Capture

Podsjećamo, na Gorici je jutros ponovo izbio požar, a prema snimcima, vatra se nalazila na istočnoj strani brda. Prema snimicima, požar je prijetio pojedinim kućama.



Veliki požar koji je sinoć izbio na brdu Gorica u Podgorici tokom noći je lokalizovan. U požaru je izgorjela velika površina borove šume.



<figure class="wp-block-embed is-type-video is-provider-youtube wp-block-embed-youtube wp-embed-aspect-16-9 wp-has-aspect-ratio"><div class="wp-block-embed__wrapper">
<div class="youtube-embed" data-video_id="iqDGB8l9auc"><iframe loading="lazy" title="Snimak pozara na brdu Gorica u Podgorici" width="696" height="392" src="https://www.youtube.com/embed/iqDGB8l9auc?feature=oembed&#038;enablejsapi=1" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share" referrerpolicy="strict-origin-when-cross-origin" allowfullscreen></iframe></div>
</div></figure>

VIDEO: Lokalizovan požar na brdu Gorica, prijetio kućama

daad

Dnevni red sjednice SO Glavnog grada, koja počinje u 10 sati, čine 22 tačke od kojih je najvažnija ona koja se tiče skraćenja mandata.



Šef odborničkog kluba SD-LP Miloš Mašković, koji je jedan od pokretača ove inicijative, očekuje, kaže, široku podršku i naglašava da im je namjera bila da svima pruže mogućnost da se izjasne o radu ove lokalne samouprave.



„Kada je riječ o skraćenju mandata Skupštini glavnog grada, uvjeren sam da ćemo imati ubjedljivu većinu za takvu inicijativu, mnogo veću od onoga što se u ovom trenutku možda očekuje. Dakle, svjesni smo i mi u političkom životu, baš kao i građani Podgorice, svega onoga što je bilo u javnom diskursu. Činjenica da su, na primjer, odbornici Pokreta za promjene kazali da će preispitati svoje učešće u vlasti, da je Građanski pokret Ura kazao da nikakav problem nema da glasa sa opozicijom za skraćenje mandata Skupštini, pa i ono što se juče dogodilo na konferenciji za medije Pokreta za Podgoricu… Izvjesno je da parlamentarna većina u gradu ne postoji, da je prijeko potrebno da idemo na prijevremene lokalne izbore, da građanima omogućimo da nakon godinu i nešto ocijene kako je ko radio u prethodnom period“, kazao je Mašković Pobjedi.



Dodaje da misli da su se prvenstveno oni u Evropskom savezu pokazali kao odgovorna, ozbiljna i konstruktivna opozicija, koja je za samo godinu i dva-tri mjeseca uspjela da stane na kraj, kako kaže, nedoraslosti Pokreta Evropa sad da upravlja ovako složenim sistemom kakav je sistem Glavnog grada.



„Nemam dilemu da ćemo, kada je riječ o inicijativi za skraćenje mandata Skupštini, imati ubjedljivu podršku“, kazao je Mašković. Odbornice Pokreta za Podgoricu Nađa Ljiljanić i Jevrosima Pejović su prije dva dana najavile da će glasati za skraćenje mandata podgoričkom parlamentu.



Ukoliko bi odbornici opozicije i Pokreta za Podgoricu u Skupštini Glavnog grada na sjutrašnjoj sjednici dobili podršku od kolega iz Pokreta za promjene (PzP) ili Građanskog pokreta (GP) URA imali bi potrebnu većinu za skraćenje mandata parlamentu, što bi izazvalo prijevremene izbore.



Da je tako nešto moguće najavio je juče u Skupštini Crne Gore poslanik GP URA Miloš Konatar koji je rekao da „Od danas kreću posljednji dani ove Vlade i to kreće od Podgorice. Vrlo brzo ćemo imati vanredne parlamentarne izbore i novu Vladu“.



Za razliku od GP URA koja je za sad indirektno najavila da će glasati za skraćenje mandata SO Glavnog grada iz PZP-a su takvu odluku već donijeli.



„Skraćenjem mandata Skupštini Glavnog grada mišljenja su, staviće se tačka na višemjesečnu političku krizu u Glavnom gradu i vratiti mandat građanima Podgorice na ponovno odlučivanje. Vanredni izbori smatraju u Pokretu za promjene su najpoštenije rješenje za izlazak iz trenutne situacije zbog koje ispaštaju građani Podgorice”, naveo je PZP u saopštenju.



Gradski parlament ima 58 odbornika, pa je za izglasavanje inicijative za raspuštanje potrebno da je podrži 30 odbornkika. Inicijativu za skraćenje mandata Skupštine Glavnog grada podnijeli su ranije Demokratska partija socijalista, Socijaldemokrate, Socijaldemokratska partija i Liberalna partija. Ove partije imaju ukupno 22 mandata, pa su im za većinu, osim pet odbornika iz Pokreta za Podgoricu, potrebna još tri glasa, koja će po svoj prilici doći od PzP-a i Građanskog pokreta URA koje imaju po tri odbornika.



Ako danas odbornici skrate mandat Skupštini Glavnog grada, predsjednik države Jakov Milatović bi vanredne izbore morao raspisati već sjutra.



Zakonski rok za održavanje izbora je od 60 do 100 dana. Izbori se moraju održati u nedjelju, pa bi tako izlazak na birališta u Podgorici morao biti organizovan u periodu od 29. septembra do 27. oktobra.

VANREDNI IZBORI U PODGORICI REALNOST: URA ruši PES u Glavnom gradu?

Darko Stijepović

Bosiljka Kankaraš

Elida Adrović

thumbnail_Performans 4

“Nažalost, tema kojom se bavimo je uništavanje životne sredine. Iako smo Ekološka država, mi vodimo iste borbe bez obzira koliko je prošlo. Opet smo na istom mjestu, u isto vrijeme, čak 20 godina nakon naše borbe su iste, ako ne i veće. Ono na šta sam ponosna jeste da sam se osnažila i odvažila da nastavimo tamo gdje su određeni sa istom idejom i misijom stali, a možda i većom motivacijom da svi ostvarimo ono što nam Ustavom Crne Gore pripada, a to je pravo na zdravu životnu sredinu,” navela je Adrović.



<figure class="wp-container-2 wp-block-gallery-1 wp-block-gallery has-nested-images columns-default is-cropped">
<figure class="wp-block-image size-large"><img loading="lazy" width="1920" height="1080" data-id="724472" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/thumbnail_Aktivistkinja-zenskog-ekoloskog-pokreta-Ecopatritoizam-Elida-Adrovic.jpg" alt="" class="wp-image-724472" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/thumbnail_Aktivistkinja-zenskog-ekoloskog-pokreta-Ecopatritoizam-Elida-Adrovic.jpg 1920w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/thumbnail_Aktivistkinja-zenskog-ekoloskog-pokreta-Ecopatritoizam-Elida-Adrovic-300x169.jpg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/thumbnail_Aktivistkinja-zenskog-ekoloskog-pokreta-Ecopatritoizam-Elida-Adrovic-1200x675.jpg 1200w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/thumbnail_Aktivistkinja-zenskog-ekoloskog-pokreta-Ecopatritoizam-Elida-Adrovic-768x432.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/thumbnail_Aktivistkinja-zenskog-ekoloskog-pokreta-Ecopatritoizam-Elida-Adrovic-1536x864.jpg 1536w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/thumbnail_Aktivistkinja-zenskog-ekoloskog-pokreta-Ecopatritoizam-Elida-Adrovic-696x392.jpg 696w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/thumbnail_Aktivistkinja-zenskog-ekoloskog-pokreta-Ecopatritoizam-Elida-Adrovic-1068x601.jpg 1068w" sizes="(max-width: 1920px) 100vw, 1920px" /><figcaption>Foto: MediaBiro</figcaption></figure>
</figure>



Tačno prije 20 godina na Visećem mostu u Podgorici počeli su protesti protiv hidroelektrane Buk Bijela, te su i danas, kao i tada, dijeljeni isti letci sa preporukama Svjetske komisije za brane i 12 razloga zašto su velike brane izuzete iz inicijative obnovljivih izvora energije.



“Ništa se nije promijenilo. Ista je ideja, a samo su novi ljudi na istom zadatku. Ne velikim branama! Ako su mogle Svjetska banka i međunarodne lihvarske institucije da kažu da to nije dobro, mi sada ne treba da izmišljamo vrelu vodu. Ovdje smo se okupili da kažemo da na Komarnici nije dobro graditi veliku branu i da ćemo nakon ovoga svakih 15 dana na mostu na Komarnici iznad kanjona Nevidio imati iste ovakve sastanke do jeseni, a u jesen ponovo počinjemo kampanju u Podgorici,” naveo je Darko Stijepović iz Centra za razvoj Durmitora.



