Poručio je da je jedini način da se ovo pitanje na zakonit i ustavan način riješi sređivanjem registra državljana, što će, kako kaže, onda dovesti uporedo i do sređivanja registra prebivališta.
Prema podacima koje je Centar za građansko obrazovanje (CGO) dobio od Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), shodno Zakonu o slobodnom pristupu informacijama, crnogorsko državljanstvo na dan 9. februar 2024. godine ima ukupno 785.807 građana.
CGO je saopštio da preliminarni rezultati popisa, koji je sproveden u decembru 2023. godine, ukazuju da u Crnoj Gori živi 633.158 građana, što znači da najmanje 152.649 crnogorskih državljana boravi u inostranstvu.
Bugarin kaže da su tim podatkom (785.807 državljana) obuhvaćeni svi koji su nekada bili upisani u matične knjige državljana, a u međuvremenu nijesu izbrisani iz Centralnog registra stanovništva, kao i oni koji su od početka funkcionisanja Centralnog registra stanovništva stekli crnogorsko državljanstvo i direktno unijeti u CRS.
“Pitanje je koliko je ažuran registar crnogorskih državljana, koliko u njemu ima preminulih koji nijesu izbrisani. Vrlo vjerovatno da imamo značajan broj onih koji su rođeni u Crnoj Gori 50-ih, 60-ih, 70-ih, 80-ih godina prošlog vijeka, koji su davno napustili državu. Navešću primjer mog pokojnog ujaka koji je rođen u Crnoj Gori a većinu života proživio u Hrvatskoj. Imao je crnogorski pasoš i nalazio se u registru crnogorskih državljana. Ne bi me začudilo da je još njegovo ime u tom registru, jer kada je preminuo prije sedam godina u Hrvatskoj, pitanje je da li je Ministarstvo unutrašnjih poslova bilo u saznanju da je on preminuo kako bi bio izbrisan iz registra crnogorskih državljana, s obzirom na to da u Crnoj Gori nije bio vođen ostavinski postupak”, kaže Bugarin.
Istakao je da postoji i značajan broj onih koji imaju crnogorsko državljanstvo, a koji odavno ne žive u Crnoj Gori.
“Nije, dakle, ažuriran registar. Taj podatak da imamo više od 780.000 državljana je apsolutno irelevantan. Može da posluži samo za medijske napise i teorije zavjere o fantomskim biračima, kako je navođeno u prošlosti. Registar crnogorskih državljana sa stručne strane nije toliko interesantan, jer to nije relevantna baza koja daje uvid u činjenično stanje u Crnoj Gori. Ono što je interesantno sa aspekta popisa i biračkog spiska, kao i s aspekta sprovođenja analiza i istraživanja, jesu crnogorski državljani koji imaju prijavljeno prebivalište u Crnoj Gori, dakle, koliko ima crnogorskih državljana u registru prebivališta”, kazao je Bugarin, podsjećajući da je taj broj oko 670.000, te da to treba da bude polazna osnova za sva dalja istraživanja i projekcije.
Prema njegovim riječima, sa aspekta izbornog procesa i tačnosti i ažurnosti biračkog spiska, za Crnu Goru nije zanimljiva razlika između broja od oko 785.000 državljana u registru državljana i onih oko 670.000 sa prijavljenim prebivalištem. Nije zanimljivo, kako kaže, ni u kojim zemljama žive.
“Tih do 115.000 državljana (pitanje da li ih ima toliko, jer registar nije ažuran i tačan) ne treba da budu predmet bilo kakvog političkog i izbornog razmatranja, jer oni nemaju prebivalište u Crnoj Gori. Oni se ne nalaze u biračkom spisku. Ono što je egzaktan podatak je da ima oko 670-680.000 državljana sa prijavljenim prebivalištem u Crnoj Gori. To su osobe za koje MUP može pojedinačno da izlista ime, prezime, matični broj… jer se nalaze u registru prebivališta. Od tih 670.000-680.000 imate malo više od 540.000 u biračkom spisku, a onih oko 130.000 su maloljetnici”, istakao je Bugarin.
Prema njegovim riječima, oko osamdeset do sto hiljada crnogorskih državljana ne bi trebalo da se nalaze u biračkom spisku.
“Ako se fokusiramo na broj od oko 670.000-680.000 sa prijavljenim prebivalištem, po mojim istraživanjima, od 80-100.000 su oni koji ne bi trebalo da se nalaze u biračkom spisku. Prema najnovijoj statistici, prema podacima MUP-a, stranaca u Crnoj Gori je oko 96.000. Ako se pokaže da na popisu ima popisanih oko 670.000, ako oduzmemo ovih 96.000 stranaca koji bi trebalo da su takođe popisani, dolazimo na brojku od 570.000-580.000 crnogorskih državljana koji žive u Crnoj Gori. I taj broj je upitan, jer je pitanje koliko je u tom broju sadržano lica koja ne žive u Crnoj Gori, a popisani su jer su članovi njihovih porodica dali sve podatke o njima. Prema mojim ranijim istraživanjima, oko 80.000-100.000 osoba ne živi ovdje”, kazao je Bugarin.
