne samo kod građana crnogorske nacionalnosti, već i pripadnika manjinskih naroda, a to je ono čemu doprinose poruke Mandića“, zaključila je Kovačević.

Ipak, ono što čini svaki delikates sektor su ljudi. Ponosni smo na brojni tim naših koleginica koje rade u ovom zahtjevnom dijelu marketa. 



One brinu o urednosti, pravilnom čuvanju, izlaganju, pipremi… One su tu da saslušaju, razumiju, odaberu, preporuče..s puno topline i sa posebnom pažnjom.



Predstavljamo vam jednu od tih posebnih dama, Sanju Martinović.



<figure class="wp-block-embed is-type-video is-provider-youtube wp-block-embed-youtube wp-embed-aspect-16-9 wp-has-aspect-ratio"><div class="wp-block-embed__wrapper">
<div class="youtube-embed" data-video_id="N9xOlgfzMJ0"><iframe loading="lazy" title="Gastronomski delikatesi uz topli osmjeh" width="696" height="392" src="https://www.youtube.com/embed/N9xOlgfzMJ0?feature=oembed&#038;enablejsapi=1" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share" allowfullscreen></iframe></div>
</div></figure>

Gastronomski delikatesi uz topli osmjeh

a:1:{s:11:"td_subtitle";s:155:"Drugu godinu zaredom najpopularnija i najgledanija svjetska takmičarska muzička smotra proteći će bez učešća Crne Gore, nezvanično saznaje CdM.

";}

Preskače li Crna Gora i ove godine Eurosong?

Živković: Pozivamo premijera da se popis odloži na nekoliko dana do ispunjenja uslova, u s...

MP za Standard: Podnijeli smo 25 krivičnih prijava zbog sumnje u falsifikat diplome, svako...

Udruženje pomorskih kapetana: Ulazak kruzera „Amadea“ u Boku primjer komercijalnog pritisk...

Milović: Nadležni imaju rješenje za poskupljenje struje, živite i radite noću, ili manje t...

Boris Savić ćuti na pitanja da li je u depou Višeg suda ipak čuvana i droga

Kovačević o izjavi Mandića: Zabrinjava to što niko iz parlamentarne većine nije problemati...

Gastronomski delikatesi uz topli osmjeh

Preuzmite našu aplikaciju

0 komentara