<figure class="wp-container-4 wp-block-gallery-3 wp-block-gallery has-nested-images columns-default is-cropped">
<figure class="wp-block-image size-large"><img loading="lazy" width="1920" height="1080" data-id="724470" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/thumbnail_Centar-za-razvoj-Durmitora-Darko-Stijepovic.jpg" alt="" class="wp-image-724470" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/thumbnail_Centar-za-razvoj-Durmitora-Darko-Stijepovic.jpg 1920w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/thumbnail_Centar-za-razvoj-Durmitora-Darko-Stijepovic-300x169.jpg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/thumbnail_Centar-za-razvoj-Durmitora-Darko-Stijepovic-1200x675.jpg 1200w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/thumbnail_Centar-za-razvoj-Durmitora-Darko-Stijepovic-768x432.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/thumbnail_Centar-za-razvoj-Durmitora-Darko-Stijepovic-1536x864.jpg 1536w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/thumbnail_Centar-za-razvoj-Durmitora-Darko-Stijepovic-696x392.jpg 696w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/thumbnail_Centar-za-razvoj-Durmitora-Darko-Stijepovic-1068x601.jpg 1068w" sizes="(max-width: 1920px) 100vw, 1920px" /><figcaption>Foto: MediaBiro</figcaption></figure>
</figure>



Borbi za odbranu rijeke Tare priključila se i književnica i hroničarka vremena, Bosiljka Kankaraš koja je podržala današnji performans.



“Elida Adrović iz Ecopatriotizma je danas na simboličan način prošetala ovim mostom. Njen performans je poruka ekološki osviještenih ljudi, poruka političarima i neprijateljima prirode koji se godinama trude da unište i našu ljepoticu – rijeku Taru. Samo osobe niskog nivoa svijesti misle da se prodajom i rasprodajom prirodnih ljepota zbog novca koji treba da legne na njihov račun može daleko stići i uteći. Oni koji znaju šta je kosmička pravda i kako se priroda sveti zbog zla koje neki uobraženi nasilnici rade stalno opominju,” navela je Kankaraš.



<figure class="wp-container-6 wp-block-gallery-5 wp-block-gallery has-nested-images columns-default is-cropped">
<figure class="wp-block-image size-large"><img loading="lazy" width="1920" height="1080" data-id="724471" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/thumbnail_Knjizevnica-Bosiljka-Kankaras.jpg" alt="" class="wp-image-724471" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/thumbnail_Knjizevnica-Bosiljka-Kankaras.jpg 1920w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/thumbnail_Knjizevnica-Bosiljka-Kankaras-300x169.jpg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/thumbnail_Knjizevnica-Bosiljka-Kankaras-1200x675.jpg 1200w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/thumbnail_Knjizevnica-Bosiljka-Kankaras-768x432.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/thumbnail_Knjizevnica-Bosiljka-Kankaras-1536x864.jpg 1536w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/thumbnail_Knjizevnica-Bosiljka-Kankaras-696x392.jpg 696w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/thumbnail_Knjizevnica-Bosiljka-Kankaras-1068x601.jpg 1068w" sizes="(max-width: 1920px) 100vw, 1920px" /><figcaption>Foto: MediaBiro</figcaption></figure>
</figure>



Osim problema rijeke Tare, Adrović je ovom prilikom istakla i druge “ekološke rane” sa kojima se Crna Gora bori.



“Toliko je rana da mislim da imamo metastaze koje govore da mi zaista živimo u jednom toksičnom ambijentu, a da toga nismo svjesni, zato što imamo sindrom kuvane žabe. Nemamo svijest o tome koliko zapravo zagađena životna sredina utiče na naše mentalno zdravlje. Mislov do je crna tačka u Crnoj Gori, imamo preko 400 deponija koje nam zapravo govore koliko smo mi u toksičnom ambijentu, imamo rijeku Gračanicu koja je deponija duž cijelog svog toka, imamo rijeke koje su promijenile svoj tok. Imamo toliko lijepih slika Crne Gore na društvenim mrežama, ali je realnost stvarno drugačija i mislim da treba da se suočimo sa realnošću, a to je da nismo ekološka država i da sve ove borbe koje vodimo govore u prilog tome,” kazala je aktivistkinja ženskog ekološkog pokreta, Ecopatritoizam Elida Adrović.



Naredni ekološki skup biće organizivan za 15 dana na mostu na Komarnici.



<figure class="wp-block-embed is-type-video is-provider-youtube wp-block-embed-youtube wp-embed-aspect-16-9 wp-has-aspect-ratio"><div class="wp-block-embed__wrapper">
<iframe loading="lazy" title="Umjetnički protestni performans “Pet do 12” KADROVI" width="696" height="392" src="https://www.youtube.com/embed/Tr3qeySTx94?feature=oembed" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share" referrerpolicy="strict-origin-when-cross-origin" allowfullscreen></iframe>
</div></figure>

(VIDEO) Održan performans &#8220;Pet do dvanaest&#8221;; Adrović: Živimo u toksičnom ambijentu koga nismo svjesni

Nikola-Janovic-Foto-Screenprint-TVCG-1320x733

“Kampanja za unutarstranačke izbore u Demokratskoj partiji socijalista bila je korisna zbog homogenizovanja partije i dobro je što je DPS izašao iz v.d. stanja”, kazao je Janović.



No, navodi da suštinskih, odnosno personalnih promjena nije bilo, te da je to zadatak za naredne partijske izbore. Retoriku je, navodi, potrebno mijenjati, ali i sprovesti reforme.



“Moramo priznati, DPS nije 2020. izgubio izbore zato što nije dovoljno dobro branio državu ili državne simbole, nego zato što nije imao snagu da se zahvali nekim funkcionerima koji su u tom nekom ranijem periodu, makar u percepciji, koristili svoju političku funkciju za neke lične interese. Mislim da je postojao dio funkcionera koji su pokazali na djelu kako ne treba neko da se ponaša ko je na političkoj moći ili poziciji”, kazao je Janović.

Janović: Trebali smo se zahvaliti funkcionerima koji su koristili politiku za lične interese

Sporazum označava veliki korak naprijed ka postizanju globalnog cilja – održivosti okeana i mora, s obzirom na to da zabranjuje davanje „štetnih” subvencija za sektor ribarstva, koje su ključni faktor koji doprinosi dugogodišnjem nesagledivom iscrpljivanju svjetskog ribljeg fonda.&nbsp;Subvencije koje podstiču neodrživ, pretjeran ili ilegalan ribolov mogu biti štetne za održivost ribljih populacija, a Sporazum nastoji da ih suzbije. Sporazum, takođe, ima za cilj pružanje podrške malim ribarskim zajednicama kako bi im se omogućio održiv i pravedan pristup ribarskim resursima, pomaže u zaštiti interesa manjih igrača na ribarskom tržištu, osigurava da se privredne prednosti ribarstva ravnomjerno raspoređuju i podržava slobodnu trgovinu ribom putem uklanjanja diskriminatornih subvencija. Uklanjanje takvih subvencija, kako se zaključuje, može poboljšati pravednost i transparentnost globalne trgovine ribom te stvoriti jednake uslove za sve učesnike.



Utvrđen je&nbsp;Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o autorskom i srodnim pravima.&nbsp;Cilj izmjena zakona je da se, u skladu sa pravnom tekovinom Evropske unije, poveća mogućnost pristupa knjigama, časopisima i drugim štampanim materijalima za onu populaciju u Crnoj Gori koja ima poteškoća u njihovom korišćenju. Predlog zakona je usaglašen sa Direktivom (EU) 2017/1564 Evropskog parlamenta i Savjeta od 13. septembra 2017. godine o određenim dopuštenim upotrebama određenih djela i drugih predmeta zaštite koji su zaštićeni autorskim pravom i srodnim pravima u korist osoba koje su slijepe, koje imaju oštećenje vida ili imaju drugih poteškoća u korišćenju štampanih materijala i o izmjeni Direktive 2001/29/EZ o usklađivanju određenih aspekata autorskog i srodnih prava u informacionom društvu. Takođe, usaglašen je i sa Marakeškim ugovorom za olakšanje pristupa objavljenim djelima za osobe koje su slijepe, slabovide ili imaju druge poteškoće u korišćenju štampanih materijala.



Vlada je donijela&nbsp;Odluku o uvođenju međunarodnih restriktivnih mjera utvrđenih odlukama Savjeta Evropske unije s obzirom na stanje u Sirijskoj Arapskoj Republici.&nbsp;Ovom odlukom se uvode međunarodne restriktivne mjere koje su utvrđene odlukama Savjeta Evropske unije&nbsp; kojima se Crna Gora pridružila, u skladu sa vanjskopolitičkim prioritetom usaglašavanja sa Evropskom unijo, u oblasti zajedničke vanjske i bezbjednosne politike. Odlukom su propisane brojne zabrane i ograničenja koje se odnose na: izvoz i uvoz, finansiranje preduzeća, infrastrukturne projekte, finansijsku podršku za trgovinu, finansijski sektor, saobraćajni sektor, ograničenje ulaska, dok se dio odredbi odnosi na zamrzavanje finansijskih sredstava i imovine. Pojedini članovi ove odluke propisuju pravila za izuzeće od primjene restriktivnih mjera za pojedinačne slučajeve, naznačene u tekstu. U prilozima Odluke se nalaze liste fizičkih lica i pravnih lica, subjekata i tijela koji su pod režimom međunarodnih restriktivnih mjera.