Na pitanje ima li podatke gdje žive, Bugarin je rekao da, prema njegovim istraživanjima, od 60.000 do 70.000 njih ima prebivalište u Srbiji, a ostatak boravi u državama Zapadne Evrope i SAD.
Istakao je da nije saglasan sa mišljenjima pojedinih nevladinih organizacija i političkih partija koje zagovaraju tezu da se pitanje sređivanja biračkog spiska treba rješavati kroz sređivanje registra prebivališta.
“Sporno je što imate značajan broj crnogorskih državljana koji ne žive u Crnoj Gori, ali nemaju državljanstvo država u kojima žive. Ako ih izbrišete iz registra prebivališta, jer godinama ne žive u Crnoj Gori, vi ćete im oduzeti biračko pravo. Ta lica biračko pravo ne mogu nigdje drugo da ostvare. Recimo, nekoliko mojih prijatelja državljana Crne Gore žive u Americi. Nakon što im je istakla viza, ostali su da žive u toj zemlji. Već su tamo šest, sedam godina. Kada biste ušli u sređivanje registra prebivališta, mogli biste utvrditi na osnovu terenskih provjera, poziva i slično, da ti ljudi nijesu u Crnoj Gori. Ako biste im ukinuli prebivalište zbog činjenice da ne žive u Crnoj Gori, oni više ne bi bili u biračkom spisku. Lišili biste ih biračkog prava kao ustavnog prava. Takođe, veoma je sporna činjenica na koji način biste sproveli „čišćenje“ registra prebivališta, naročito sporno bi moglo biti ako biste to radili kroz terenske provjere koje bi vršili policajci”, kazao je Bugarin.
Na pitanje na koji način je moguće naći rješenje, Bugarin je kazao da to treba činiti kroz sređivanje registra državljana.
“Lakše je utvrdiva činjenica državljanstva. Svako ko je stekao državljanstvo druge države nakon 3. juna 2006. po sili zakona gubi crnogorsko državljanstvo. To znači da treba da se fokusirate na sređivanje registra državljana, a ne prebivališta.Treba da pokušamo da nađemo tih sto hiljada ljudi koji nijesu u Crnoj Gori. Kada ih nađemo i uspijemo da identifikujemo tih sto hiljada ljudi, onda treba da se fokusiramo na to koliko ih je steklo državljanstvo druge države nakon 3. juna 2006. godine, čime su prekršili Zakon o crnogorskom državljanstvu. Kada utvrdimo sve to, po sili zakona im se oduzima crnogorsko državljanstvo i oni se brišu iz registra. Tada ćemo imati tačnu evidenciju”, kazao je Bugarin.
Na pitanje ima li političke volje da se riješi to pitanje, Bugarin je rekao da ni ova, ali ni prošle vlade nijesu imale iskrenu želju da riješe taj problem.
“Nema političke volje, jer političke partije dolaze na teren procjena koliko bi takvim sređivanjem i brisanjem izgubile birača. Jedini način da bi ovo pitanje moglo na zakonit i ustavan način da se riješi jeste prvo kroz sređivanje registra državljana, što će onda dovesti uporedo i do sređivanja registra prebivališta”, kazao je Bugarin.
Kako otkriti koji državljani treba da budu izbrisani iz registra
Bojan Bugarin kaže da u evropskoj statistici postoji pojam tzv. „Znakovi života“ ili „Signs of life“ u kojoj se govori o „licima koja ne pokazuju znakove života“.
“To znači da biste, ako neko ne živi u Crnoj Gori npr. posljednjih 20 godina, vi ćete kroz odgovarajuće evidencije (Poreske uprave, Fonda zdravstvenog osiguranja, Fonda PIO i dr) vidjeti da ta osoba ne pokazuje znakove života dugi niz godina. Ako uparite evidencije koje vodi Poreska uprava, Fond zdravstvenog osiguranja, Fond PIO i drugi državni organi, vidjećete podatke da postoje ljudi koji dugi niz godina nijesu išli kod doktora, platili porez, doprinose, nijesu se liječili…, to jest, da godinama ne pokazuju nikakve znakove života u Crnoj Gori. To znači da se može odgovarajućim uparivanjem svih registara Poreske uprave, Fonda zdravstvenog osiguranja, Fonda PIO, škola, univerziteta… doći do onih koji ovdje ne žive, jer oni posljednjih deset, 15, 20 godina ne pokazuju „znakove života“. Njih ne možete da pronađete kroz CRS koji vodi MUP, ali možete kroz ostale evidencije.
Preporučeno
Tako se dolazi do kritične brojke lica za koja postoji pretpostavka da ne žive u Crnoj Gori i onda se fokusirate na njih. Kroz evidenciju prelazaka državne granice, možete onda dobiti dodatne podatke i utvrditi koliko su realno vremena proveli u Crnoj Gori, koliko su često ulazili i izlazili iz države i slično. Dakle, načini postoje. Mogli biste da dođete do određenog broja osoba za koje biste znali da ne žive u Crnoj Gori. Onda biste mogli da pozovete sva ta lica i utvrdite činjenično stanje i provjerite da li su stekli državljanstvo u tim državama nakon 3. juna 2006. godine i slično. Kad se fokusirate na njih, ne gubite vrijeme na svih 785.000″, objasnio je Bugarin.
Video