Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP) je povodom ovoga pokrenula nadzor, kazao je član Savjeta Muhamed Đokaj.
Iz vrtića ,,Đina Vrbica“ su kazali da je riječ o nenamjernom propustu, te da će protiv zaposlene koja je objavila spisak biti pokrenut disciplinski postupak.” Odmah po saznanju spisak je uklonjen sa vrata, ali nam je žao zbog neprijatnosti kojoj su roditelji i mališani mogli biti izloženi”, piše u saopštenju.
Saopšteno je da im je izuzetno žao zbog propusta i da je jedini cilj bio da roditelji lakše pronađu grupu u koju je raspoređeno njihovo dijete.
” Iako nije postojala nikakva loša namjera, spisak sa matičnim i telefonskim brojevima nije trebalo da bude javno objavljen i u tom slučaju moralo se mnogo pažljivije postupiti”, istakli su iz vrtića.
Naglasili su da je bezbjednost i dobrobit djece uvijek na prvom mjestu, te da djeluju u skladu sa standardima sigurnosti i zaštite privatnosti.
” Zbog toga preduzimamo sve korake kako bismo spriječili da se ovakva greška u budućnosti ponovi”, saopšteno je iz ustanove ,,Đina Vrbica“.
Član Savjeta AZLP Muhamed Đokaj je kazao da, osim što je pokrenut nadzor povodom ovog slučaja, kontaktirano je i sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) kako bi zajedno sa Upravom za ljudske resurse organizovali niz edukacija zaposlenih, kako bi se Zakon o zaštiti ličnih podataka do kraja primjenjivao, pogotovo kada je riječ o djeci.
” Podaci o djeci treba da budu prikupljeni u najmanjoj mogućoj mjeri, onoliko koliko je potrebno da bi se postigla svrha. Kada su djeca u pitanju, potrebna je posebna pažnja pri dijeljenju informacija”, kazao je Đokaj.
Istakao je da je slučaj u vrtiću ,,Đina Vrbica“ klasično kršenje Zakona o zaštiti ličnih podataka. Zbog toga su, kaže Đokaj, Ministarstvu prosvjete predložili da izmijeni, odnosno dopuni Pravilnik. Đokaj smatra da bi MPNI trebalo da postojeći pravilnik o školama, a koji se odnosi sada na video-nadzor, (a koji takođe spada u nadležnost AZLP kada je riječ o zaštiti podataka), proširi i na druge vrste zaštite podataka o ličnosti.
” Takođe bi trebalo da se striktno i strogo odredi odgovornost. Da zaposleni koji objavi podatke disciplinski odgovara, a direktor ustanove da bude razriješen. Na ovaj način bi se uvela šira odgovornost koja bi rezultirala pažljivijim obrađivanjem ličnih podataka građana”, rekao je Đokaj.
On ističe da bi se na ovaj način riješio problem zaštite podataka, posebno kada je riječ o djeci jer postoji opasnost od krađe identiteta, ali i drugih zloupotreba putem interneta.
Đokaj: Iz lične karte ukloniti JMBG
Đokaj je Pobjedi, nadovezujući se na ovaj slučaj kada su bili javno iznešeni podaci, odnosno jedinstveni matični broj građana, kazao da je potrebno izmijeniti i Zakon o ličnoj karti.
” Česte zloupotrebe ili greške ukazuju na to da je neophodno da JMBG ne bude vidljiv na ličnoj karti, već da to bude PID (personalni identifikacioni broj)”, istakao je on.
Apelovao je na neophodnost izmjene zakona, jer je prilikom posljednje izmjene ostavljen JMBG, a uklonjen PIB, a trebalo bi da bude obratno.
Nove elektronske lične karte, sada pored JMBG, sadrže elektronski potpis, ali i čip za identifikaciju, a osim toga koriste se i kao zdravstvene knjižice, nakon što se aktiviraju u Fondu za zdravstveno osiguranje.
Nova elektronska lična karta uz JMB, koji je vidljiv, u čipu sadrži i novi identifikacioni broj, koji nije vidljiv, a kojeg u bazama podataka o građanima – nema.
Rok za prelazak na novi identifikacioni dokument je 30. mart 2025. godine. Do tada, svi kojima su lične karte validne nijesu dužni da ih mijenjaju.
Iako u Zakonu o elektronskoj identifikaciji piše da se radi o identifikacionom broju (ID), Đokaj insistira da se on treba zvati PIB kako bi se tačno odredilo da je riječ o personalnom identifikacionom broju.
Iako je Zakonom o elektronskoj identifikaciji propisan i taj identifikacioni broj, nije propisan pravni osnov za njegovo korišćenje.
Đokaj pojašnjava da je taj ID, ili kako ga on naziva PIB, dovoljan za neophodnu identifikaciju, jer JMBG u sebi sadrži niz podataka, kao što su pol i datum rođenja.
Preporučeno
Na taj način bi se smanjila mogućnost krađe identiteta i zloupotreba ličnih podataka. On ističe da bi se JMBG davao samo u posebnim slučajevima, kao što je ostvarivanje prava na socijalni status ili uzimanje kredita, a da bi osnovni lični broj mogao da se koristi u svim drugim slučajevima.
Video