Donijeta je&nbsp;Odluka o dopuni Odluke o obrazovanju Savjeta za reformu javne uprave.&nbsp;U skladu sa zaključkom Savjeta sa sjednice od 26. decembra 2023. godine, dopunom je u članstvo Savjeta uključena Asocijacije menadžera Crne Gore i savjetnica predsjednika Vlade za ekonomsku politiku.



Vlada je donijela&nbsp;Odluku o izmjeni Odluke o obrazovanju Komisije za izradu Građanskog zakonika, čime se nastavlja rad na ovom projektu od državnog interesa, a Komisijom će predsjedavati Andrej Milović, ministar pravde. Izmjene su uslijedile zbog novih kadrovskih rješenja koja su uslijedila izborom 44. Vlade. Rad na građanskom zakoniku obuhvata kodifikaciju građanskog prava, unapređenje postojećih zakonskih rješenja i njihovo međusobno usaglašavanje, kao i usaglašavanje sa ratifikovanim međunarodnim konvencijama i standardima, pravom EU i praksom Evropskog suda za ljudska prava. Građanski zakonik će doprinijeti povećanju pravne i socijalne sigurnosti svih pravnih subjekata, što će, takođe, ubrzati neophodne integracione procese.



Donijeta je&nbsp;Odluka o obrazovanju Komisije za rješavanje statusa Instituta za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju „Dr Simo Milošević” A. D. Igalo.&nbsp;Komisijom će rukovoditi&nbsp;dr Srđan Pavićević, potpredsjednik Vlade za rad, obrazovanje, zdravstvo i socijalnu politiku.&nbsp;Imajući u vidu veliki javni značaj ovog pitanja, Komisija je je sasatavljena od eksperata odgovarajuće struke, a njen zadatak je da prati i analizira stanje Instituta, da daje predloge i sugestije Vladi za preduzimanje konkretnih aktivnosti u cilju rješavanja statusa ove značajne ustanove. Osim toga, propisano je da za razmatranje pojedinih pitanja Komisija može da obrazuje operativne timove, kako bi se u što kraćem periodu riješila pitanja koja opterećuju rad Instituta.



Vlada je usvojila&nbsp;Informaciju o uvećanju cijena usluga osiguranika Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore&nbsp;koji koriste usluge Instituta za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju „Dr Simo Milošević“ A. D. Igalo za 2024. godinu. U Informaciji se navodi da je&nbsp;Ministarstvo zdravlja u saradnji sa Fondom za zdravstveno osiguranje utvrdilo da se cijena usluga osiguranika Fonda koji koriste usluge Instituta za 2024. godinu uvećava za 10 % u odnosu na cijene u 2023. godini. Na taj način ukupan trošak za 2024. godinu iznosiće 4.274.525 eura, što predstavlja povećanje od 643.698 eura. Navedeni trošak će se plaćati iz već opredijeljenih novčanih sredstava iz budžeta Fonda za zdravstveno osiguranje za 2024. godinu.



Usvojena je&nbsp;Informacija o realizaciji Javnog oglasa za dostavljanje ponuda za dodjelu Ugovora o koncesiji za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju nemetalične mineralne sirovine tehničko-građevinskog kamena lokaliteta „Bakovići”, opština Kolašin, sa prijedlogom za davanje koncesije. Po osnovu objavljenog Javnog oglasa i dostavljene ponude, Tenderska komisija je za najpovoljnijeg ponuđača izabrala kolašinsku firmu D.O.O. Keker, a Vlada je prihvatila tekst Ugovora.



Vlada je usvojila&nbsp;Informaciju o aktivnostima u oblasti koncesija za istraživanje i proizvodnju čvrstih mineralnih sirovina &#8211;&nbsp;stanje 31. decembar 2023. godine.&nbsp;Vlada, odnosno Ministarstvo energetike i rudarstva, ima zaključena 52 ugavora o kancesiji za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju čvrstih mineralnih sirovina u šta spadaju: ugalj, crveni boksiti, olovo-cinkova ruda, tehničko-građevinski kamen, arhitektonsko-građevinski kamen, bijeli boksit i bentonit (glina). Kako se navodi u Informaciji, stalni dio koncesione naknade za 2023. godinu iznosi 4.033.475 eura, dok je promjenjivi dio koncesione naknade za 2022. godinu 1.100.202 eura. Ukupna koncesiona naknada (SDN + PDN) za 2020. godinu iznosila je 3.335.582 eura, za 2021. godinu 3.951.326 eura, a za 2022. godinu 4.519.137 eura. Sa aspekta svih mineralnih sirovina, proizvodnja bilježi rast od 0,39%. Iznos koncesione naknade za 2022. godinu u odnosu na 2021. godinu veći je za oko 14,3%.



Usvojena je&nbsp;Informacija o potrebi potpisivanja Finansijskog sporazuma između Crne Gore i Međunarodnog fonda za razvoj poljoprivrede (IFAD)&nbsp;u vezi sa realizacijom projekta „Adaptacije na klimatske promjene i povećanje otpornosti u planinskim djelovima Crne Gore &#8211; GORA projekat”&nbsp;i prihvatila tekst Finansijskog sporazuma. U Informaciji se navodi da su, nakon uspješno realizovanog Projekata stvaranja klastera i transformacije ruralnih područja (RCTP) od strane Vlade Crne Gore i Međunaradnog fonda za razvoj poljoprivrede (IFAD), na obostranu inicijativu ispoljena interesovanja za nastavkom sličnih investicionih ulaganja. Kao rezultat kreiran je Projekat „Adaptacije na klimatske promjene i povecanje otpornosti u planinskim djelovima Crne Gore – GORA projekat” koji će, između ostalog, doprinijeti poboljšanju uslova života u seoskim područjima i unapređenju poljoprivredne proizvodnje, sa posebnim akcentom na podršku domaćinstvima u ruralnim planinskim područjima sjeverne Crne Gore kojima je usljed klimatskih promijena otežano bavljenje poljoprivrednom djelatnošću a sve sa ciljem podizanja kvaliteta života svakog pojedinca, te smanjenja migracije stanovništva iz ruralnih u urbana područja. IFAD je dizajnirao GORA projekat i isti predstavio Adaptacionom fondu koji se saglasio sa projektom i na osnovu toga odobrio 10 miliona USD grant podrške za implemenatciju projektnih aktivnosti. Pored ovih grant sredstava, projektom je predviđeno učešče države Crne Gore kroz respektivna novčana davanja u iznosima od 9.793.000 USD i 5.635.144 USD, kao i nenovačana ulaganja (poreske olakšice, kancelarijski prostor, oprema itd.), odnosno učešće opština od 4.809.000 USD i krajnjih korisnika od 2.528.000 USD. U diskusiji je naglašeno da ukupna predviđena vrijednost projekta GORA iznosi blizu 33 miliona dolara.

Ovo su odluke koje su donijete na 14. sjednici Vlade

Gradska-Senior-kartica-foto-Glavni-grad-1000x555

Senior kartica, kako su pojasnili, je socijalni servis koji ima za cilj da poboljša kvalitet života naših najstarijih sugrađana.



Uzimajući u obzir činjenicu da u Glavnom gradu živi nekoliko desetina hiljada penzionera, koji su vrijedno radili i dali značajan doprinos u toku njihovog radnog vijeka, ovo je jedan od načina gradske uprabe na koji žele da im se zahvale.



““Senior kartica” dodjeljuje se svim sugrađanima starijim od 65 godina uz pomoć koje oni mogu da ostvaruju popuste u velikom broju prodajnih i ugostiteljskih objekata, institucija, ustanova kulture, zdravstvenih ustanova, agencija za pružanje usluga…”, kazali su iz Glavnog grada.



Personalizovane kartice za penzionere se, kažu, vežu za osobu, odnosno jedinstveni elektronski nalog.



“Neophodno je da se penzioner jednom registruje, nakon čega može nesmetano koristiti karticu za ostvarivanje popusta, kao i usluga koje pruža Glavni grad”, ukazuju iz Glavnog grada.



Kartica, prema njihovim riječima, omogućava ostvarivanje popusta na razne proizvode i usluge, koji se kreću između tri i 40 odsto, a pravo na nju imaju svi penzioneri i osobe starije od 65 godina, sa teritorije glavnog grada.



Iz gradske uprave su se pohvalili&nbsp; velikim brojem partnera, od kojih su najbrojnije privatne zdravstvene ustanove (Hipokrat, Benu, Filipović, Moj Lab, Konzilijum, Diagnostica, Natal, Codra….), zatim pet šopovi, butici, trgovine, stovarišta, saloni ljepote, ugostiteljski objekti i drugi.



Sekretarijat će i u narednom periodu kontinuirano nastaviti da širi mrežu usluga.



“Do kraja 2023. godine, registracija se mogla obaviti isključivo u Telekom poslovnicama, ili popuniti zahtjev u Benu apotekama, a od januara tekuće godine možemo obradovati starije sugrađanke i sugrađane sa još jednom lokacijom za izdavanje i registraciju kartica – Sekretarijat za socijalno staranje. Stoga, obavještavamo penzionere da posjete naše službene prostorije u Ulici Vuka Karadžića br. 16. Dovoljno je da sa sobom ponesu ličnu kartu, a sama registracija korisnika traje pet minuta”, kazao je&nbsp;Balša Alibabić&nbsp;iz Sekretarijata za socijalno staranje.



