,, Proces traje dugo, zagrije se mlijeko, pa se izvadi gruš, pa se stavlja u kalupe, onda se vadi i soli, pa na sušenje. Treba desetak, petnaest dana da zrene sir, a onda se pakuje i nosi u najjače firme u Crnoj Gori”, rekla je Milošević.
Njeguški sir je poseban, karakterističnog mirisa i ukusa, kaže Milošević, prvenstveno zbog podneblja na kom se proizvodi.,, To je strujanje morskog i planinskog vazduha! So ide jednako, i ništa se u njega drugo ne stavlja, samo sirište domaće. Znači sastav je mlijeko domaće, sirište i so, ništa više. I sušenje prirodno, na promaju”, istakla je Milošević.
Trenutno nema bojazni od Q groznice, kaže Milošević, jer ne uzimaju mlijeko iz danilovgradskih farmi, već, kako kaže sa područja Plavnice, i ako se pojavi, poručuje ona, ne plaši se jer pasterizuju mlijeko.
,, Ako se proširi Q groznica ne znam šta bih radila, ne bih uzimala mlijeko, ne bih radila! Ne bih rizikovala! Prvo svoja porodica mi jede sir, imam unuku malu koja obožava sir, i ja ne bih rizikovala uopšte. Kad bi se proširila ja ne bih proizvodila sir”, poručila je Milošević.
Ova godina je bila loša što se tiče potražnje sira, podsjeća Milošević, mnogo lošija od prošle i pretprošle godine.
,, Muka nas je nagnala da pravimo sir. Ja sam nekad držala butike po Podgorici, muž mi je bio fudbaler djeca su studirala, jednostavno smo ostali bez posla i šta ćemo – da pravimo sir”, naglasila je Milošević.
Na Cetinju ima još proizvođača njeguškog sira, kaže Milošević, i od toga se može skromno živjeti, a cijena sira varira od cijene mlijeka iz otkupne stanice.
Ševaljević: Zbog Q groznice zabrinuti i proizvođači pršuta
Sekretar klastera crnogorskih pršuta Ilija Ševaljević kazao je da su iproizvođači pršuta zabrinuti zbog pojave Q groznice, i podsjeća na slučaj svinjske kuge, koji je prepolovio proizvodnju svinjskog mesa u Evropi. Dodao je dasu to jako opasne stvari.
,, Rigorozni su svi fitosanitarni uslovi, non stop je pažnja i velike kontrole,samo jedna bakterija da uđe dolazi do stopiranja cijele proizvodnje. Jako zahtjevan i nadasve odgovoran posao”, zaključio je Ševaljević.
Zbog velike produkcije i produktivnosti, kaže Ševaljević, ide se na osavremenjavanje proizvodnje i uvođenje novih tehnologija u proizvodni proces. Sagovornik Budilnika je kazao da se od proizvodnje pršuta može pristojno živjeti, i, pošto je to multiplikativna proizvodnja , poručuje on, treba ići na domaću sirovinu i povećati uzgoj domaćih svinja.
Preporučeno
Ševaljević podsjeća da je pršut prvi zaštićeni crnogorski proizvod koji je dobio certifikat, što znači da je to proizvodnja po strogo utvrđenim pravilima, koja su napisana u Specifikaciji, strogo određena i ona se moraju poštovati. Moderna tehnologija umnogome olakšava proces proizvodnje pršuta, naglašava Ševaljević, jer je radna snaga jako skupa, kao i sirovina, dodaje on, a jedna mašina, koja je skupa, može zamijeniti desetak radnika, zaključio je sagovornik Budilnika.
Video