On je istakao da otkad postoji ovaj socijalni servis (3 godine), registrovano je skoro 4500 korisnika, koji su uspjeli da uštede oko 30.000 eura na proizvode i usluge koje partneri nude.



“Pozivamo sve društveno odgovorne kompanije, koje posluju na teritoriji Glavnog grada, da vlasnicima kartica omoguće ostvarivanje popusta iz dijapazona usluga i roba koje nude”, poručio je Alibabić.

Glavni grad: Senior karticu moguće preuzeti u prostorijama Sekretarijata za socijalno staranje

1706654567-5423258-camgoz-tviter-ls-1-i_960x600

“Krivično vijeće Osnovnog suda u Podgorici je odbilo žalbe državnog tužioca i branioca osumnjičenog B.C. izjavljene protiv rješenja sudije za istragu, kojim je turskom državljaninu B. C., zbog postojanja osnovane sumnje da je izvršio produženo krivično djelo navođenje na ovjeravanje neistinitog sadržaja, izrekao mjeru nadzora zabrana napuštanja stana i istovremeno odbio predlog Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici da mu se odredi pritvor”, navodi se u saopštenju Osnovnog suda u Podgorici, koje potpisuje sudija portparol Becić.



Krivično vijeće je, kako je navedeno, našlo da je sudija za istragu dao jasne i valjane razloge za ovakvu odluku, cijeneći sve okolnosti koje su od značaja u konkretnom slučaju, pravilno nalazeći da nema posebnih okolnosti koje ukazuju da bi osumnjičeni mogao ponoviti krivično djelo ili se dati u bjekstvo.



“Dakle, radi se o osumnjičenom koji je u Crnoj Gori tražio azil, ne postoji pravosnažna presuda suda na osnovu koje bi se moglo utvrditi da je on pripadnik organizovane kriminalne grupe, u pitanju je lice sa trajnim invaliditetom od oko 90 odsto, u Crnoj Gori gotovo dvije godine neprekidno boravi sa svojom porodicom. Zanemarljiva vjerovatnoća da bi osumnjičeni koji čeka azil u Crnoj Gori sebe izložio riziku ponovnog krivičnog progona, koji bi u krajnjem mogao rezultirati njegovim zatvaranjem ili eventualno izručenjuTurskoj, gdje mu po sopstvenim navodima prijeti opasnost po život”, kazali su iz suda.



Tako je i krivično vijeće cijenilo da mjera nadzora – zabrana napuštanja stana, kako kažu, “sasvim dovoljna da spriječi bilo kakvu mogućnost osumnjičenog ne samo da pobjegne, već i da na bilo koji drugi način ometa predmetni postupak”.



“Takođe je i žalba branioca osumnjičenog koji je istakao da u odnosu na njegovog branjenika ne stoji osnovana sumnja da je izvršio krivično djelo koje mu se stavlja na teret i da se radi o presuđenoj stvari, odbijena kao neosnovana, pri čemu je, kako to vijeće nalazi, sudija za istragu dao jasne i valjane razloge u ovom pravcu. U konkretnom slučaju se ne radi o pravosnažno presuđenoj stvari, jer osumnjičeni u krivičnom postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici poslovne oznake K. br. 506/22 nije odgovarao zbog radnje koja mu se sada stavlja na teret, pa je osnovana sumnja neupitna”, naveli su iz Osnovnog suda.

Odbijene žalbe, zabrana napuštanja stana Čamgozu ostaju na snazi

O je u emisiji &#8220;Načisto&#8221; na Televiziji Vijesti rekao kako želi da vjeruje da je njegov izbor izraz spremnosti parlamenta da se izađe iz v.d. stanja poslije četiri godine i da Crna Gora ima VDT-a u punom mandatu koji je spreman da napravi suštinske promjene.







“Želim da doživljavam taj izbor kao stav i odluku institucije parlamenta koji treba da uspostavi osnovne uslove za funkcionisanje tužilaštva. U tom kontekstu ne želim da prepoznajem bilo koju namjeru koja može uticati na bilo koji način na postupanje mene kao VDT-a. Ključni cilj mi je da Državno tužilaštvo ne bude u sjenci politike”, rekao je Marković.



Marković je prošle subote izabran za VDT-a glasovima 61 poslanika, a ove sedmice je formalno stupio na dužnost.



On je kazao da su ključni motivi za njegovu kandidaturu za VDT-a nalaze u njegovom programu rada.



“To su prepoznati pravci u kojima treba mijenjati Državno tužilaštvo, na koji način treba stvarati uslove da ono bude savremeno, evropsko, efikasno i koje postava isključivo u skladu sa Ustavom i zakonom”, naglasio je Marković.



Upitan da li su ga “animirali” neki poslanički klubovi, neko iz aktuelne vladajuće većine, ili eventualno neko od kolega u tužilaštvo, odgovorio je odrično.”



“Nisam bio podstaknut od bilo koga da se kandidujem, iako moram priznati da su se moji motivi našli i u stanju u tužilačkoj organizaciji, prije svega o stanju podrške glavnom specijalnom tužiocu, gospodinu&nbsp;Vladimiru Novoviću.&nbsp;Kroz svoj angažman koji je podrazumijevao blisku saradnju sa SDT-om, u smislu pružanja ekspertske podrške, prepoznao sam da SDT radi u vanrednim uslovima, koji nisu zadovoljavajući i koji ne omogućavaju da se na kvalitetan način borimo protiv najtežih oblika kriminala i da nedostaju ključni standardi”, rekao je VDT.



Na pitanje da li je imao podršku Novovića da se kandiduje, možda i podsticaj, Marković je istakao da je vrlo teško da je bilo posticaja.



“Ali, siguran sam da gospodin Novović smatra da sam sasvim dovoljan kandidat za VDT-a, poznajući moje profesionalne i lične kvalitete”, dodao je.



VDT je kazao da se ne bi libio da podnese ostavku, ako na bilo koji način ne postupa u skladu sa zakonom.



“Tako da to znači da ne postoji nijedan drugi tužilac koji bi bio pošteđen onih zakonskih odredbi i procedura u slučaju da imamo neko nepoštovanje zakona i pogrešnu primjenu”, poručio je on.



U emisiji je pušten snimak rasprave sa današnje sjednice skupštinskog Ustavnog odbora, između ministra pravde&nbsp;Andreja Milovića&nbsp;i poslanika GP URA&nbsp;Filipa Adžića.



Marković je rekao da je SDT formirao predmet povodom “svih navoda moguće korupcije više lica”.



“Očekujem da će pozvati gospodina Milovića i gospodina Adžića, i da će ih saslušati i uzeti izjavu u svojstvu građanina u odnosu na sve navode koje smo mogli čuti danas na Ustavnom odboru”, rekao je VDT.



Pozvao je Milovića i Adžića da ne čekaju da ih pozove SDT.



“Smatram da je odgovorno postupanje, naročito nosilaca javnih funkcija i predstavnika političkih partija, da uvijek, kad imaju sumnju na izvršeno krivično djelo, da to prijave i da daju sve moguće dokaze, i u krivičnoj prijavi obrazlože na osnovu čega su dobili te informacije”.



Poručio je da je ovakvo saopštavanje i javno optuživanje neozbiljno i da ne smije da se dešava.



Marković je, na podsjećanje da je Novović morao da podsjeća ministra Milovića da nije u njegovoj nadležnosti da smjenjuje šefa Specijalnog policijskog odjeljenja&nbsp;Predraga Šukovića, rekao da samostalnost tužilaštva mora biti maksimalno očuvana.



“Sa pozicije VDT-a ću učiniti sve da rad Državnog tužilaštva, pa i SDT-a, bude u potpunosti samostalan, bez pritiska i uticaja”, kazao je on.



Upitan da li je ovo pritisak, rekao je da je to “pritisak na očigledno neke druge državne organe”. Podsjetio je da, po zakonu, šef SPO-a može biti razriješen samo uz saglasnost GST-a.



“Ali sam u potpunosti ubijeđen da bilo kakav pritisak, pa i taj, neće uroditi plodom da gospodin Novović donosi odluke na osnovu stavova bilo koga. Donosiće odluke samo na osnovu onoga što je njegov uvid u rad svakog zaposlenog u SDT-u i SPO-u”.



Marković je rekao da nema formiran stav o Šukoviću, jer nije imao priliku da se upozna sa njegovim radom.



“Moramo priznati da su u prethodnom periodu postignuti odlučni rezultati, imajući u vidu uslove rada SPO-a i SDT-a, i na to moramo obratiti pažnju. Ono što sam se mogao upoznati u ova četiri dana je da su ti rezultati bili izvanredni, imajući u vidu uslove, a ne možemo reći da su to isključivo rezultati SDT-a, već i SPO-a”, saopštio je VDT.



Tokom emisije govoreno je o direktoru Uprave policije&nbsp;Zoranu Brđaninu.&nbsp; Marković je rekao da je tužilaštvu neophodna stabilnost svih institucija, odnosno da je potrebna podrška parlamenta, Vlade i drugih organa.



“Ovo podrazumijeva da Vlada mora obezbijediti stabilnost funkcionisanja Uprave policije. Bez direktora Uprave policije koji se nalazi u stalnom mandatu, koji ima puno povjerenje, ne možemo očekivati ni da njegovi podređeni, pa čak i ljudi u SPO-u, imaju potpunu stabilnost da mogu da rade na pravi način svoj posao. Smatram da Vlada mora obezbijedi na čelu policije osobu koja će biti u stalnom mandatu i ispunjavati sve kriterijume da možemo sarađivati na nivou na kojem moramo da sarađujemo”, poručio je VDT.



Marković je, na pitanje kako namjerava naći formalni put da se obračuna sa tužiocima koji možda nisu radili po zakonu, rekao da postoji samo jedan zakonit put – kroz nadzor, utvrđivanje odgovornosti kroz disciplinske postupke, ili kroz krivične postupke.



“Skoro je zvršen nadzor koji je sprovodio VDT za predmete SDT-a od 2015. do 2022. godine. Taj izvještaj je gotov, obiman, sad se nalazi u fazi analiziranja, kako mog lično, tako i GST-a. Vrši se dalja kontrola na osnovu tih podataka i može se očekivati da će se odrediti i dopunski nadzor, moguće i novi nadzor”, istakao je on.



Marković je rekao da je postavio prioritete i da će se to odnositi na postupanje svih tužilaštava u prethodnom periodu.



“Tražiću izvještaje u pogledu postupanja kako krivičnih djela zločina iz mržnje, govora mržnje, nasilja u porodici, i u konačnom, napada na novinare, odnosno krivična djela koja su izvršnena prema osobama koja obnašaju neku javnu profesiju”, najavio je VDT.



O mogućem konfliktu interesa



Urednik emisije je podsjetio na optužbe direktorice MANS-a&nbsp;Vanje Ćalović Marković&nbsp;da je Marković u mogućem konfliktu interesa.



Upitao ga je da li je to tako, s obzirom na to da mu je pokojni otac bio optužen u slučaju ratnog zločina “Deportacije” i kako će ta činjenica uticati na njegov odnos prema tom i drugim, do danas nerasvijetljenim slučajevima.



Marković je rekao da je i njemu interes da se to pitanje razriješi.



“U mom slučaju ne postoji konflikt interesa. Moj pokojni otac je pravosnažno oslobođen u tom predmetu i, nažalost, više nije živ. To znači da se u odnosu na njega više ne može pokretati krivični postupak i u tom smislu nemam konflikt interesa”, naglasio je.



Podsjetio je i da organizacioni i procesni zakon predviđaju odredbe koje isključuju mogućnost da bilo koji tužilac postupa u predmetu u kojem na bilo koji način izazvati sumnju ili konflikt interesa.



“To znači da u ovom ili bilo kom drugom predmetu ne mogu postupati na bilo koji način”, dodao je.



“Zbog insinuacija koje su bile u vezi sa mojim pokojnim ocem, on je u tom predmetu bio optužen za vraćanje Srba, a ne Muslimana i Bošnjaka”, naglasio je Marković, pojasnivši da se radi o Srbima koji su “izbjegli vojnu obavezu i trebalo je da se vrate radi vojne obaveze”.



“Međutim, ni u tom kontekstu nisu postojali dokazi”, istakao je.



Naglasio je da će svi predmeti ratnih zločina biti pod pažnjom.



Rekao je da već radi na izradi strategije i da će na osnovu nje svi predmeti koji su završeni biti preispitani, “na način koji isključuje bilo kakav konflikt interesa” i da će se na osnovu te analize dalje postupati.



“Pitanje ratnih zločina mora biti rasvijetljeno, ne samo zbog porodica žrtvi, već zbog društva Crne Gore, koje ne može ići dalje dok ne raščisti sa prošlošću”, poručio je Marković.



“Ako su napravljeni propusti, to će se utvrditi, i u odnosu na to će se djelovati”, dodao je.

Marković: Očekujem da SDT pozove Milovića i Adžića povodom navoda na sjednici Ustavnog odbora

“Zašto? Podrška građana članstvu u EU je podložna oscilacijama. Pa će, kako na dnevni red budu dolazila poglavlja ili klaseri, koji će tražiti neke dublje reforme, odnsono odricanja od svega nespojivog sa pravnom baštinom Evropske unije. Tako će privremeno padati i podrška. To se događalo u svim zemljama kandidatkinjama, ja mogu posvjedočiti da se to desilo u hrvatskom slučaju”, kaže Picula I dodaje da su ipak građani svjesni da na duže staze reforme donose ozbiljnu korist cijelom društvu, osnosno svim građanima.



<h2>Političke razlike u koalicijama na vlasti znale su da izazovu problem u prošlosti</h2>



Komentarišući kohabitaciju na crnogorskoj političkoj sceni i činjenicu da, s jedne strane premijer Milojko Spajić zagovara članstvo u EU I ubrzane reforme, a s druge predsjednik Skupštine Andrija Mandić koji u focus stavlja identitetska pitanja, Picula kaže da je prethodni period pokazao da takve situacije crnogorskom putu u EU ne donose dobro.



“Političke garniture na vlasti ne bira niko iz institucija Evropske unije, nego građani na izborima, odnosno njihovi predstavnici u parlamentu. I političke opcije na vlasti snose odgovornost za percepciju koju imaju među građanima, ali in na međunarodnoj sceni. Nedavna istorija odnosa različitih kombinacija u Crnoj Gori govori da su razlike među partnerima znale da blokiraju djelovanje političke, ali i nekih drugih važnih institucija i vijdjećemo kako će funkcionisati kohabitacija koja danas ima punu odgovornost u zemlji”, ocjenjuje Picula.&nbsp;



Premijer Milojko Spajić je proces pregovora opisao nedavno kao “vruć krompir” koji mu je stavljen u ruke. Picula ocjenjuje da je premijer to znao.



“Bio je i ministar u jednoj od vlada i nije sigurno bio iznenađen kako opsegom, tako I dubinom problema. Naravno sad je pitanje što će on ostaviti svom nasljedniku, pretpostavljam da će učiniti sve da se u međuvremenu taj vruć krompir ohladi, kako se ne bi neko drugi iza njega našao u situaciji u kojoj se on danas nalazi”, ocjenjuje Picula.



Dodaje da EU ne komentariše unutrašnja pitanja Crne Gore, ali je podstiče da se fokusira na reforme.



“EU najčešće ne komentariše unutrašnje odnose, osima ako se ne radi o eklatantnom narušavanju obveza i ključnih preporuka, što se znalo događati. Identitetska pitanja mogu biti razlog političkog sukobljavanja, pogotovo ako dođe do mimoilaženja u nekim, recimo to tako, interesno obojenim pitanjima. Koalicije mogu nastati na temelju nekog zajedničkog cilja, prepoznavanja njega, ali se mogu naravno razići ne zato što se identitetski razilaze, već se mogu razići zbog vrlo jasnih interesa koji ih udaljavaju, da li su to kadrovska politika, ili neka druga pitanja, to sve zavisi od slučaja do slučaja”, kaže Picula za TV E.



<h2>Konsenzus umjesto duboke polarizacije za brži put ka EU</h2>



Duboka polarizacija, kaže on, može blokirati zemlje u napretku ka Evropskoj Uniji. Ipak, posljednji događaji u Crnoj Gori pokazali su da se ipak može doći do konsenzusa.



“Ostaje naravno da se vidi hoće li to ostati izolovana pojava, ili će se događati svaki put kada okolnosti u zemlji traže takav dogovor, pogotovo kada je riječ o napredovanju na evropskom putu. Kako bude napredovala na svom evropskom putu sužavaće se politički prostor upravo onima, koji bi nekim antizapadnim stavovima blokirali odnose Podgorice i njenih zapadnih partnera”, smatra Picula.



Picula kaže i da u Evropskoj uniji postoje mnoge tenzije koje nije lako razriješiti.



“Ovo je, da podsjetim, globalno superizborna godina, koja će kulminirati američkim predsjedničkim izborima u novembru. Crna Gora ne smije previše računati na ponašanje drugih, nego se treba usmjeriti da odradi sve ono što je potrebno da ostavri konačni cilj, a ja se nadam da će oko tog cilja &#8211; ulaska u Evropsku Uniju prevladati konsenzus i da se za početak neće praviti greške koje su, ne tako davno, upravo blokirale zemlju i to u nekim ozbiljnim obimima”, kaže Picula.



<h2>Treba se ugledati na Hrvatsku – Savez za Evropu, političke razlike po strani</h2>



Hrvatska je, podsjeća Picula, na momente imala vrlo traumatične odnose na unutrašnjoj političkoj sceni tokom pregovora o članstvu. Međutim, kada se došlo do konačne prilike da se krene put EU, tada su se razlike ostavile po strain zarad većeg cilja.



“Tada smo upravo sklopili tu vrstu saveza za Evropu i naše političke razlike su nastavile naravno, mi smo se sučeljavali na političkoj sceni, ali, kada je trebalo rješavati sve ono što je država morala napraviti da bi ispregovarala pojedina poglavlja, da bi sprovela teške reforme, tada su te političke razlike ostajale po strani i to nije utiecalo na politički identitet ni SDP-a ni HDZ-a, stranke koja je u to vrijeme ipak dobrim djelom obnašala vlast. Dakle, taj savez za Evropu je neka vrsta političkog now-how I ja ga toplo preporučujem Crnoj Gori. Posebno sada, kada nominalno i imamo mnogo protagonista koji upravo zagovaraju što brži put Crne Gore u EU. Na kraju krajeva, vladajuća stranka zagovara „Evropu sad“. Dakle, da bi Evropa bila moguća sjutra, onda u nekom bližem periodu budućnosti treba prije svega učiniti onaj iskorak koji će značiti više razumijevanja više povjerenja, o stvarima koje će građanima Crne Gore donijeti korist”, ocijenio je on.



<h2>Sredstva moraju pasti na plodno tlo, države da rješavaju probleme, a ne da izmišljaju nove</h2>



Cilj plana rasta za Zapadni Balkan, kaže Picula, je da se tim sredstvima udvsotruči volumen ekonomija na zapadnom balkanu u narednih deset godina.



“Takođe i da se ubrza pristupni proces.Ali, sva ta sredstva moraju pasti na plodno tlo. Dakle, vlade koje su preuzele odgovornost na temelju povjerenja građana moraju biti spremne da rješavaju problem, a ne da ih izmišljaju odnosno da stvaraju nove. Da li će plan rasta u ovom pogledu biti možda jedna od tih ključnih referenci Evropske Unije, ostaje da se vidi”, zaključio je Picula.

Picula: Kako se Crna Gora bude približavala EU, sužavaće se prostor antizapadnim stavovima da blokiraju

I to je samo dio sjećanja sa komemoracije u KIC-u „Budo Tomović&#8221;, gdje je Mrvaljević upriličena posveta.



Na komemoraciji je istaknuto da njen prerani odlazak koji joj je sudbina dodijelila nije bila uloga pisana za nju i da ona nije bila planirana u toj podjeli.



Od Ivane oprostili su se njeni saradnici i prijatelji.



Kada glumci odu ostaje sjećanje. Ali još više ostaje aplauz. Iskren i gromoglasan. Kao u slučaju Ivane Mrvaljević koja nas je napustila prerano i nezasluženo.



Govoreći o Ivani Mrvaljević Stevan Koprivica kazao je da smrt nije za Ivanine borbe.



&#8220;Nije smrt za takav osmjeh. Jednostavno, ovo nije bilo nju. Pozorište odražava život, ali ne i smrt&#8221;, kazao je on.&nbsp;



Neven Staničić govorio je u svoje i u ime Tivatskog centra za kulturu.



&#8220;Zadužila si, Ivana, sve nas sposobnošću i voljom da uskočiš i zamijeniš sve okolo. Sve osim sebe&#8221;, kazao je Staničić.&nbsp;



Glumica Ivona Čović govorila je o njihovoj saradnji i razgovoru samo dva dana uoči njene smrti.&nbsp;



&#8220;Pozorištu je poklonila mladosti, glumi strast, a prijateljima osmjeh koji umije da zgrabi i izbavi čovjeka. Osmjeh koji nam danas dušu steže&#8221;, poručila je Čović.&nbsp;



Od svoje dugogodišnje prijateljice i koleginice sa klase oprostila se toplo i emotivno Dubravka Drakić.



Pismo Alise Stojanović koje je rediteljka poslala povodom smrti Ivane Mrvaljević, pročitala je glumica Branka Femić Šćekić.



Mrvaljević je sahranjena na Cetinju.

Od Mrvaljević se oprostile kolege i prijatelji: Smrt nije bila za Ivanu

I. Đoković

Šef kabineta premijera Spajića, Branko Krvavac koristi vozilo sa civilnim registarskim tablicama, na kom je ugrađen uređaj za emitovanje posebnih svjetlosnih signala poznatijih kao &#8221;bliceri&#8221;. Iako je portal Standard poslao pitanja Ko je izdao odobrenje za ugradnju &#8221;blicera&#8221; na vozilu koje koristi Krvavac?, kao i po kom osnovu i ko je odobrio lično obezbjeđenje šefu [&hellip;]

KO JE IZDAO ODOBRENJE: Spajićev šef kabineta koristi vozilo sa blicerima i ima lično obezbjeđenje | Standard

KO JE IZDAO ODOBRENJE: Spajićev šef kabineta koristi vozilo sa blicerima i ima lično obezbjeđenje

Comment

Naslovna

Standard

https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2020/02/Standard.jpg

https://secure.gravatar.com/avatar/0336d4e68cc5ccd482b0f97a019260a7?s=96&d=mm&r=g

To su odgovorili Pobjedi iz Osnovnog državnog tužilaštva, gdje je prema našim nezvaničnim saznanjima Leovac dala izjavu. Kako nezvanično saznaje Pobjeda, Osnovno državno tužilaštvo provjerava da li je Leovac falsifikovala diploma. Izvori iz istrage tvrde da je falsifikovala uvjerenje sa podgoričkog fakulteta o položenim ispitima i otišla u Leposavić, stavila u uvjerenje da je položila [&hellip;]

Provjeravaju da li je Leovac lažirala diplomu | Standard

Provjeravaju da li je Leovac lažirala diplomu

https://secure.gravatar.com/avatar/6f1ea2ade5bf6e7b64012456d275d7b6?s=96&d=mm&r=g

Dva mjeseca nakon što je potvrđen reizbor njemačke političarke na čelnu upravljačku poziciju Evropske unije, ona je konačno ozvaničila prijedloge za svih 27 pozicija u EK koje će na tim mjestima biti narednih pet godina. Formiranje tima pratile su brojne kontroverze, ali je činjenica da Fon der Lajen nije htjela da odustane od ključnih principa. [&hellip;]

Radulović: Imenovanje Marte Kos na mjesto komesarke za proširenje EU su dobre vijesti za Crnu Goru | Standard

Radulović: Imenovanje Marte Kos na mjesto komesarke za proširenje EU su dobre vijesti za Crnu Goru

Predizborna je kampanja pa se premijer bavi temom koja je prevashodno gradska. Iako je za rekonstrukciju zadužena Uprava za saobraćaj, Bulevar Vojislavljevića, premda važan za tranzitni saobraćaj, nema više onaj značaj koji je imao prije puštanja jugozapadne obilaznice. No, i ako bismo preko ovoga prešli postavlja se pitanje: šta se to sada dogodilo da predsjednik [&hellip;]

Spajić i Injac najavili projekat rekonstrukcije Bulevara Vojislavljevića, a priprema je urađena još u mandatu Ivana Vukovića | Standard

Spajić i Injac najavili projekat rekonstrukcije Bulevara Vojislavljevića, a priprema je urađena još u mandatu Ivana Vukovića

“Kao Nerminova koleginica već godinama, mogu potvrditi njegovu posvećnost i integritet. Nermin je lider koji sluša i razumije potrebe ljudi”, kazala je specijalista kardiolog dr&nbsp;Maja Miročević Rotolo. Specijalista ginekologije i akušerstva, dr&nbsp;Milovan Jovanović, kazao je da&nbsp;“njegove liderske sposobnosti su se dokazale u medicini i sada mogu da služe cijelom gradu”. “Zato podržavam dr Nermina Abdića [&hellip;]

(VIDEO) Kolege podržale dr Abdića: On je lider koji razumije potrebe građana, njegova posvećenost pacijentima preporučuje da ga vodi grad | Standard

(VIDEO) Kolege podržale dr Abdića: On je lider koji razumije potrebe građana, njegova posvećenost pacijentima preporučuje da ga vodi grad

“Zabranjuje se komunikacija sa kabinetima članova Savjeta za odbranu i bezbjednost, kao i kabinetima ministara u Vladi, bez mog odobrenja”, piše u naredbi ministara od 10. septembra. Članovi Savjeta za odbranu i bezbjednost su predsjednici države, Skupštine i Vlade. Ovo tijelo komanduje Vojskom Crne Gore. Politički analitičar&nbsp;Boris Marić&nbsp;kaže da je naredba odraz nepovjerenja između različitih [&hellip;]

Krapović zaposlenima zabranio komunikaciju sa vrhom države, bez njegovog odobrenja | Standard

Krapović zaposlenima zabranio komunikaciju sa vrhom države, bez njegovog odobrenja

On je reagovao na saopštenje suda koje je objavljeno juče.   &#8220;Naime, potpuno je nevjerovatno da sud sam konstatuje da je oštećeni Benjamin Mugoša zaista dana 27. maja 2020. godine u prostorijama Uprave policije Crne Gore, CB Podgorica bio podvrgnut torturi iznuđivanjem iskaza od strane ovlašćenih policijskih službenika, što, kako sud dalje navodi, proizilazi iz [&hellip;]

Lekić o presudi u slučaju policijske torture: Mugošu tukli noseći fantomke, a sud od njega tražio da prepozna napadače | Standard

Lekić o presudi u slučaju policijske torture: Mugošu tukli noseći fantomke, a sud od njega tražio da prepozna napadače

Optužni predlog podnijet je Specijalnom odjeljenju za suđenje za krivična djela organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina Višeg suda u Podgorici. On se sumnjiči da je izvšio produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja, za koje je propisana kazna zatvora do pet godina. &#8220;Okrivljeni je optužen da je, u periodu od decembra 2019. do avgusta [&hellip;]

Optužni predlog protiv bivšeg direktora ANB-a Dejana Peruničića | Standard

Optužni predlog protiv bivšeg direktora ANB-a Dejana Peruničića

5593230_460496755-1246655576309148-1314081052638852531-n_ff

5593229_460115659-1246655572975815-4568293408003934001-n_ls

Pod svodovima košarkaškog hrama gdje će uskoro voditi velike bitke i u nešto svečanijem ambijentu crnogorski velikan zvanično je krenuo u novu sezonu &#8211; ponovo neizvjesnu kada su rezultati u pitanju, ali još jednom sa željom da se u &#8220;Morači&#8221; igra dobra košarka&#8230;



&#8220;Plava noć&#8221; Budućnost Volija sada već tradicionalno najavljuje početak nove sezone, a ta svečanost ujedno je i prilika da podgorički klub predstavi tim za naredne izazove, prije svega u AdmiralBet ABA ligi i Evrokupu.



Kao i ranijih sezona Budućnost će u regionu morati da se bori sa finansijski jačim Partizanom i Crvenom zvezdom, a imaće i poseban motiv u Evropi nakon razočaravajućih rezultata iz prošle godine.



&#8211; Svaka košarkaška sezona počinje očekivanjima, uzbuđenjima i ambicijama da ostvarimo zajedničke velike uspjehe, a ove godine želimo da podignemo ljestvicu &#8211; poručio je tokom svečanosti&nbsp;Dragan Bokan, predsjednik kluba.



<figure class="wp-block-image"><img src="https://www.vijesti.me/data/images/2024/09/18/22/5593228_460190280-1246655672975805-5255887654714616360-n_ff.jpg?ver=1726691190" alt="KK Budućnost Voli, KK Budućnost"/><figcaption>foto: KK Budućnost Voli</figcaption></figure>



Veliki korak ka uspjesima Budućnost je već napravila tako što je sačuvala vodeće igrače iz prošle sezone, a stigla su i dobra pojačanja.



&#8220;Svaka sezona donosi nove izazove, ali i prilike&#8230; Naš cilj nije samo da pobjeđujemo na terenu, već nam je podjednako važno da rastemo i napredujemo kao tim. Svaki trening, svaka utakmica i akcija biće prilika da pokažemo srce i timski duh. Uspjeh ne dolazi slučajno, ali duboko vjerujem da uz upornost, rad i zajedništvo možemo da dosegnempo rezultate koje sanjamo&#8221;, dodao je Bokan.



Obratio se i igračima koji će ove sezone nositi plavo-bijeli dres&#8230;



&#8220;Neka vas svaka utakmica podsjeti kako se sa ponosom i odgovornošću prema dugoggišnjoj tradiciji i generecaijam koje stasavaju nosi plavo-bijeli dres. Pod obručima ne predstavljate samo sebe već sve koji vjeruju u vas&#8221;, vaša snaga je u timu.



<figure class="wp-block-image size-full"><img loading="lazy" width="1000" height="666" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/09/5593229_460115659-1246655572975815-4568293408003934001-n_ls.jpg" alt="" class="wp-image-757552" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/09/5593229_460115659-1246655572975815-4568293408003934001-n_ls.jpg 1000w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/09/5593229_460115659-1246655572975815-4568293408003934001-n_ls-300x200.jpg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/09/5593229_460115659-1246655572975815-4568293408003934001-n_ls-768x511.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/09/5593229_460115659-1246655572975815-4568293408003934001-n_ls-696x464.jpg 696w" sizes="(max-width: 1000px) 100vw, 1000px" /><figcaption>foto: KK Budućnost Voli</figcaption></figure>



Novu sezonu Budućnost otvara u subotu crnogorskim derbijem ABA lige protiv Mornara u Baru, dok je već u srijedu čeka i prvi rival u Evrokupu &#8211; Bešiktaš, takođe u gostima.



&#8220;Želim da ovu sezonu pamtimo po fer-pleju, vrhunskim rezultatima i utakmicama koje će se dugo i sa ponosom prepričavati. Kao tim imamo zajednički cilj &#8211; da ovu sezonu završimo sa uspjehom i ponosni što smo svi prevazišli svoje granice. Želimo da pokažemo da su pred nama veliki dani&#8221;, zaključio je Bokan.



Boje Budućnosti u ovoj sezoni braniće novi kapiten&nbsp;Aleksa Ilić, Džuvan Morgan, Rašid Sulajmon, Flečer Megi, Petar Minić, Andrija Slavković, Nikola Tanasković, Jogi Ferel, Đorđije Jovanović, Mateo Drežnjak, Makinli Rajt, Udoka Azubuike, Kenan Kamenjaš i&nbsp;trener&nbsp;Andrej Žakelj.



<h2>Do ulaznica sada i online</h2>



Tokom svečanosti u &#8220;Morači&#8221; Budućnost je predstavila i novu aplikaciju &#8220;High Five&#8221;, čija uloga će biti da klub još više približi navijačima.



Jedna od prednosti aplikacije je što pruža mogućnost onine kupovine ulaznica za mečeve &#8220;plavo-bijelih&#8221;.

Plava noć kao najava sezone u kojoj Budućnost želi da podigne ljestvicu

Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, istočnih smjerova, na primorju mjestimično i pojačan.



Jutarnja temperatura vazduha kretaće se od 8 do 20, a najviša dnevna od 12 do 24 stepena.

Sjutra povremeno kiša, na jugu pljuskovi i grmljavina

&#8220;Nakon što je pregledao ankete prikupljene širom zemlje tokom šest mjeseci i skoro godinu dana nakon intervjua za okruglim stolom sa svim glavnim kandidatima za predsjednika, sindikat nije donio odluku da pruži podršku bivšem predsjedniku Donaldu Trampu ili potpredsjednici Kamali Haris&#8220;, navodi se u saopštenju sindikata.



Timsters je najbrojniji američki sindikat, sa oko 1,3 miliona članova u SAD i Kanadi, i čiji su članovi uglavnom vozači kamiona i radnici u skladištima.



Sindikat tradicionalno ima bolje veze s Demokratskom partijom, ali uprkos tome predsjednik sindikata Šon O’Brajan je u posljednje vrijeme približio sindikat Republikanskoj partiji i prvi je predsjednik sindikata koji je govorio na nacionalnoj konvenciji republikanaca ovog jula.

Najveći sindikat u SAD neće pružiti podršku nijednom od predsjedničkih kandidata

Milovan Pisarri

“U ovoj zemlji, nažalost, četnici, ne samo da su izjednačeni sa partizanima, nego se u školama uči da su oni bili borci protiv nacizma i protiv fašizma. Draža je bio, zapravo, vođa tog pokreta. Dakle, ono što radi trenutno gradonačelnik je u skladu s tim, on nastavlja s tom opasnom politikom propagiranja te ideologije koja, u suštini, nije donijela ništa dobro. Ta ideologija je, zapravo, odgovorna za masakre, za ogromne masakre nad civilima, koja je bila odgovorna za kolaboraciju sa njemačkim i talijanskim snagama, i na kraju krajeva koja je bila odgovorna i za ono što će se desiti kasnije devedesetih godina”, rekao je Pisarri.



Gradonačelnik Beograda, Aleksandar Šapić, je takođe najavio uklanjanje svih komunističkih spomenika, kao i spomenike narodnih heroja i to je u skladu sa politikom koja se vodi u Srbiji posljednjih dvadeset godina, napominje Pisarri i dodaje da je to obračun sa Jugoslavijom, sa komunizmom i socijalizmom.



“Oni tvrde da je za vrijeme Jugoslavije sve bilo loše i ništa nije bilo pozitivno, pogotovu za Srbe, za srpski narod i za Srbiju, i u skladu s tim hoće da izbrišu, i sa javnog prostora, ono što je vezano za taj period. Naravno, i tu znamo da je propaganda zapravo u pitanju, jer svi znamo, na kraju krajeva, da to nije tačno, zapravo sve suprotno, da nijesu socijalizam i Jugoslavija donijeli zlo Srbiji i Srbima, nego je nacionalizam donio to zlo. Ne može on da izmjesti sve, to je, naravno, apsurdno. Može da izmjesti spomenik neki, ali ne može da izbriše Novi Beograd, ne može da izbriše sve ono što je sagrađeno za vrijeme Jugoslavije, na kraju krajeva ne može da izbriše ono što je u sjećanju ljudi koji živjeli u to doba i koji dobro pamte taj period”, naglasio je Pisarri.



Smatra da su ovakve inicijative veoma opasne zbog odnosa sa susjednim zemljama, jer, kako kaže, ta ideologija je bila među najodgovornijim akterima zločina i onoga što se desilo devedesetih godina na ovim prostorima.



“Ne može nigdje ta inicijativa da bude primljena u pozitivnom smislu, može samo da proizvede burne reakcije, negativne reakcije, zapravo komplikuje dodatno odnose koje Srbija ima sa susjednim zemljama “, istakao je Pisarri.



Nije slučajno da se ovakve inicijative pokreću baš u ovom trenutku, po mišljenju Pisarri- ja, iako oni stvarno zastupaju tu ideologiju, oni ovim skreću pažnju sa mnogo bitnijih tema i dodaje da je Beograd u problemima već godinama.



Komentarišući najavu podizanja spomenika nekadašnjem mitropolitu Srpske pravoslavne crkve, Amfilohiju, Pisarri kaže da je to slično kao i izgradnja spomenika Draži Mihailoviću, i, po njegovom mišljenju, je to veoma opasna inicijativa.



“Kad se izgradi spomenik to je politički čin. Taj spomenik govori nešto i prenosi određenu poruku i u političkom smislu. Ako se izgradi spomenik Amfilohiju to znači da se sve ono što je on zastupao smatra kao nešto dobro. A mi znamo zapravo da to nije ništa bilo dobro, pogotovu devedesetih godina, pogotovu u smislu tog agresivnog nacionalizma, ali i u smislu klerikalizma. Ne treba zaboraviti da je Amfilohije predstavljao u crkvi tu nekakvu ekstremno desnu varijantu, i znamo da je bio i ostao povezan sa drugim, sličnim teolozima te tendencije, koji su bili bliski pokretu Dimitrija Ljotića, dakle pravom fašizmu”, poručio je Pisarri.



Podizanje spomenika Amfilohiju ne bi bila dobra poruka za Evropu, smatra Pisarri, neće imati neke ozbiljne posljedice, ali svakako neće naći na odobravanje.



“U Evropi se određena prava ljudi, manjina, LGBT populacije i tako dalje, to su jako bitne stvari. I zamislite da se izgradi spomenik čovjeku koji se drastično protivio svemu tome, i to na neki vulgaran i brutalan način”, zaključio je Pisarri.

Pisarri: Inicijativa za podizanje spomenika Amfilohiju opasna

Dejvid Švimer

Iako bi ga taj film pretvorio u akcionu zvijezdu, Švimer ne žali zbog svoje odluke jer je odlučio da vjeruje intuiciji.



Kada ga je voditelj podkasta upitao da li je ulogu odbio zato što je tada radio na &#8220;Prijateljima&#8221;, glumac je objasnio da nije mogao da glumi u &#8220;Ljudima u crnom&#8221; jer je u to vrijeme želio da se fokusira na režiranje svog dugometražnog filma, prenosi The Hollywood Reporter.



&#8220;Bila je to brutalna odluka&#8221;, priznao je Švimer. &#8220;Upravo sam završio snimanje filma &#8220;The Pallbearer,&#8221; mog prvog filma sa Gvinet Paltrou, koji nije ispunio sva očekivanja. Film je bio promašaj, ali očekivanja su bila visoka i studio Miramaks želio je da potpišem ugovor za tri filma, u kojima bih imao fiksnu platu. Rekao sam im da ću pristati na to ako mi dozvole da režiram svoj prvi film.&#8221;



<h3>Posvetio se svom rediteljskom prvencu</h3>



Nakon nekoliko mjeseci pregovora, Miramaks mu je dozvolio da snimi film &#8220;Since You’ve Been Gone&#8220;, koji je u bioskope stigao 1998. godine. U filmu je glumila Švimerova pozorišna družina sa kojom je sarađivao godinama.



&#8220;Pronašli smo nevjerovatan scenario i počeli smo da radimo na njemu. Bili smo u fazi pretprodukcije. Svi moji najbolji prijatelji iz pozorišne družine dali su otkaz na svojim poslovima kako bi tokom ljeta mogli da glume u ovom filmu, koji se snimao šest nedjelja u Čikagu&#8221;, prisetio se glumac.



Međutim, snimanje njegovog rediteljskog prvenca poklopilo se sa snimanjem &#8220;Ljudi u crnom&#8220;, zbog čega je Švimer morao da donese tešku odluku.



&#8220;Bili smo u fazi pretprodukcije, angažovali smo cijelu filmsku ekipu, sve je išlo prema planu, a onda mi je ponuđena uloga u filmu Ljudi u crnom&#8221;, objasnio je glumac. Budući da je imao samo četiri mjeseca pauze od Prijatelja, u tom periodu je želio da snimi svoj rediteljski debi.



Osim toga, znao je da ne može jednostavno da odustane od filma &#8220;Since You’ve Been Gone&#8221; jer bi to uništilo prijateljstva sa članovima pozorišne trupe. &#8220;Mislim da se ti odnosi ne bi oporavili&#8221;, rekao je glumac.



Iako Švimer kaže da ne zna da li je &#8220;doneo pravu odluku&#8221;, čvrsto veruje da u takvim situacijama &#8220;morate slijediti intuiciju, morate slijediti srce&#8221;.



&#8220;Gledajte, nakon 20 godina mi je jasno da bi me &#8220;Ljudi u crnom&#8221; pretvorili u filmsku zvijezdu&#8221;, dodao je. &#8220;Ako uzmemo u obzir uspjeh tog filma i te franšize, moja karijera bi krenula u potpuno drugačijem smeru.&#8221;

Zvijezda Prijatelja odbio ulogu u čuvenom blokbasteru: &#8220;Bila je to brutalna odluka&#8221;

o_1942200_1024

Prema navodima očevidaca, svi radnici su evakuisani.



ATV piše da je gotovo cijelo banjalučko naselje Lazarevo ostalo bez struje.



<blockquote class="twitter-tweet">U banjalučkom naselju Derviši izbio veliki požar u pogonu i skladištu preduzeća &#8220;Tropik&#8221;. <a href="https://twitter.com/hashtag/bhrt?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#bhrt</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/banjaluka?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#banjaluka</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/tropic?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#tropic</a> <a href="https://t.co/I3sjCFWgQt">pic.twitter.com/I3sjCFWgQt</a>— BHRT (@MultimedijaBHRT) <a href="https://twitter.com/MultimedijaBHRT/status/1836490668098851246?ref_src=twsrc%5Etfw">September 18, 2024</a></blockquote> <script async="" src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>



Za sada nema zvaničnih informacija zašto je došlo do prekida u snabdijevanju električnom energijom, ali se pretpostavlja da je uzrok veliki požar u jednom skladištu u ovom naselju.



Veliki požar zahvatio je poslije 20 sati skladište u Lazarevu, a za sada nema informacija da li je neko povrijeđen.



Na terenu su vatrogasci koji se bore da obuzdaju vatrenu stihiju.



<a href="https://dan.co.me/globus/evropa/izbio-pozar-u-rumunskom-parlamentu-evakuisano-300-ljudi-5260010"></a>

(VIDEO) Veliki požar u Banjaluci: Gori skladište, neka naselja bez struje

Crna Gora je glasala &#8220;za&#8221; u Generalnoj skupštini UN prilikom glasanja za neobavezujuću rezoluciju kojom se zahtijeva da Izrael okonča &#8220;nezakonito prisustvo&#8221; u Pojasu Gaze i na okupiranoj Zapadnoj obali u roku od godinu dana.



<blockquote class="twitter-tweet">NEWS: UN General Assembly adopts resolution demanding that Israel brings to an end its unlawful presence in the Occupied Palestinian Territory without delay and within the next 12 months.<a href="https://t.co/Vj0Ve1lLBi">https://t.co/Vj0Ve1lLBi</a> <a href="https://t.co/2rKKvDNDqd">pic.twitter.com/2rKKvDNDqd</a>— United Nations (@UN) <a href="https://twitter.com/UN/status/1836436758084358519?ref_src=twsrc%5Etfw">September 18, 2024</a></blockquote> <script async="" src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>



Za rezoluciju su glasale 124 od 193 članice UN, 14 je bilo protiv, a 43 uzdržane.



Uzdržane su bile i Velika Britanija, Njemačka, Italija, Holandija, Austrija, Švajcarska, Švedska, Danska, Hrvatska, Bugarska, Rumunija, Poljska, Slovačka, Litvanija, Ukrajina, Srbija, Sjeverna Makedonija, Albanija, Kanada, Indija, Australija i druge zemlje.



Protiv su glasali SAD, Izrael, Češka, Mađarska, Argentina i još nekoliko drugih zemalja.



Rezolucijom se zahtijeva povlačenje svih izraelskih snaga i evakuacija jevrejskih naseljenika s okupiranih paletinskih teritorija „bez odlaganja“.



Ambasador Izraela u UN Dani Danon rezoluciju je opisao kao „pokušaj da se Izrael uništi diplomatskim terorizmom“, koji nikada ne pominje zločine palestinskog Hamasa i koji „ignoriše istinu, iskrivljuje činjenice i mijenja realnost fikcijom“.

Crna Gora glasala &#8220;ZA&#8221; rezoluciju o povlačenju Izraela iz Gaze

1703167371t5sshu7u93qmlj99-i_1118x745

“Dva sedamnaestogodišnjaka – Đ.R. koji je upravljao motociklom marke ‘ Piaggio’ i D.G. koji je vozio motocikl marke ‘Wottan’ zadobili su lakše tjelesne povrede, dok su, upravljajući motociklima pali sa vozila&#8221;, saopšteno je Radio Baru iz policije.



Kako prenosi Radio Bar, jedan motociklista je izgubio kontrolu i pao, nakon čega je drugi mladić naletio na njega.